View Full Version : Centralno grijanje na drva
Majstor
07.01.2012., 22:56
Ja sam isto razmišljal o inox dimnjaku. Zapravo o ovakvoj varijanti dimnjaka:
Znači umjesto cijevi od šamota staviti inox cijev. G ramzay je dosta govorio o prednostima inox dimnjaka,
al ak takav dimnjak ima kraći životni vijek od klasičnog dimnjaka onda se baš i ne isplati.
Ak ima neko inox dimnjak više od deset godina nek malo napiše u kakvom je stanju taj dimnjak.
Ja imam inox dimnjak preko deset godina i nemam problema. Ložim iskljućivo na plin , povremeno se u posudi sakupi vode, što je i normalno. Sam sam ga postavljao prema uputama i ne vidim razlog za zabrinutost.
TONI-VU
07.01.2012., 23:25
Teško mi je govoriti o trajnosti inox dimnjaka, nemam dvadesetogodišnje iskustvo u tome.
Prije desetak godina sam rješavao tehnologiju izrade cijevi i T komda od inox lima za jednu firmu koja je i sad prisutna na našem tržištu, i mislim da zaista poznam kvalitetu i ukupni pristup koji je potreban za izradu bilo kojeg dijela inox dimnjaka.
Kod mene , na vikendici, nakon jedne godine korištenja kaljeve peći sa vodenom spiralom došlo je do kondenzacije i curenja katrana i kondenzata kroz cigle običnog zidanog dimnjaka.
Srušio sam dimnjak na tavanu , Napravio sam bušilicu i kroz postojeći dimovod od cigle 14x14 cm izbušio rupu promjera 160 mm i u nju ugurao inox cijevi, promjera 150mm, Ostatak cijevi i prolaz kroz krovište je urađen sa izoliranim inox cijevima , i sve se pokazalo jako dobro.
A mislim da je dobro da o tuđim iskustvima prodiskutiramo na ovom forumu.
pošto iznajmljuješ bušilicu i može li se s njom bušiti i sa vrha ?
inox dimnjak --kruta goriva -- prosjecan korisnik -- klasika od grijanja na kruta goriva
( govorim za moje iskustvo u RH )
do sad niti jedan sa kojim sam se susreo nije prezivio 10 g ili ga je pojela hrda -- znaci oksidiro je ( za laike--- inox nije neunistiv )
ili ga je unistilo zapaljenje dimnjaka
majstor52
ti dimnjaci su i izmisljeni za takvu vrstu goriva di se koristi niskotemperaturna tehnologija gde imamo veliki postotak vode + kiselina a za vodu +kiselina se zna da su smrtni neprijatelj opeke ili keramike u tom segmentu su odlicno resenja al za kruta goriva jos uvjek stoji da je samotni ulozak bolji
OK, iskazao si namjeru da postaviš podno i radijatorsko grijanje. Međutim nije jasno što te mući, tj. koje je pitanje. Dali ti tražiš da te netko, od ljudi koji ovdje pišu, vodi cijelim putem od planiranja do prvog paljenja kotla?
Lijepo od Vas što mi odgovarate
Zbilja sam puno čitao na forumu o raznim situacijama,problemima
što se tiče grijanja,instalacija
puno je još nepoznanica što se tiče centralnog,.po struci sam kuhar
nebi rado ponavljao tuđe greške.Rado bi se posavjetovao,napravio plan sa
nekim ko ima iskustva sa raznim sistemima grijanja
pogledali bi zajedno kako i što napravit,dogovorili se o svemu,.i to je to
najlakše bi bilo uzet firmu,.masno platit,.hm,.a opet postoji mogučnost da
nešto ne bude ok
zato bi rado počastio svakog dobronamjernog stručnjaka,.naravno i platio
nadam se da Vas ne zamaram,.
lijep pozdrav
Pozdrav,
Ja stanujem na / u: "bliskom istoku Grada Varaždina" (takav je bio jedan naslov u lokalnim novinama prije 6-7 godina, koji je bio strašno uzrujao tadašnjeg gradonačelnika g. Čehoka - bez obzira što je moj kolega novinaru rekao sve samu čistu istinu, čak je tom mojem kolegi nakon tog članka g. Čehok bio (ZBOG JAVNO IZREČENE ISTINE :)) zabranio pristup u Gradsku viječnicu demonkracija na HR način)
Ispričavam se svima koji ovo smatraju neprikladnim, znam da nije ovo prikladno mjesto - ali ISTINIT JE DOGAĐAJ, a citat tog naslova mi je baš dobro uletio na pamet i sjeo na tipkovnicu - spreman sam otrpjeti i kaznu zbog ovoga - ali neka ostane ovako kako je napisano :D
Dakle, ako mogu ikako da Vam savjetom pomognem voljan sam, samo recite.
Prvi moj savjet bio bi: prije nego počnete radove Vi morate točno znati što želite da Vam majstori moraju napraviti, jer oni odu a Vama to ostaje zauvijek.
Nemojte pristati na izvedbu centralnog grijanja na drva bez puffera, spremnika topline.
Ja sam se grijao tako bez puffera 24 godine, a sada sam s pufferom - više nego zadovoljan, ne samo ja nego i cijela moja obitelj. Puffer / spremnik topline vrijedi puno, puno više nego košta... Naši lokalni majstori ga možda ne bi znali "od prve" pravilno spojiti jer im je to znanje uglavnom još u povojima, no tu se možemo uključiti zajednički, samo moraju biti razumni i poslušati "nas", naravno ako Vam takva pomoć treba.
hvala na dobrom savjetu,.svaka pomoć je dobrodošla,.to se cijeni:klopa::five:
inox dimnjak --kruta goriva -- prosjecan korisnik -- klasika od grijanja na kruta goriva
( govorim za moje iskustvo u RH )
do sad niti jedan sa kojim sam se susreo nije prezivio 10 g ili ga je pojela hrda -- znaci oksidiro je ( za laike--- inox nije neunistiv )
ili ga je unistilo zapaljenje dimnjaka
majstor52
ti dimnjaci su i izmisljeni za takvu vrstu goriva di se koristi niskotemperaturna tehnologija gde imamo veliki postotak vode + kiselina a za vodu +kiselina se zna da su smrtni neprijatelj opeke ili keramike u tom segmentu su odlicno resenja al za kruta goriva jos uvjek stoji da je samotni ulozak bolji
O kojoj kiselini govorimo ??????
Ovo je forum o centralnom grijanju na drva i jedina kiselina koja se javlja kod nepotpunog izgaranja drva je octena kiselina , ona ista s kojom kiselimo zimnicu i začinimo zelenu salatu, ista ona kiselina koju imamo u bačvi vina kad se zajebemo i ne zatvorimo je dobro.
Nema druge kiseline , sutra ču staviti na post detaljnu kemijsku analizu plinova koji nastaju kod totalne suhe destilacije drva , a to je puno gore stanje od kađenja drva u kotlu kad Samson zatvori dovod zraka.
Kao prvo želio bi zahvaliti super brzim odgovorima!!!!
Što se cijene tiče, evo ponude:
http://i52.tinypic.com/2573bmg.jpg
No dakle :
Po Vašem pisanju zaključio sam da je dosta ova od 17 kw ili slična takva peć od cca 20 kw(možda i Ultima Plus, čelični kotao s ventilatorom i regulacijom, s gornjim izgaranjem, 22 kW - ova bi bila cca 4000 KN jeftinija, barem prema cjeniku kojeg sam našao na netu-zašto tolika razlika???) Možda postoji i neka druga varijanta sa sličnim karakteristikama?
Što se spremnika tiče tu stvarno nisam doma i imam dvojbi-dođem doma u 6 sa posla, kresnem peć, ona prvo grije 1000lit vode u spremniku pa tek onda kupaonicu ili ja u tome nešto krivo kopčam? Ili to sve skupa radi savršenije nego ja mislim pa u 7 ujutro pusti malo tople vode kroz radijatore pa to isto u 6 popodne pa tek onda sve ispočetka?!
Dimjnak-ovo najviše volim-jedan ovako drugi onako pa ti vidi?! Moje skromno mišljenje da je inox nepoderiv ako je inox.
U svakom slučaju hvala veliko za informacije i izvinite zbog glupih pitanja ali ovo je jedino mjesto gdje možeš dobiti nepristrano mišljenje!
Što se spremnika tiče tu stvarno nisam doma i imam dvojbi-dođem doma u 6 sa posla, kresnem peć, ona prvo grije 1000lit vode u spremniku pa tek onda kupaonicu ili ja u tome nešto krivo kopčam? Ili to sve skupa radi savršenije nego ja mislim pa u 7 ujutro pusti malo tople vode kroz radijatore pa to isto u 6 popodne pa tek onda sve ispočetka?!
Gdi si to pročitao, na ovom forumu ??????
OK potpuno krivo shvatio, di sad živim moj spremnik tople vode je moja mama penzionerka na emo centralu 20
www.sumari.hr/biblio/pdf/10253.pdf
u toj knjizi ima dobrih stvari o izgaranju i suhoj destilaciji drva
http://img406.imageshack.us/img406/9234/ugrinovi.jpg
A evo šta profesor Ugrenović u prethodno citiranoj knjizi kaže o produktima suhe destilacije drva.
Malo bih se osvrnuo na kolićinu katrana koja nastaje iz borovine i bukovine 11,79 prema 8,11 % zato borovina i nije dobra za izgaranje jer se taj katran taloži u dimnjaku.
Ostali produkti manje više izlaze kao gusti dim van, a u njemu ima i acetona i alkohola i octene kiseline i nešto malo metana , vodika i monoksida .
Ako to ode van šteta je višestruka i po okoliš i po naš đep.
Ali za naš inox dimnjak nije jer mu ništa od toga ne smeta , osim katrana koji se može upaliti i tada imamo belaj.
Ali da vidimo koji su faktori koji mogu dovesti do zapalenja dimnjaka
-Prije svega totalna nebriga nemar , ne čišćenje dimnjaka
-Nepravilno loženje , puna peć drva , a vani sunčani dan, Samson spusti klapnu i zvijer se guši i razvija katran i zapaljive plinove, a onda se klapna digne i zvijer rikne vatru u dimnjak i ako su sve kockice posložene evo požara.
Ali ako kotao nije tipa Viadrus onda ne može biti 350 C u dimnjači , i ako kotlovnica ima spremnik topline onda nema katrana čak i kad je Viadrus u pitanju.
Znači sve je to povezano sa načinom izgaranja drva i ja o tome tupim na ovom forumu, i već sam dosadan, samom sebi.
A dečki su u pravu kad kažu da keramička cijev bolje podnosi vatru od inoxa , ali šta je tu drugi problem , u dobrom požaru dimnjaka keramička cijev se pregrije i popuca , ne bude se ona sasula , ali više ne bude ni dihtala i kondenzat više ne ide onako lijepo kako treba u kondenz lonac nego slini kroz pukotine i vlaži toplinsku izolaciju.
Činjenica je da cijevi od INOXa za plinsko grijanje imaju stjenku tanku ko papir, radi štednje materijala , i sigurno će vas u dobrom dućanu pitati za koje gorivo trebate INOX dimnjak.
Kod mene u labosu jedan dimnjak je rađen od inox lima debljine 2 mm , a drugi od gusnate cijevi za kanalizaciju sa stjenkom od 4 mm, treći od crne bešavne cijevi sa stjenkom 4 mm, a četvrti koji je najviše u exploataciji , i koji je permanentno u pogonu je standardni inox promjera 200 mm koji nikada do sada nije čišćen , osim što ga svako malo otvorim i uzmem uzorke za analizu.
www.sumari.hr/biblio/pdf/10253.pdf
u toj knjizi ima dobrih stvari o izgaranju i suhoj destilaciji drva
Kako doći do nje? :504:.Naručio sam kavicu i rekao Zmajici (čitaj ženi )da narednih par sati nisam na dispoziciji .
Kako doći do nje? :504:.Naručio sam kavicu i rekao Zmajici (čitaj ženi )da narednih par sati nisam na dispoziciji .
Pa ja mislim da se profesor Ugrenović nebi ljutio da neke dijelove skaniramo i objavimo, i počnemo stvarati hrvatsku varijantu on line biblioteke o izgaranju .
A nevjerovatan je to čovjek bio član francuske i švedske akademije znanosti , govorio francuski švedski engleski njemački i ruski.
A u ovom prethodnom skanu vide se imena Bunbury , Laschstoviczka ,Wexberg , sve su to face koje su ućile zanat kod njega , odnosno radili u Gutman a.g u Belišću.
I kad se u mislima vratim u prošlost , unatrag 100 godina , u kojoj nisam živio , ali puno znam o tom periodu jer sam razgovarao sa ljudima koji su živjeli i radili sa gore navedenim facama, onda vidim da je svo svjetsko znanje o suhoj destilaciji i izgaranju drva bilo skoncentrirano u Belišću.
no ramzaj
sve ljepo teoretski objasnjeno ali nazalost praksa pokazuje drugo jos ni jedan inox nisam vidio da je prezivio vise od 10 g i na kraju su vlasnici postavili klasiku
dimnjak od inoxa koji bi imao stjenku 2mm njegova cijena bi za 10 metri bila minimalno 15000kn i vise
no moje misljenje i iskustvo je da je za kruta goriva puno bolje i kvalitetnije sazidat schiedel i to postaje trajno resenje ( normalno ne naš poznanovac jer su jim keramicki uloski losi )
to vredi za nase trenutno stanje koje nazalost prikazuje totalno neznanje , majstora i korisnika malih sistema
za napredne kotlove na pirolizu pa cak i ovo kak ja kurim bilo bi mi dost 2 m obicne celicne cijevi
moje negiranje prednosti inoxa polazi iz prakse de vidim kako su majstori prodali smece od dimnjaka( cesto je to lim na granici koja se moze zvat inox ) koji shrdavi za 1 godinu a za 10 ga skidaju i zidaju klasiku jer se je raspal
http://img266.imageshack.us/img266/9753/bunburyc.jpg
A evo i knjige od stričeka Bunbury a, mislim da se može naći na netu scan cijele knjige, to je ujedno najbolja i zadnje napisana knjiga o suhoj destilaciji drva u zapadnoj civilizaciji. Rusi su još tridesetak godina nastavili istraživanja i otuda i velika ponuda kotlova i veliko znanje firmi iz istočnog lagera o izgaranju i pirolizi drva.
http://img525.imageshack.us/img525/5344/bunburydijagram.jpg
A zbog ova dva dijagrama vlasnici kotlova ala Viadrus imaju garave ruke.
Gornji nam dijagram nije zanimljiv jer kod nas malo tko kuri brezu, a postoje takvi dijagrami i za jelovinu, boroviunu, hrastovinu itd.
Dijagram je nastao tako da se drva ubace u hladnu komoru , u našem slučaju kotao, i zagrijavaju toplim zrakom, u našem slučaju je toplina od žeravice na rostu.
Možemo zamisliti da je u tom trenutku Samson spustio klapnu za zrak i da se kotao počinje patiti sa drvima u sebi.
Debelom crnom crtom je označena temperatura na površini drva, a crtkanom temperatura u unutrašnjosti cjepanice, zagrijavanje ide sporo jer su velike cjepanice i puno ih je u retorti (par tona), ali na sam razvoj događaja nije odlučujuća brzina zagrijavanja.
Vidimo da se temperatura asimptotski približava liniji od 300 C ( točno 275 C) i da kod zagrijavanja mase drva na 100 C počinje izlaziti destilat , u prvom redu voda i nešto malo plinova , kad unutrašnja temperatura dostigne cca 275 C počinje naglo ispuštanje i plinova i destilata.
Nagli skok temperature i unutrašnje i vanjske je posljedica zagrijavanja drva uslijed kemijske rakcije za koju nije potreban kisik iz zraka , jer sa sav kisik potreban za to nalazi u drvu.
Drvo se tako samo od sebe zagrije na nekih 435 C i pređe u drveni ugljen .
A plinovi i destilat odu kroz dimnjak van ili se kondenziraju u dimnjaku.
mranderson
08.01.2012., 13:26
Vidim ulovili se vi rasprave o dimnjacima, pa rekoh sam sebi, idem ja videti kakvo je stanje kod mene u dimnjaku, kaj to moj Bosh-kec 3000H radi ;) I situacija, nakon jedne i pol sezeno grijanja, i neciscenja dimnjaka, osim u posudici za kondenzat je sljedeca:
http://img26.imageshack.us/img26/1743/dimnjak12012.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/26/dimnjak12012.jpg/)
Sve slike su slikane mobitelom, ruka gurnuta u dimnjak i slikaj...
ova slika broj 3 je nazalost takva kakva je :( naime, oni koji znaju situaciju sa 'koljenima' kod mene, njima bude sve jasno, oni koji ne znaju, a sto da velim, tesko je gledati u plafon sa rukom zguratom u dimnjak i napraviti pravu sliku :lol:
slika broj 4. zasto se ne vidi izlaz, nebo, sunce, ptice, a vec smo na 8-9 metara visine, i jos 3-4 metra do izlaza :D ?? a zato sto ja imam 'kapu', koju su mi rekli da je neka opet skinem dolje, neka se nitko ne naljuti, ali tak 'kapa' nejde nikuda, za sada. Zasto? zato sto sam prosle zime, nemam slike, imao tu fini lijepi tanki premaz katrana, ove godine se to sve fino razgorilo i popadalo dolje u kondenzacijsku posudu gdje sam sa usisavacem to fino sve pocistio. Zasto je ove godine manje katrana, a hvala Bogu da je, mozda zbog ranije, pripremljenih drva, mozda zato sto zima nije bas prejaka, a vjerujem da niti 'samson' na godisnjem odmoru ;) nije na odmet...
Tesko je reci koliko ce taj moj dimnjak trajati, to prepustam profesionalcima neka vele svoj sud, jer ja sam samo 'klinac' koji se jos uci kuriti...
http://img20.imageshack.us/img20/7462/exoterm.jpg
A u ovoj tablici stricek Bumbury daje lijepo sastv onoga što ostaje u kotlu i onoga što ide van.
Jako je zanimljiva četvrta kolona iz koje vidimo da drveni ugljen koji je ostao u kotlu ima 2428,3 Cal, a katran koji je pobjegao van ima 1025 Cal, , nažalost pobjegne i sve ostalo tako da je ukupno prošlo kroz dimnjak, ili se nataložilo u dimnjaku 2210 Cal.
Nažalost ti su podaci rađeni za brezu, ali prema ispitivanju drugih znanstvenika sve je to tu negdje.
baustelac99
08.01.2012., 13:55
A u ovoj tablici stricek Bumbury daje lijepo sastv onoga što ostaje u kotlu i onoga što ide van.
Jako je zanimljiva četvrta kolona iz koje vidimo da drveni ugljen koji je ostao u kotlu ima 2428,3 Cal, a katran koji je pobjegao van ima 1025 Cal, , nažalost pobjegne i sve ostalo tako da je ukupno prošlo kroz dimnjak, ili se nataložilo u dimnjaku 2210 Cal.
Nažalost ti su podaci rađeni za brezu, ali prema ispitivanju drugih znanstvenika sve je to tu negdje.
Ti zapravo hoćeš reći da nam otprilike trećina energije iz drveta ode van a da nismo bili ni blizu da je iskristimo. pri tome ne mislim na temperaturu dima nego na plinove iz drveta koje nismo spalili i iskoristili?
no ramzaj
sve ljepo teoretski objasnjeno ali nazalost praksa pokazuje drugo jos ni jedan inox nisam vidio da je prezivio vise od 10 g i na kraju su vlasnici postavili klasiku
dimnjak od inoxa koji bi imao stjenku 2mm njegova cijena bi za 10 metri bila minimalno 15000kn i vise
no moje misljenje i iskustvo je da je za kruta goriva puno bolje i kvalitetnije sazidat schiedel i to postaje trajno resenje ( normalno ne naš poznanovac jer su jim keramicki uloski losi )
to vredi za nase trenutno stanje koje nazalost prikazuje totalno neznanje , majstora i korisnika malih sistema
za napredne kotlove na pirolizu pa cak i ovo kak ja kurim bilo bi mi dost 2 m obicne celicne cijevi
moje negiranje prednosti inoxa polazi iz prakse de vidim kako su majstori prodali smece od dimnjaka( cesto je to lim na granici koja se moze zvat inox ) koji shrdavi za 1 godinu a za 10 ga skidaju i zidaju klasiku jer se je raspal
Mislim da smo se složili sa time , da je uzrok stradavanju dimnjaka u njima samima , u nekvaliteti materijala. Bilo u nekvaliteti INOXa ili "keramike" iz Poznanovca.
Ja sam siguran da će unuci mojih unuka u školi na satu povijesti govoriti o vremenu prije Krista, nakon Krista i nakon Tijen an mena , naime mnogi vezuju masakr na tom trgu sa početkom industrijske i ine expanzije Kine i kineske nekvalitetne robe.
Kad sam razvijao tehnologiju izrade INOX dimnjaka prije desetak godina čelik je bio THISEN ov , a mali kinezi su tada pravili topove od blata.
Ti mali kinezi su porasli i sad prave topove od THISEN ovog čelika , a mi pravimo dimnjake od blata.
Što da kažemo običnom građaninu lijepe naše koji ne može uložiti 2000 oira u dimnjak od inox cijevi debljine 2 mm, a onaj drek iz Poznanovca ne valja.
Nemam sada fotke , budem sutra doma , pa ču staviti na post kako sam ja to riješio , imam zidani dimnjak od cigle presjeka 250 x250 mm ( cigla puta cigla ) a kroz to prolazi inox dimnjak promjera 200 mm , i mogu ga kompletnog izvaditi i zamijeniti, što i radim , kad mi treba onda ga dignem za metar u zrak (6m cijevi, cca 6 kilograma ) i ubacim Ventury trubu da mogu izmjeriti protok dima kroz kotao.
Možda je ta modularnost rješenje , zidani dimnjak , a u njemu cijev ako treba i od stakla ( postoje i takve cijevi za dimovod)
Ti zapravo hoćeš reći da nam otprilike trećina energije iz drveta ode van a da nismo bili ni blizu da je iskristimo. pri tome ne mislim na temperaturu dima nego na plinove iz drveta koje nismo spalili i iskoristili?
Da je to trećina bilo bi mila majka , ne bih bio na ovom forumu za jednu trećinu, u pitanju je polovina energije koja se gubi kroz dimnjak kad Samson spusti klapnu.
Da sam zakonodavac onda bih zabranio ugradnju Samsona i uveo Bosansko grijanje ili debele subvencije za pufer spremnike.
Mi smo trenutno u jednom procjepu , filaju nas potrebom za termoizolacijom i onda grunemo 10 cm stiropora + izo stakla i PVC stolariju, a ona zvier u kotlovnici traži zraka , a Samson neda.
Ma nije problem ni u tih 50 % drva koja bacimo u zrak , problem je u tome što i moji unuci znaju da kod susjeda dimi li dimi i već znaju da u taj dio sela nije zdravo ići.
Tu je problem u tom dimu su najopasniji otrovi , a ova pokradena državica nema ni ovlašteni laboratorij da napravi analizu onoga što mranderson ima nataloženo u dimnjaku, par postova ranije.
www.mzopu.hr/.../Emisija_oneciscujucih_tvari_u_zrak_%20160320...
Ovdje je zvanični državni dokument i ispadamo mi drvosjeće najveći problem ove država , strana 39.
hm , nešto ne štima , ima kratica , uguglati Ekonerg dioksin i otvara se izvješće.
baustelac99
08.01.2012., 14:58
Koliki su onda gubitci kod pirolitičkih kotlova, kad oni koriste taj plin koji nastaje iz drveta?
samson- jeli to onaj termostatski ventil, lančićem spojen sa klapnom na dnu kotla, pa namjestiš vodu na 60-70 i onda on po potrebi diže- spušta klapnu?
kolko sad kužim, zapravo je najveći problem to loše izgaranje, lošije grije, stvara katram, a i zagađuje.
Dakle, dajmo kotlu zraka.
kad smo kod dimnjaka i čađe, jučer bacim pogled na susjedov dimnjak. kapa dimnjaka i oko kape je crno ko katran (u dalmaciji svi dimnjaci imaju kapu)
pogledam naš dimnjak, još je boje cigle, nije baš jako crn i čađav. s tim da je naš dimnjak u upotrebi 25god, a susjedov 7god.
iz toga zaključujem da se jako loše griju, tj drvo loše izgara (inače lože samo borovinu, koja uz to stoji na kiši)
mranderson
08.01.2012., 15:02
...schiedel i to postaje trajno resenje ( normalno ne naš poznanovac jer su jim keramicki uloski losi)...
Gospodo malo ste me zbunili :ne zna: a bome i rastuzili :(
Naime pa kaj Poznanovec ima uopce schiedel dimnjak :rolleyes:??
Pa kaj nije Poznanovec PGM dimnjak, a Schiedel je Schiedel??
Naime kod mene pise Schiedel i kak sad da ja znam jel to pravi ili ne :ne zna:?
nike321
08.01.2012., 15:07
hm , nešto ne štima , ima kratica , uguglati Ekonerg dioksin i otvara se izvješće.
Kad ti se otvori PDF u intrernet browseru (IE, Mozilla i sl), klikni u polje adrese i kad cijela adresa poplavi kopiraj i onda paste u post.
Iz Googla ne možeš kopirati link na PDF ako ga je Google skračivao.
Ako ti se ne otvara pdf u browseru već ga moraš save pa otvoriti sa Acrobat readerom i sl. onda u povjesti browsera imaš zadnji link koji možeš kopirati.
Za ubuduće, da nemaš problema. :mig:
baustelac99
08.01.2012., 15:08
Kolko ja vidim poznanovec je kopija Šidla.
a prije rata je bilo i drugih kopija, kojima su ljudi uglavnom bili nezadovoljni (djelom nekvaliteta materijala, a sigurno i loša ugradnja-štednja na izolaciji te loše loženje koje je stvaralo kondenzat)
http://img859.imageshack.us/img859/402/samson.jpg
kod pirolitičkih kotlova sav katran i svi plinovi, volatili, moraju proći kroz užareni ugljik na dnu kotla i tu dolazi do cracking procesa , razgradnje na gorive plinove vodik i monkoksid, koji pomiješani sa sekundarnim zrakom potpuno izgaraju.
Kod kotlova tipa Viadrus dio katrana i volatila pobjegne jer se ohlade i više nemaju uvjete za izgaranje.
Mokra borovina , mmmmmm za piromane , garantirano mu se zapali dimnjak , uguglaj neku varijantu na jeziku koji poznaš mokre borovine i požar dimnjaka , ima krasnih filmova .
Gospodo malo ste me zbunili :ne zna: a bome i rastuzili :(
Naime pa kaj Poznanovec ima uopce schiedel dimnjak :rolleyes:??
Pa kaj nije Poznanovec PGM dimnjak, a Schiedel je Schiedel??
Naime kod mene pise Schiedel i kak sad da ja znam jel to pravi ili ne :ne zna:?
Ma sve je ok dok se dimnjak ne zapali , kad se zapali onda ne pomaže ni Schiedel, pomaže zovi vatrogasce .
baustelac99
08.01.2012., 15:28
[IMG]
kod pirolitičkih kotlova sav katran i svi plinovi, volatili, moraju proći kroz užareni ugljik na dnu kotla i tu dolazi do cracking procesa , razgradnje na gorive plinove vodik i monkoksid, koji pomiješani sa sekundarnim zrakom potpuno izgaraju.
Kod kotlova tipa Viadrus dio katrana i volatila pobjegne jer se ohlade i više nemaju uvjete za izgaranje.
Mokra borovina , mmmmmm za piromane , garantirano mu se zapali dimnjak , uguglaj neku varijantu na jeziku koji poznaš mokre borovine i požar dimnjaka , ima krasnih filmova .
Onda sam dobro identificirao samsona
znači ti predlažeš loženje bez njega, uvjek jače otvorenim zrakom, ili kako?
e da, zaboravio sam napisati, susjeda kaže da loži mokra drva jer duže gore pa je ekonomičnije :504: :504:
sva sreća pa imaju klima uređaj s kojim se griju.
uguglati Schornsteinbrand, bolje su fotke i filmići nego na na Chimney fire
Onda sam dobro identificirao samsona
znači ti predlažeš loženje bez njega, uvjek jače otvorenim zrakom, ili kako?
e da, zaboravio sam napisati, susjeda kaže da loži mokra drva jer duže gore pa je ekonomičnije :504: :504:
sva sreća pa imaju klima uređaj s kojim se griju.
da treba ložiti sa potpuno otvorenim zrakom , manja je šteta da imaš viška zraka nego da razvijaš katran, ali kad se kotao zaholca otvaraš prozore ili automatika otvara ventile za punjenje spremnika.
Neki spremnik topline mora biti , najbolje je da je to zidana peć , tada šamot prima energiju na sebe i djeluje katalitički na izgaranje katrana.
A mokra drva -imam punicu koja me je ubjeđivala da mokra drva bolje gore, duže traju, sve dok nije vidjela kako gore suha u kaljavoj peći, i sad više nisu dobra drva od lani , nego sam joj prpremio stara tri godine. A tek da proba brikete sa vlagom od 9 %.
mranderson
08.01.2012., 16:50
...A mokra drva -imam punicu koja me je ubjeđivala da mokra drva bolje gore, duže traju... E da mi je kuna za svaki put kad sam to cuo, bio bi milijunaš :D
Naime kad god se spomene grijanje na drva, spomene se i ta 'legendarna' izjava...
a ovaj lik, dajte mi molim vas recite da li je on normalan!? pa cime taj kuri, i kako ga nije strah?! E ovo je zbilja pretjerivanje...
http://www.youtube.com/watch?v=O1GwVZH4f_0
90% dimnjaka pogori a da vlasnik to ni nezna, jezivo je dok to gori noci onda vecina to vidi ako su budni i ak jih ko upozori na to
cesto po danu vlasnik ni ne kuzi da mu dimnjak gori a vatra koja se pojavi na vrhu dimnjaka je znak da je dogorel do vrha
nije tolko bitno sa cim se kuri bitnije je kako se kuri ova zima to jest vreme je idealno za talozenja smola i katranskih obloga
taj tren kad vani zahladi dimnjaci pocnu puno bulje vuc a i potreba po energiji je veca stim i pojacava se lozenje i to onda dovodi do zapaljenja smola u dimnjaku
nista posebno i nista neobicno nekad su se dimnjaci zakonsko obavezno jedanput na godinu spaljivali
a ovaj lik, dajte mi molim vas recite da li je on normalan!? pa cime taj kuri, i kako ga nije strah?! E ovo je zbilja pretjerivanje...
http://www.youtube.com/watch?v=O1GwVZH4f_0
To se samo potkurilo , jedan krasan primjer požara dimnjaka , zato sam i dao ključne riječi na njemačkom, jer na engleskom nema tako dobrih primjera .
www.mzopu.hr/.../Emisija_oneciscujucih_tvari_u_zrak_%20160320...
Ovdje je zvanični državni dokument i ispadamo mi drvosjeće najveći problem ove država , strana 39.
hm , nešto ne štima , ima kratica , uguglati Ekonerg dioksin i otvara se izvješće.
Ma kad dignes jednog Harijera u zrak odma se krvna slika poboljša.
http://www.youtube.com/watch?v=Qtt-H1eITfk
Lee Champa
09.01.2012., 09:16
Kolegi mi se zapalio dimnjak. Pozvao je bratića - vatrogasca. Jedno vrijeme su gledali kak huće i tutnji, onda je vatrogasac na neku rupicu (za sondu analizatora) u koljenu između peći i dimnjaka okrenuo punu pivsku flašu vode. Podtlak je posisao svu vodu koja se pretvorila u paru i ugasila dimnjak!
Pricam mami da planiram rekonstrukciju centralnog, a ona govori da je njena prijateljica napravila centralno iznova ono ludilo nema takvo nitku u nasem kraju, radio lokalni majstor, lozi jednom dnevno, svi sretni zadovoljni.... Ja sav sretan govorim ajmo do nje (kako je i sam poznam) da malo snimim sistem, mozda pokupim neko dobro rijesenje, zanima me koji su kotao uzeli itd, kazem mami sta je rekla mozda Bosch, pa da cini mi se da je rekla Bosch... I tako zazvali je da dolazimo i odosmo mi. Ona sretna da smo dosli, kaze ima dobar sistem, imali puno problema sa prijasnjim sistemom no sada je super. I tako odosmo mi u podrum, odmah sam ga ugledao s vrata kako ponosno stoji u kutu podruma ispod crno nadimljenog stropa dobri istari Bosch 3000B.:504: Nakon pocetnog soka odoh malo pogledati sistem. NISTA sve spojeno na pumpu preko rucnog cetveroputnog ventila u gornji stan itojeto, da u paraleli sa starim kotlom na lozu. Otvorim ja vrata kotla a ono sve katranirano, a dimi iz njega po onom katranu, vidi se da nije onaj suhi dim nego da je sve to skupa pothladjeno. Kaze "majstor" koji je inace svima radio u tom kraju sve je napravio za 15000kn sa novimkotlom (preinaka starog sistema). E da jos je napomenula da je kotao za 100 godina. 100 godina katrama i dimljenog podruma. Nisam nista komentirao nego rekao da je OK i da si ja mislim stavit spremnik, a da kaze to ima i taj majstor.....
:504:
ljudi, trebam brzu pomoć! procurio mi je bojler na 30-tak godina starom TAM TVT stadler kotlu i s obzirom na vrlo ograničen prostor, pogotovo izlaz za dimnjaču koji je na visini od 75-78cm, trebao bi nabaviti novi isti takav kotao...
...prema WVTERM-ovoj stranici to bi bio MR 30 model, ali nažalost ne uspijevam pronaći neko njihovo prodajno mjesto u hr... ima netko da zna gdje se to može nabaviti!?
Lee Champa
10.01.2012., 08:30
... ima netko da zna gdje se to može nabaviti!?
Pitaj forumaša ZVON-a:kava:
Pitaj OVDJE (http://www.bertovic.hr/artikli.php?dy=Kotlovi_za_centralno_grijanje&g=27&t=&st=3).
mranderson
10.01.2012., 11:03
O kojoj kiselini govorimo ??????
Ovo je forum o centralnom grijanju na drva i jedina kiselina koja se javlja kod nepotpunog izgaranja drva je octena kiselina , ona ista s kojom kiselimo zimnicu i začinimo zelenu salatu, ista ona kiselina koju imamo u bačvi vina kad se zajebemo i ne zatvorimo je dobro.
Nema druge kiseline , sutra ču staviti na post detaljnu kemijsku analizu plinova koji nastaju kod totalne suhe destilacije drva , a to je puno gore stanje od kađenja drva u kotlu kad Samson zatvori dovod zraka.
Čekam čekam i nitko da o tome ne napise niti rijeci!? haloooo, pa kaj vama to nije interesantno? kak je moguce da jedan sastojak salate :D uništi peć, bila ona od čelika, gusa!? Ne znam, mozda nisam dovoljno pazio na satu kemije ;) ali onda cu uzeti nesto jako lužnato, špricu i neutralizirati problem u kotlu :ne zna: ??
zoran1973
10.01.2012., 14:04
E da mi je kuna za svaki put kad sam to cuo, bio bi milijunaš :D
Naime kad god se spomene grijanje na drva, spomene se i ta 'legendarna' izjava...
a ovaj lik, dajte mi molim vas recite da li je on normalan!? pa cime taj kuri, i kako ga nije strah?! E ovo je zbilja pretjerivanje...
http://www.youtube.com/watch?v=O1GwVZH4f_0
Šta je tu čudno. I ja svake godine zapalim sam po dva puta ako ne i više dimnjak. Po ljetu nakurim ono svaki drugi dan jednu vatru da mi zgrije vodu za tuširanje i vremenom se nabere toga u dimnjaku i jednostavnije mi to zapalit nego strugat jer iskreno neznam sa čim bi to uopće oćistio. Dimnjak sam radio sam, željezna cijev stjenke 5 mm okolo je izolacija (staklena ili kamena vuna ili kako već uglavnom ne gori ) debela 10 cm i oko toga je pocinčani lim. Najgore je u jesen, nije za ložit a nemoš bit bez vatre e onda i ima problema a po zimi nema ništ u dimnjaku, čist.
mranderson
10.01.2012., 15:53
Šta je tu čudno. I ja svake godine zapalim sam po dva puta ako ne i više dimnjak...
Zoran1973 nemam pojma jel bi bilo bolje da presutim ovo ili ne, vidim nisi ti bas gledao dobro taj filmic! pa tamo, u filmicu, je u dimnjaku temp 1000 stupnjeva! to kaj ti nakuris svoja dva drva, ma molim te lijepo, nisi ti ni na pola puta od 1000 stupnjeva u dimnjaku!
Zoran1973 nemam pojma jel bi bilo bolje da presutim ovo ili ne, vidim nisi ti bas gledao dobro taj filmic! pa tamo, u filmicu, je u dimnjaku temp 1000 stupnjeva! to kaj ti nakuris svoja dva drva, ma molim te lijepo, nisi ti ni na pola puta od 1000 stupnjeva u dimnjaku!
prede to postenski preko 1000C
zoran1973
ima frezer za skidanje smole sajla u buziru na kraju je glava na kojoj su lanci i to se vrti spojeno na motor
Da se nadovežem na moj jedan davni post o shemama. Ovak bi trebala izgledati moja shema:
http://img838.imageshack.us/img838/1879/shema2.jpg (http://imageshack.us/photo/my-images/838/shema2.jpg/)
Molim bez komentara o sigurnosnoj opremi, jer jednostavno nije nacrtana. Muka je to crtati u Paintu.
Naime, ide ovak: Odmah iza Vorlaufa ide križ 1/2" na kojeg idu odzračni lončić, sigurnosni ventil 2,5bar i manometar. Na vrh rastezne posude (Elbi 300 litri) ide odzračni lončić, a preko spojno-ispusnog ventila (Eder) ista bude priključena na sustav, preko cijevi 3/4". Na onom koljenu pored nje ide još jedan sigurnosni ventil od 2,5 bara. Posuda bude priključena PRIJE pumpe, radi nemogućnosti izvedbe iza pumpe, na križu gdje je i povrat vode iz razdjelnika. Kotlovska pumpa je UPS 25-60, a ispred nje bude 5/4" skupljač nečistoće.
Obratite pozornost na malo neobičnu izvedbu spoja podizanja temperature povrata vode (5/4" Seltronov motorizirani 3p ventil): naime T je odmah iza kotla, te se voda grana prema razdjelniku i u povrat, a ne kak je na većini izvedbi.
Priključci spremnika imaju koljena i kuglaste ventile (Kovina). Donja cijev od spremnika do miš ventila bude 5/4", jer su i 3p ventili takvi (kv=12), a ostale 3 (gornja, srednja i povrat iz bojlera) budu odmah na koljenima reducirane na 1".
Kotlovski razdjelnik bude prolaznog tipa: dakle, s lijeve strane ulaz vruće vode iz kotla, a na desnoj strani bude odlaz na vrh spremnika. Na gornjoj (vrućoj, polaznoj) komori bude mjesto za osjetnik temperature i (eventualno) termometar. Zakaj takva izvedba? Radi visine prostorije od nepuna 2m.
Povrat vode (donja komora razdjelnika) iz krugova grijanja bude spojena iza preklopnog ventila: dakle, peć odabire mjesto povrata vode (dolje ili gornja trećina). Način izbora je slijedeći: kad osjetnik temperature u gornjem dijelu spremnika "vidi" odgovarajuću temperaturu, preklapa na donji priključak spremnika. Ponovno preklapanje na gornji priključak je kad drva dogore. Ovo je odstupanje od WVtermove sheme (takva je shema preporučena za ETA peć).
Grijanje bojlera sanitarne vode (2 kom, kombinirani 80 litara, smješteni u kupaoni) bude iz vrha spremnika, dakle iz najtoplije točke. Povrat bi bil u na donjoj trećini spremnika, neposredno iznad donje spirale. Još uvijek je otvorena opcija da ide u gornju trećinu, no nisam siguran kaj je bolje. Naime, ideja mi je skupljati vrelu vodu, zagrijanu suncem (u sezoni kad se ne kuri), u gornjoj trećini, te njome grijati sanitarnu vodu u bojlerima. Zato je i polaz vode nezavisan od razdjelnika grijanja.
Spremnik je specifičan: samogradnja (bačva izrađena u Tehnixu od 4mm lima), promjera 125cm i visine 180 cm (gornja i donja točka kapa). Volumen mu je oko 2000 litara, te leži na 6 nogu, na gumenim jastucima. Prazan teži oko 400kg. Na dnu ima 1" ispustni čep, jer nije bilo mjesta za ispustnu cijev. Ima ugrađene dvije jednake spirale, fi 800mm, površine 2,2m2 svaka. Ispod gornje spirale je ploča za raslojavanje. Gornja spirala je glavna, te je ideja da ona zagrije gornjih 400...500 litara vode na temperaturu dovoljnu za efikasno grijanje sanitarne vode u bojlerima. Donja spirala bude uključena samo kad gornja spirala bude imala dovoljno visoku temperaturu vode, odnosno da služi za predgrijavanje vode za peć kad vani ima (zimi) dovoljno sunca.
Kak sam već spomenul, radi niske prostorije sprenik nije uzak i visok, a za dva nije bilo mjesta, te sam se moral služiti (skupim) trikovima: svi vanjski priključci završavaju centralno u spremniku, u cijevi za raslojavanje, koja ima izbušeno 6 rupa po obodu, na vertikalnom razmaku od nekih 5cm (redovi rupa su zamaknuti za 1/12 kruga, dakle cik-cak).
Sa strane spremnika predviđeno je mjesto za 4 termometra (fi 100, sa 180mm kapilarama), te 5 mjesta za osjetnike temperature (prema potrebi).
Promjeri Cu cijevi prema radijatorskim krugovima još nisu definirani.
Krug 1 bude crikulirala Alpha, a drugi (za sad još nebu u funkciji) vude na običnoj UPS 25-40. Upravljanje temperaturom polazne vode za oba kruga bude vremenski, po krivulji i vanjskoj temperaturi s unutarnjom korekcijom/programom. Uređaj je Seltron WDC20 koji bude upravljal također i grijanjem bojlera sanitarne vode.
Plan je ambiciozan i, nažalost, već predugo traje.
Hvala onima koji su mi do i do sad (moralno i fizički) pomagali, a otvoren sam za sva konstruktivna pitanja i prijedloge.
mali proizvođač
11.01.2012., 01:03
Nisam prije dobio baš neki odgovor na moje ne baš prepametno pitanje o nabavi novog kotla, ali se ne ljutim i pridružujem se raspravi.
Evo moje "Situacije".
Umjesto Samsona.
Elektromotor koji podiže i spušta vratašca reguliran sa dva termostatska osjetnika i prekidača od kojih je drugi blokadni da spusti vratašca u slučaju nestanka struje ili zatajenja prvog.
Na prvome se regulira temperatura (npr. 80 stupnjeva) i on otvara vratašca u roku 3 sekunde kad padne temperatura ispod 78 a zatvara ih još i brže kad se postigne cca 80 ili malo više stupnjeva. Drugi samo pazi da li prvi ispravno radi i podešen je na recimo 85 stupnjeva kad bi zatvorio vratašca.
Sve radi bez greške i po meni, sa puno manje problema oko dimnjaka.
mali proizvođač
nesto mi je poznata konfiguracija da nisu to dva nalezna termostata u igri sa poslozenom hiesterezom
Vidim da ste aktivni pa da vas i ja još malo gnjavim.Pitance:Nešto mi se čudno počeo ponašati cijevni termostat do sad je palio pumpu kad je došao kotao na temp.oko 60 a gasio je na 50.Sad mu je nešto puhnulo:ne zna:i pali pumpu na 50 a gasi ispod 40 te sam ga malo pojačao i sad pali pumpu kad kotao dođe na 70 a gasi na 60. E sad vidim da ste pisali dosta o tome al koliko je to opasno da pukne kotao budući da je odlazna voda vruča 70 a dolazna hladna oko 20.naravno kod prvog loženja i prvog uključenja pumpe.Neki su rekli na prijašnim postovima može nema straha drugi nemože.Budući da je kotao gusani šta vi mislite o tome.Svima hvala na pomoći!:kava:
Nisam prije dobio baš neki odgovor na moje ne baš prepametno pitanje o nabavi novog kotla, ali se ne ljutim i pridružujem se raspravi.
Evo moje "Situacije".
Umjesto Samsona.
Elektromotor koji podiže i spušta vratašca reguliran sa dva termostatska osjetnika i prekidača od kojih je drugi blokadni da spusti vratašca u slučaju nestanka struje ili zatajenja prvog.
Na prvome se regulira temperatura (npr. 80 stupnjeva) i on otvara vratašca u roku 3 sekunde kad padne temperatura ispod 78 a zatvara ih još i brže kad se postigne cca 80 ili malo više stupnjeva. Drugi samo pazi da li prvi ispravno radi i podešen je na recimo 85 stupnjeva kad bi zatvorio vratašca.
Sve radi bez greške i po meni, sa puno manje problema oko dimnjaka.
Na velikim sustavima se tako radi, s time da motor dok diže klapnu za zrak usput navija oprugu ko na vekerici, kad spušta klapnu opruga mu pomaže , kad klapna stoji na pola onda se motor i opruga svađaju opruga vuče dolje , a motor gore. Kad nestane struje motor popusti i opruga zatvori klapnu .
Uguglaj BELIMO pa budeš vidio , samo to koooooooošta.
ZVON
Tvoja dilema da li povratni vod od sanitarne spustiti dolje ili se ubosti negdje višlje se jednostavno rješava, uzmeš komad šlaufa za hidrauliku , za mali tlak , i frajeri ti naprave priključke od 5/4 sa holenderom , Na puferu staviš kugl ventile ,i u pogonu dok sve radi možeš vidjeti gdje ti je bolje za povrat.
O tome da li Pufer montirati da bude prolazan ili da je sa strane kao slijepo crijevo, ovdje je bilo raznih komentara .
Osobno zagovaram varijantu da je sa strane, kao što je kod tebe nacrtano , tako da u njega ulazi ili izlazi samo voda koja zaista treba , a glavni tok vode ide direktno u sustav grijanja .
Specifičan način spoja povratne vode kojeg si nacrtao ima neke prednosti i neke nedostatke u odnosu na klasiku, a bojim se da ne zagnjavimo forumaše sa tim picanijama.
Ali u grubo , u glavnim crtama , dok se kotao razgori , krug grijanja ne radi , tako da kotao dobija vodu iz gornje trećine spremnika i vrlo lako i brzo je prigrije i pošalje u razdjelnik, odnosno u spremnik. Tu moraš žrtvovati stotinjak litara vrele vode tako da senzor koji kaže "imam tople vode u spremniku " iupali krug grijanja i bude u toploj vodi , a ne da svako malo pali i gasi krug grijanja.
U trenutku kad krene krug grijanja tebi iz radijatora dolazi u punom protoku hladna voda i ta struja hladne vode je jača od one koja dolazi iz spremnika. Mislim da ćeš se složiti sa mnom da će se preko noći sva voda u radijatorima i cijevima ohladiti na 20 C , i sad ta voda grune u kotao , ne direktno , ide preko Ladamata ili CTVa , koji jednostavno zatvori protok ka spremniku ili krugu grijanja i svu vrelu vodu iz kotla troši da zagrije hladnu vodu koju si mu poslao iz radijatora.
E to mi se ne sviđa , ja bih rađe tu hladnu vodu poslao na dno spremnika , kao SPOKI u postu 4621, a iz spremnika uzimao mlaku vodu sa gornje trećine, dok se stvar ne zaholca.A kad se zaholca više nije bitno. To sa hladnom vodom mi se nije svidjelo ni u shemi ANITA 4642, ali sam zaboravio reagirati, zato sad reagiram.
Da i još nešto , na SPOKI jevoj shemi sam podrazumjevao da topla voda koja ulazi u spremnik ima lulicu dugačku pol metra i da ta voda dolazi do samog vrha spremnika , što je onda vrlo slično tvom razmišljanju, odnosno vrlo slično onom što je po mom mišljenju dobro napravio sa toplom vodom ANTONIO u postu 4642.
Bilo vi dobro da SPOKI i ANITO sjednu u kafanu , i tu shemu dopune , ako nije jasno možemo na pp ili na mail i da tu čistu shemu postavimo ovdje.
Ovo je varijacija na temu WVtermove sheme, sve do trenutka prebacivanja donjeg preklopnog ventila. Razlika nastaje kad se gornja trećina spremnika zagrije, jer se onda povratna voda iz kruga grijanja šalje dolje. ETA ima takvu shemu spoja. E sad, ETA upravlja istom regulacijom i kotel i krugove grijanja, pa je možda zato tak napravljeno, dok je pri meni odvojena regulacija peći i grijanja. No, mislim da samo ETA brže reagira, jer zna kolika je temperatura vode i u peći i u spremniku, dok pri meni regulacija može znati samo temp vode u spremniku ili u razdjelniku (čak mi se ova varijanta više sviđa).
Nikak da saznam kolika je temperatura povratne vode, pa da znam kam ju usmjeriti.
S ovom tvojom idejom, da se povrat pošalje direktno na donji ili srednji priključak imam određenu cirkulaciju vode unutar cijevi za raslojavanje, pa nebi valjda trebalo biti prevelikog utjecaja na miješanje slojeva unutar cijelog spremnika. Jedino kaj mi je to teško fizički izvesti radi jako malog prostora (varijanta A).
A da povrat bude na ovo mjesto gdje je povrat iz bojlera (Varijata B)? Ovo mi je malo lakše izvesti,
Povrat iz bojlera može biti, umjesto gumene cijevi, biti spojen preko 3p kulastog ventila, tak da je moguće odabrati mjesto povrata. Jedino nisam videl većih 3P kuglastih od 1/2". Bu to dovoljno velika luknja za povrat iz bojlera (ionak bu tu Cu cijev fi 12 ili 18mm)?
Iz nekog razloga nemrem postaviti sliku
Ovo je varijacija na temu WVtermove sheme,...
Iz nekog razloga nemrem postaviti sliku
Eto i slike:
http://i246.photobucket.com/albums/gg81/ZJ_HR/Grijanje/1aa87477.jpg
nike321
11.01.2012., 15:08
OFF!!!
Zna li netko gdje ima nabaviti ili da netko uvozi kombinirani spremnik tople potrošne vode od 500L sa 2 izmjenjivača, s tim da gornji izmjenjivač bude za toplinsku pumpu tj. povećane površine. Treba mi površina gornjeg izmjenjivača od 3,5m^2.
Donji za solarno može biti površine oko 2m^2
miran18
11.01.2012., 19:21
Ima kod mene Stiebel eltron ako to odgovara pošaljem ti nešto u pdf kad odabereš što ti paše čujemo se, malo kasnije upravo imam ljude na razgovoru o jednom sustavu
nike321
11.01.2012., 19:42
Pokušavam u programu Stiebela da nađem šta mi odgovara ali ne uspijevam. Kad nađeš vremena, pošalji mi link ili PDF na šta misliš da bi odgovaralo.
Zahvaljujem!
Lee Champa
11.01.2012., 20:02
Zna li netko gdje ima nabaviti ili da netko uvozi kombinirani spremnik tople potrošne vode od 500L sa 2 izmjenjivača,
Guglaj RUDERT:kava:
nike321
11.01.2012., 20:10
Jeli to ovo: http://www.rudert-edelstahl.de/
Tko to drži u nas?
Inox mi ne treba, preskupo!
miran18
11.01.2012., 22:29
nike123, pošalji mi na privatne poruke svoj mail, pdf je malo prevelik da ga stavim na forum
nike321
11.01.2012., 22:33
nike123, pošalji mi na privatne poruke svoj mail, pdf je malo prevelik da ga stavim na forum
Poslano!
miran18
11.01.2012., 22:46
http://www.2shared.com/document/7ZK7h5Mr/th_systemspeicher_2011.html
U biti, evo ti tu link od gore spomenutog PDFa
nike321
11.01.2012., 22:53
Gledam ali ne vidim. Imaš li nešto konkretno?
Ako sam nešto previdio, kaži.
miran18
11.01.2012., 23:04
Na stranici 63 SBB 501 WP Sol su ti podatci površina gornjeg izmjenjivača je 5m2 a donji je 1,4 m2 u biti sve od 60 stranice je o tim spremnicima
miran18
11.01.2012., 23:14
Je to to ili sam ja nešto krivo shvatia.
http://www.2shared.com/document/7ZK7h5Mr/th_systemspeicher_2011.html
U biti, evo ti tu link od gore spomenutog PDFa
imate pivu obadvojica za ovo jako poučno štivo
nike321
12.01.2012., 08:24
@Miran18
Zahvaljujem na dokumentaciji i savjetu. To je to što tražim.
Odgovara mi, kako si rekao, SBB 501 WP SOL!
Možeš li mi dati link na PP gdje ču se obratiti za ponudu!
Još jednom, hvala!
Eto i slike:
http://i246.photobucket.com/albums/gg81/ZJ_HR/Grijanje/1aa87477.jpg
Varijanta B prolazi bez problema , u mnogo stvari je bolja od varijante A.
A siguran sam da će povrat iz bojlera biti stalno spojen na gornji dio pufera.
Na jednom kotlu smo stavili termostatski ventil Danfos tako da iz bojlera ne može izaći voda toplija od 45 C , on automatski priguši vodu u spirali i voda prenese toplinu u bojler, tako da ti je povrat od 12 mm sasvim ok.
uguglaj kotlovnica na pellete ima fotka .
Uskoro će biti jednostavnih diferencijalnih termometara pa ako želiš možeš njega staviti da ti on određuje smjer vode.
@Miran18
Zahvaljujem na dokumentaciji i savjetu. To je to što tražim.
Odgovara mi, kako si rekao, SBB 501 WP SOL!
Možeš li mi dati link na PP gdje ču se obratiti za ponudu!
Još jednom, hvala!
i meni i meni !!!!!
Trebao bih uzeti spremnik topline 750-1000 ltr, mogucnost za solar, toplu vodu i spremanje topline za grijanje prostorija. Geldao sam BUDERUS PL 1000/2S KOMBI BOJLER 22000kn i gledao sam Elbi CMP-1000 14000kn koji odabrati???
Varijanta B prolazi bez problema , u mnogo stvari je bolja od varijante A...
Dakle, Varijanta B bi ovak izgledala. Sad kad sam ju nacrtal, vidim da ima zanimljivih smjerova strujanja, i čak mi se sviđa:
http://i246.photobucket.com/albums/gg81/ZJ_HR/Grijanje/8e8eed82.jpg
Znači, to bi bila konačna shema.
Povrat vode iz bojlera bude, dakle, išel preko 3P kuglastog ventila. Mislil sam na ovakvoga:
http://www.seltron.si/img_products/4925_s.jpg
Dobra mu je strana kaj se protok može njime i zatvoriti, pa netrebam još i servisne ventile :)
...A siguran sam da će povrat iz bojlera biti stalno spojen na gornji dio pufera.
...
Uskoro će biti jednostavnih diferencijalnih termometara pa ako želiš možeš njega staviti da ti on određuje smjer vode.
Motor na njega nije moguće montirati, jer je premali, a i kut zakreta motora je 90º, dok je kut zakreta ventila 180º. Dakle, otpada motor i diferencijalni termostat, jel veliš da bu furt u jednom položaju.
A lepo mi je sused rekel nek ne vrtam još jednu luknju na spremniku:D
spoki007
12.01.2012., 12:16
polozaj ekspanzione posude nije bas najsjajniji....
nike321
12.01.2012., 12:20
Trebao bih uzeti spremnik topline 750-1000 ltr, mogucnost za solar, toplu vodu i spremanje topline za grijanje prostorija. Geldao sam BUDERUS PL 1000/2S KOMBI BOJLER 22000kn i gledao sam Elbi CMP-1000 14000kn koji odabrati???
Ja bi gledao da spremnik PTV bude INOX. Ovaj Elbi je emajliran. A ovaj Bosh je obložen sa nekim termo-staklom (koliko sam ja skužio njemački izraz "Thermoglasiertem").
Nešto poput ovoga:
http://www.acv.com/int-en/03_05/280/app.rvb
http://www.acv.com/dwl_gateaway.php?f=NzUyX2Rvd25sb2FkLnBkZg==&n=TlRfNjYxWTA1MDBfR19TbWFydF9MaW5lX1NMTUVfRU4ucGRm
polozaj ekspanzione posude nije bas najsjajniji....
A u čemu je problem? Zakaj ovo nije dobro?
Postoje tri načina (to mi je Nike sugeriral):
ispred pumpe, iza pumpe i paralelno pumpi s kompenzacijskim ventilom.
Onaj na koji ti misliš mi je teško izvediv (nema mjesta za T komad iza pumpe).
nike321
12.01.2012., 17:22
S tim da se ispred pumpe preferira u 99,9999% slučajeva.
Iza pumpe ima igru kod solarnog (povečanje temperature ključanja).
Paralelno je čista ezoterija.
S tim da se ispred pumpe preferira u 99,9999% slučajeva.
Iza pumpe ima igru kod solarnog (povečanje temperature ključanja).
Paralelno je čista ezoterija.
Nike, molim te pojašnjenje:
Ispred (prije) pumpe = usisna strana pumpe
Iza (nakon) pumpe = tlačna strana pumpe
Po mojoj logici, na mojoj shemi rastezna posuda je ispred pumpe. Ili griješim? :confused:
Odnosno, jel' priključak pumpe na dobrom mjestu na instalaciji ili nije?
Lee Champa
12.01.2012., 19:41
....Motor na njega nije moguće montirati, jer je premali, a i kut zakreta motora je 90º, dok je kut zakreta ventila 180º.
Možeš montirati motor na taj ventil. Onaj motor kojeg si imal:D (IMP-ov) ima granične prekidače koje postavljaš po želji (može skoro i pun krug).
mranderson
12.01.2012., 20:08
Nisam prije dobio baš neki odgovor na moje ne baš prepametno pitanje o nabavi novog kotla, ali se ne ljutim i pridružujem se raspravi.
Evo moje "Situacije".
Umjesto Samsona.
Elektromotor koji podiže i spušta vratašca reguliran sa dva termostatska osjetnika i prekidača od kojih je drugi blokadni da spusti vratašca u slučaju nestanka struje ili zatajenja prvog.
Na prvome se regulira temperatura (npr. 80 stupnjeva) i on otvara vratašca u roku 3 sekunde kad padne temperatura ispod 78 a zatvara ih još i brže kad se postigne cca 80 ili malo više stupnjeva. Drugi samo pazi da li prvi ispravno radi i podešen je na recimo 85 stupnjeva kad bi zatvorio vratašca.
Sve radi bez greške i po meni, sa puno manje problema oko dimnjaka.
:top: mali proizvođač jel može koja slika tog 'čuda' od elektromotora umjesto samsona, mene to isto jako zanima???
Dečki nemojmo se opterećivati s time da li je ZVON ova pumpa ispred ili iza pumpe , u principu je ispred pumpe , nekad je malo bliže pumpi nekad malo dalje ali je u hladnoj vodi, i dinamikom svoje membrane pomaže pumpi da ne radi sa negativnim tlakom nego pozitivnim.
Mislim da pretjerujemo u perfekciji , i glancanju čizama prije vojne parade, a nekako bez komentara nam prođu požari dimnjaka i čak neke ideje o svjesnom izazivanju požara dimnjaka kao nečem što je ok !!!
nike321
12.01.2012., 21:34
Nike, molim te pojašnjenje:
Ispred (prije) pumpe = usisna strana pumpe
Iza (nakon) pumpe = tlačna strana pumpe
Točno!
Po mojoj logici, na mojoj shemi rastezna posuda je ispred pumpe. Ili griješim? :confused:
Odnosno, jel' priključak pumpe na dobrom mjestu na instalaciji ili nije?
Rastezna posuda je na tvojoj shemi ispred pumpe, ali ja osobno bih njen priključak stavio između 3-putnog ventila podizanja i pumpe.
Rastezna posuda treba da je što bliže pumpi. Isto tako, između izvora topline i rastezne posude ne bi trebalo da je ikakav ventil.
POšto cirkulaciona pumpa centralnog grijanja stvara malu razliku tlakova (oko 0,3 bar) to smještaj posude nije toliko kritičan što se tiče raspodjele tlakova po sistemu.
Da je pumpa sa večom razlikom tlakova, onda je smještaj posude kritičniji.
Evo ovdje je objašnjeno teoretski šta znači svaki smještaj posude za tlakove u sistemu:
http://i54.tinypic.com/10fe59c.jpg
Možeš montirati motor na taj ventil. Onaj motor kojeg si imal:D (IMP-ov) ima granične prekidače koje postavljaš po želji (može skoro i pun krug).
Pa jednoga morem dobiti i natrag. No, neznam kam ga smjestiti.
More i motor od brisača s tarnim kuplungom :D
Lee Champa
13.01.2012., 09:03
Evo ovdje je objašnjeno teoretski šta znači svaki smještaj posude za tlakove u sistemu:
http://i54.tinypic.com/10fe59c.jpg
Nemoj tu teoriju drkati sa našim CG (i sam si rekao da je to za veću razliku tlaka) koje koriste pumpice do 200 W:kava:
Isto tako, vidio sam exp.posude od kubika i kusur, ali sve imaju donji priključak vode, a na vrhu ventil za zrak (obrnuto od one na zadnjoj shemi).:kava:
nike321
13.01.2012., 09:30
Nemoj tu teoriju drkati sa našim CG (i sam si rekao da je to za veću razliku tlaka) koje koriste pumpice do 200 W:kava:
Informacija je tu za one sa sivom materijom između 2 uha. Oni je mogu koristiti kako im volja.:rolleyes:
Lee Champa
13.01.2012., 09:41
Informacija je tu za one sa sivom materijom između 2 uha. Oni je mogu koristiti kako im volja.:rolleyes:
Drkao sam po CG koje je imalo izmjenjivač para/voda od 1.2 MW, a drugi 1 MW i exp.posuda je bila spojena normalno na cijevovod, a pumpe su bile od 3f 4 kW (4 kom + 4 rezervne)!
nike321
13.01.2012., 09:51
Drkao sam po CG koje je imalo izmjenjivač para/voda od 1.2 MW, a drugi 1 MW i exp.posuda je bila spojena normalno na cijevovod, a pumpe su bile od 3f 4 kW (4 kom + 4 rezervne)!
Na postrojenje te veličine obično ide uređaj za održavanje tlaka a ne obična ekspanziona posuda i na njega se ne odnosi moj post.
Eto, natjerali ste me da potrošim još jedan T-komad od jednog cola.
http://i246.photobucket.com/albums/gg81/ZJ_HR/Grijanje/aa5c9bba.jpg
Nego, ima li za kupiti T komada s vanjskim navojem 5/4", tak da uštedim dva dupla nipla:D
nike321
13.01.2012., 11:30
Nego, ima li za kupiti T komada s vanjskim navojem 5/4", tak da uštedim dva dupla nipla:D
Ne trebaju tu uopće dupli nipli ako to izvedeš kako si nacrtao.:mig:
Ne trebaju tu uopće dupli nipli ako to izvedeš kako si nacrtao.:mig:
Nažalost trebaju: između 5/4" kuglastog, T komada i 5/4" troputnog.
Netreba mi nikaj od toga ak se cijevi spoje zavarivanjem. Naime, sve cijevi između kotla i spremnika budu crne, a Cu počinje iza pumpi.
U stvarnosti, rastezna posuda ide lijevo od spemnika, a nacrtana je desno od kotla samo radi preglednosti.
Nego, jel shema sad u redu?
http://i246.photobucket.com/albums/gg81/ZJ_HR/Grijanje/b1863b9f.jpg
spoki007
13.01.2012., 12:51
sad odjednom imas i 2 bojlera za PTV :D
na najgornjoj cijevi(polaz za bojler PVT) iza pumpe i nepovratnog ventila imas redukciju na 3/4"?bolje ostavi 1" do koljena a onda sa koljena redukcija na 3/4",isto tako si povrat iz bojlera trebao staviti na 3/4" do spoja obje cijevi iz bojlera i dalje 1" (kod tebe je povrat 1/2")
mozda picajzliranje ali bi ja tako napravio....
iako za mene previse kompliciranja....trebalo je 1.krug kotao-puffer 2.krug puffer-razdjelnik-radijatori(bojler)
nike321
13.01.2012., 13:11
Nažalost trebaju: između 5/4" kuglastog, T komada i 5/4" troputnog.
Znači fizički u tebe je to sve jedno do drugog?
Netreba mi nikaj od toga ak se cijevi spoje zavarivanjem. Naime, sve cijevi između kotla i spremnika budu crne, a Cu počinje iza pumpi.
Poc. nipel 5/4" je 10kn. Nisi poludio zajebavat se sa tim i radit od crne cijevi i narezivat.
Nego, jel shema sad u redu?
Ja nemam primjedbe, osim možda da pripaziš kako spajaš bojlere, radi balansiranja, pošto su paralelno. Ovaj EM ventil ima nekakv otpor i kad je otvoren, ako nije kuglasti, pa treba pripaziti i na to ili ekvivalentnom dužinom cijevi ili na neki drugi način.
Pa i imam to kaj pišeš za bojlerski krug (jer bude grijan suncem...jednog dana).
Za kotlovski preferiram varijantu s T priključkom prije spremnika, da imam čim manji protok u spremniku.A i nemam niti mjesta niti priključaka na spremniku za razdvojene krugove.
Colni je ulaz u pumpu zato jer je cijev s vrha spremnika od 1", iz mehaničkih razloga (nosi pumpu). Ovo s ventilom od 3/4" iza pumpe PTV, isto nema veze, jer do bojlera budu išle ionak cijevi fi18(unutarnji 16)mm. Ovaj elektroventil bude pri bojleru koji je bliže spremniku, a drugi je ionak nekih 10m dalje, pa i nebu cirkulacije u njega kad bude ovaj elektroventil otvoren. A zatvoren bude kad se postigne temp u tom bojleru, a treba dogrijavati drugoga.
Znači fizički u tebe je to sve jedno do drugog?/QUOTE]
Je. Razmak između kotla i spremnika je 60 cm:D
Poc. nipel 5/4" je 10kn. Nisi poludio zajebavat se sa tim i radit od crne cijevi i narezivat.
Ne, budem TIG-om švasal koljena, tak da mi treba čim manje navoja :D
Ja nemam primjedbe, osim možda da pripaziš kako spajaš bojlere, radi balansiranja, pošto su paralelno. Ovaj EM ventil ima nekakv otpor i kad je otvoren, ako nije kuglasti, pa treba pripaziti i na to ili ekvivalentnom dužinom cijevi ili na neki drugi način.
Odgovoreno ti je u postu prije.
Točno!
Isto tako, između izvora topline i rastezne posude ne bi trebalo da je ikakav ventil.
http://i54.tinypic.com/10fe59c.jpg
U nekim starim knjigama iz kojih sam ja učio o grijanju ovo je osnovni uslov za lokaciju rastezne posude
Pozdrav ekipi
Čini mi se da bu to kod Zvona tak kompaktno kao u integrircu . samo naprijed , držim fige.
mranderson
13.01.2012., 19:03
Zvon, nadam se da budes nas pocastil sa slikama kad bude gotovo :D ?
ps. Zvon kad budes zasukal rukave, kad kreces u 'akciju' ??
Lee Champa
13.01.2012., 19:48
Na postrojenje te veličine obično ide uređaj za održavanje tlaka a ne obična ekspanziona posuda i na njega se ne odnosi moj post.
Nakon rekonstrukcije, montiran je taj uređaj i odsoljivač (desalter). Jedino je nakon nekoliko dana crko solenoid za upuštanje vode u spremnik tog uređaja koji je pak spalio automatiku uz original osigurač.:mad:
miran18
14.01.2012., 15:41
http://i40.tinypic.com/ouclk6.jpg
Evo ja ću sada malo postaviti na svoj način jer mislim da je dobro došla svaka idea da se svekoliko cijenjeno društvo očituje i o mojoj verziji gdje se koristi još više odnosno gdje su u igri i kotao na drva i toplinska pumpa i solarni kolektori . Cijenjene kolege vaš zadatak je u ovaj sustav ukomponirati i kamin i vrtni roštilj i još koju dobru ideju npr. :grijanje bazena, otapanje snijega ispred garaže ,na stepeništima ,po nogostupima i dr. dobre ideje.
miran 18
nist posebno drva u funkciji spremnik ala ovaj na slici, toplinska pumpa trenutno otpojena krepala joj pamet -kontra smjeru bu hladila kucu preko ventilokonvektora
solarni paneli hm trenutno preskupi a za samogradnju nema vremena
vrtni rostilj -- jedino da si podest grijem da ne stojim na hladnom :rofl::rofl:
kamin- za ugodaj kupim 22" monitor malo ga zakamufliram i pustim snimku vatre:rofl::rofl:
U ono vrijeme dok je "mrak " bio na zemlji, pardon u htvarskoj, ono dok nije došao HDZ i upalio svjetlo, e u to vrijeme je na institutu Ruđer Bošković bila grupa znanstvenika koja se bavila solarnom energijom, ta grupa je imala znanja i love naravno. Oni su konstatirali da se najveći efekti od solarnog zagrijavanja bilo čega mogu očekivati u Sjenici , u nekoj pripizdini na tromeđi Bosne Srbije i Crne Gore.
Split je u toj studiji bio jedno pet kopalja iza Sjenice , a Zagreb jedno dvadeset.
A onda je došao na vlast ministar Božo Udovičić i razjebao tu "reakcionarnu" grupu na Ruđeru, koja se trznula reći da mi Hrvati nemamo dovoljno sunca i poslao je tu grupu tamo gdje treba -u bespuća povjesne zbiljnosti , to jest glavninu ekipe u mirovinu ili Srbiju .
E sad da je gospodin dr . Uroš Desnica mogao nastaviti sa radom onda bi mi Hrvati znali da baš i nemamo sunca onda kad nam treba , mislim ima ga kad nikom ne treba.
Da kojim slićajem mi imamo to njihovo" rekcionarno" znanje i rezultate mjerenja insolacije za pedesetak važnijih gradova bivše nam države , onda ne bi stavljali solarne panele u Zagrebu ili kao ja u Posavini , i bez veze iscrpljivali svoje skromne financije.
Postupili bi kao što kaže SASASE stavili na zid monitor od 100 inch i jedan dan imali na njemu kamin , a drugi dan bujnu plavušu, u prirodnoj veličini.
Toliko o solarnim panelima zimi , a ljeti mi i ovako ne trebaju.
Lee Champa
14.01.2012., 20:31
MIRAN!
Lijeva ekspanziona? Čemu služi uz desnu:ne zna:
miran18
14.01.2012., 20:51
Jedan dobar dio Hrvatske je u priobalju i nije beznačajno to što se postiže u zimskom periodu, mi u Rijeci nismo baš nešto sretni što se tiče broja sunčani sati ali bez obzira na sve tijekom zimskog perioda se na 10 m2 solarnih kolektora prikupi oko 5000 kwh što je u litrima lož ulja cca negdje oko 500 l pa puta 7 je 3500 kn. Nisam ja zagovornik da se u Zagrebu dođe do ove računice ali ako je negdje u Hrvatskoj moguća ovakva računica tada se treba takav model podržati maksimalno subvencirati i pomoći da se što bolje iskoristi ono što je bogom dano . Nije isto pomoći nekom vinogradaru koji ima ogromne količine loze( koja se inače spaljuje na lomači ) a pritom je na južnoj strani Hvara ili Korčule i vinogradaru iz Jastrebarskog u projektiranju i osmišljavanju energetski učinkovitom sustavu grijanja pa tako i to generaliziranje oko upotrebe solarnih kolektora ne drži vodu . Cijeneći vaše znanje u sagorijevanju i prikupljanju energije bilo uz Dingač ili Cviček treba pogurati onaj sustav koji je u svom podneblju najučinkovitiji.
miran18
14.01.2012., 20:57
MIRAN!
Lijeva ekspanziona? Čemu služi uz desnu:ne zna:
U pravu si jedna je dosta zbog veličine prostora i veličine posuda jedna vela il dvi manje .
nike321
14.01.2012., 21:12
E sad da je gospodin dr . Uroš Desnica mogao nastaviti sa radom onda bi mi Hrvati znali da baš i nemamo sunca onda kad nam treba , mislim ima ga kad nikom ne treba.
Da kojim slićajem mi imamo to njihovo" rekcionarno" znanje i rezultate mjerenja insolacije za pedesetak važnijih gradova bivše nam države ,.
Stvarno, jeli ima negdje tih podataka o insolaciji za ovu našu nedođiju? Tražim to odavno da mogu koristiti u nekim programima, ali ništa ne nalazim.
http://www.elmok.hr/img/hrvatska.jpg
Ovo sam ja nasao kod sebe
Solarne kuce, Branko Lalovic 1982
http://imageshack.us/photo/my-images/851/brankolalovi82copy.jpg/
Nasao sam neke spremnike od Austria Emaila (1000/200) Kod firme Jadran OIE zna li neko nesto o tim spremnicima, dali su dobri. Jedan izmjenjivac + Unutarnji spremnik (email) sa svim mogucim prikljuccima oko 11000kn.
Ajde Ramzay ti znas, daj preporuci jedan dobar spremnik.
:ne zna:
nike321
15.01.2012., 00:05
Ja sam ih ugrađivao prije 7-8 god (ne spremnik u spremniku nego baš cijeli za PTV sa izmjenjivačima. Djeluju mi solidno urađeni. Štičeni su električnom anodom.
Ja sam ih ugrađivao 7-8 god . Djeluju mi solidno urađeni. Štičeni su električnom anodom.
Ne ugradjujes ih vise? Koje sad ugradjujes. Anoda je za antikorozivnu zastitu ili za kamenac?
Za grijanje 60-100 m2 Koliko mi je spremnik potreban? Planiram uzeti 1000/200. Koliko mi taj vremenski moze drzati temperaturu. Kuca je trenutno neizolirana, ali je planiram izolirati.
nike321
15.01.2012., 00:58
Za grijanje 60-100 m2 Koliko mi je spremnik potreban? Planiram uzeti 1000/200. Koliko mi taj vremenski moze drzati temperaturu. Kuca je trenutno neizolirana, ali je planiram izolirati.
Imaš u mojim nedavnim prijašnjim postovima excell tablicu za izračun puffera.
sto tako imaš i na forumu excell tablicu za proračun gubitaka, pa se igraj. Tako stečeno znanje uvijek ostaje.
Nasao sam neke spremnike od Austria Emaila (1000/200) Kod firme Jadran OIE zna li neko nesto o tim spremnicima, dali su dobri. Jedan izmjenjivac + Unutarnji spremnik (email) sa svim mogucim prikljuccima oko 11000kn.
Ajde Ramzay ti znas, daj preporuci jedan dobar spremnik.
:ne zna:
Koje su dimenzije tog spremnika koji te zanima , moj frend se sprama u izradu par komada drugi tjedan , pa aka stigneš dogovoriti detalje možeš ga dobiti upola jeftinije.
Stvarno, jeli ima negdje tih podataka o insolaciji za ovu našu nedođiju? Tražim to odavno da mogu koristiti u nekim programima, ali ništa ne nalazim.
http://www.elmok.hr/img/hrvatska.jpg
To je karta iz nekog novijeg dokumenta, sjećam se toga , i mislim da je ok to je radio DHMZ , nažalost detaljne opise te karte sa dnevnom insolacijom sređenom po satima i danima tijekom godine oni naplačuju debele novce iako smo to mi sve kroz porez platili.
Jedan od ciljeva kojeg sam si postavio je da razjebem tu mafiju i da podatke o insolaciji i brzinama vjetra objavim javno , tako da poreski obveznici sami zbroje da li je 2+2= 4
Moja interna mjerenja i mjerenja koja su provedena u sklopu jednog projekta gdje su jako bitni podaci o insolaciji i brzinama vjetra pokazuju da je to sve nategnuta priča , kako bi se pokrenulo investitore ili građane da kupuju skupu opremu preko stranih banaka.
Za sada je najbolji solarni kolektor komad šume iz kojeg ćemo uskoro izvući desetak kubika bukovine, i bačva od starog bojlera ofarbana u crno na dvorišnom stupu.
Sve drugo je jako diskutabilno, barem za područje gdje ja živim , Zagreb V. Gorica , Karlovac.
Razmišljam o tome da napravim jednu kit verziju fotonaponskog uređaja sa kalibriranim senzorima i Data Logerom koji bi recimo svakih 5 minuta zapamtio količinu energije koja je u tih 5 minuta pala na jediničnu površinu , i tako cijelu godinu .
Ako bi taj uređaj koštao 100 oira i za godinu dana rada bi napravio neku tablicu ili dijagrame onda bi odluka nekog investitora bila lakša.
2 kune dnevno - gutljaj kafe u kafani, dao bih ja i hiljadu puta više prije deset godina da mi je netko servirao te podatke.
Zato oprezno s tim , nije loša varijanta staviti 2m2 kvadratna na krov , žrtvovati tu lovu , bude pomoglo , ali onda postaviti senzoriku koja će realno pokazati stvarno stanje , i onda dogodine znaš da li se stvar isplati za pedeset godina eksploatacije.
Ovo sam ja nasao kod sebe
Solarne kuce, Branko Lalovic 1982
http://imageshack.us/photo/my-images/851/brankolalovi82copy.jpg/
Profesor Lalović je jako puno radio na solarnim projektima , na pasivnim kućama , i svi njegovi radovi su jako kvalitetni i realni jer potiču iz jednog razdoblja- reda, rada i discipline.
kad se vec ide u rekonstrukciju centralnog i kupuje spremnik onda ima logike stavljat nekih 4 m2 na krov da se iskoristi sunce za grijanje vode
ic kupovat cijeli sistem samo za sanitarnu vodu nema ekonomske opravdanosti u tom slucaju je Toplotna pumpa pametnija investicija
4m2 ti trenutno u Cakovcu daju 532 W iliti kalorifer na 1/4 snage iliti 2 tv-a.
4m2 ti trenutno u Cakovcu daju 532 W iliti kalorifer na 1/4 snage iliti 2 tv-a.
Hajde da na to stavimo kalotimetar i da se ne nabucujem samo tako sa Watima .
Molim Vaše komentare mojih pogrešaka i sugestije kako napraviti ovo boljim
http://i137.photobucket.com/albums/q205/mikrosom/SOLARNOKonanashemazafor.jpg
Hajde da na to stavimo kalotimetar i da se ne nabucujem samo tako sa Watima .
http://img38.imageshack.us/img38/9374/radaxis.png (http://imageshack.us/photo/my-images/38/radaxis.png/)
uz duzno postovanje onaj podatak je bil u Watt tocan :)
4m2 ti trenutno u Cakovcu daju 532 W iliti kalorifer na 1/4 snage iliti 2 tv-a.
ne govorim o grijanju i sadasnjem vremenu to je samo za recimo od 4 do 10 meseca u tom periodu je berba puno bolja
http://img38.imageshack.us/img38/9374/radaxis.png (http://imageshack.us/photo/my-images/38/radaxis.png/)
uz duzno postovanje onaj podatak je bil u Watt tocan :)
Što to znači da si to izmjerio ili ????
Molim Vaše komentare mojih pogrešaka i sugestije kako napraviti ovo boljim
http://i137.photobucket.com/albums/q205/mikrosom/SOLARNOKonanashemazafor.jpg
Nepovratni ventil ispred pumpe , nedovoljno ( 1) sjedni.
heksogen
15.01.2012., 19:07
http://www.4shared.com/office/6kYzWsaC/Uradi_sam_solarni_kolektor.html
Nepovratni ventil ispred pumpe , nedovoljno ( 1) sjedni.
:misli: Kaj je - je, zato sam se i obratil za pomoć - više ljudi više vidi i više zna.
Hvala g.ramzay :).
Evo odmah sam napravil ispravak:
http://i137.photobucket.com/albums/q205/mikrosom/SOLARNOIspravljenashema15012011.jpg
PLUS
1. nemaš nepovratnog ventila iza pumpe grijanja , imaš velike šanse da se pojavi termosifonska cirkulacija ili da ti pumpa kotla nagura malo vrele vode u radijatore preko ljeta .
2. glavna exp posuda je na repo događaja , imaš velike šanse da slučajno ili namjerno neko ventil na spremnicima bude zatvoren i onda je ona iza dvije brave sigurna da neće raditi, a to ne želiš.
3. plave expposude okreni naglavačke kak se šika i u shemi, da kasnije ne zaboraviš .
4. postavi sve ventile koje misliš da treba , a njih nikad dosta.
5. stavio bih nepovratni ventil na plavu liniji iza radijatorskog grijanja , više zbog uroka , nego zbog stvarne potrebe .
6. šećer na kraju , sigurnjak kotla ti je predaleko od njega, isto iza tri brave , i to u ovom slučaju jedna brava je zatvorena i kad su svi ventili otvoreni
Imaš hidrauličku bravu , i dobro je da se to slučajno dogodilo da tu temo razbistrimo
Kad kotao prokuha i šikne para u prvi spremnik , para je na gornjoj strani tog spremnika i tiska vodu ispod sebe , para nema kam izaći , nemaš odzračni lončić( automatski) ni sigurnjaka tu . Para tiska vodu u drugi spremnik , i on se popiški , ne ko malo dijete nego kao slon bolje je reći ko krdo slonova.
Imate komplekse zbog dlakavih ruku? Ne trosite novce na skupe kozmeticke aparate! Postoji isprobani narodni recept!
Napunite pec kartonom i suhom korom od drveta. Unutra posipajete sitno drobljenu hepo kocku velicine palca. Drugu kocku upalite , rukom unesite u pec i bacite na one drobljene komadice ! Vas problem je u sekundi rijesen, ruke su savrseno depilirane a i ekstremno brzo ste upalili vatru u vasoj peci!
:503:
. Nije isto pomoći nekom vinogradaru koji ima ogromne količine loze( koja se inače spaljuje na lomači ) a pritom je na južnoj strani Hvara ili Korčule i vinogradaru iz Jastrebarskog u projektiranju i osmišljavanju energetski učinkovitom sustavu grijanja.
Dotakao si jednu bolnu temu našeg gospodarstva , ali nažalost to ti vidiš , ali onaj vepar i onaj čoban iz pruhujale vlasti to nisu vidjeli, odnosno nisu htjeli vidjeti, a situacija je slijedeća
Primjer 1. U hrvatskoj se godišnje potroši 50000 ( pedeset hiljada ) tona nafte na sušenje kukuruza, a energija u oklasku , čutku , je veća no što treba za sušenje zrna, a na poljima se zaore stotine hiljada tona kukuruzovine ( nešto se i spali uz razvijanje dioksina), A trebalo bi sve spaliti i na polje vratiti pepeo , to bi bio prirodni proces za kukuruz , zbog porijekla , zbog gena , i svih bolesti koje ga napadaju.
Ali kredit za sušaru možeš dobiti samo ako je talijanska na naftu i eventualno plin iz onog velikog spremnika , koji je opet talijanski , a plin je mađarski.
Primjer 2. Investitor na kredit gradi 5000 kvadrata plastenika za hidroponski uzgoj rajčice i krastavaca, i u projektu je moderan plinski megawatni kotao , automatike ko u prići , cijena plina u onom velikom tanku prava sitnica 2,5 kn/kilogram , naravno prije tri godine.
A danas cijena plina cc 1 oir , kad se uzmu sve takse atesti i sranja.
A količina biomase koja se mora maknuti iz plastenika do zadnje slamkice prije novog ciklusa je dovoljna da se grije cijelu zimu.
Ali to je primitivno , seljački , i za to nema kredita jer tko je još čuo za biomasa business , a naftni business , e to je nešto drugo , tu smo svi umočeni , umreženi i svi imamo pipke u medu , ko hobotnica .
Svaka sličnost sa " hobotnicom" je zlonamjerna.
Imate komplekse zbog dlakavih ruku? Ne trosite novce na skupe kozmeticke aparate! Postoji isprobani narodni recept!
Napunite pec kartonom i suhom korom od drveta. Unutra posipajete sitno drobljenu hepo kocku velicine palca. Drugu kocku upalite , rukom unesite u pec i bacite na one drobljene komadice ! Vas problem je u sekundi rijesen, ruke su savrseno depilirane a i ekstremno brzo ste upalili vatru u vasoj peci!
:503:
A tek obrve , kako one lako odu , ha ha.
usro sam se kad je grunulo. pec u 10 minuta sa 40 na 60 stupnjeva...
odmah sam skocio u trgovinu po jegermajster da se skuliram...
http://1.bp.blogspot.com/-s7-bevlLIxs/TskL3Tn0iiI/AAAAAAAAAS4/F6AMGoHxqj4/s1600/Capture.JPG
obrve sam si zdepilirao na plinskom sparetu kad nisam nasao upaljac za cigarete....
Lee Champa
16.01.2012., 09:46
:misli: Kaj je - je, zato sam se i obratil za pomoć - više ljudi više vidi i više zna.
Ekspanziona na tušu nije potrebna! Višak vode se vraća u vodovod!:kava:
Zašto dva spremnika?
PLUS
1. nemaš nepovratnog ventila iza pumpe grijanja , imaš velike šanse da se pojavi termosifonska cirkulacija ili da ti pumpa kotla nagura malo vrele vode u radijatore preko ljeta . .
Za sad sam zadovoljan s termosifonskom cirkulacijom ŠTEDIM STRUJU PUMPE a kroz ljeto budem zatvorio sve radijatore ili na kraju ipak ugradim taj nepovratni ventil.
2. glavna exp posuda je na repo događaja , imaš velike šanse da slučajno ili namjerno neko ventil na spremnicima bude zatvoren i onda je ona iza dvije brave sigurna da neće raditi, a to ne želiš. Za sad takva šansa ne postoji da ekspanzionu "zarobe ventili", ali primio sam to na znanje za proljeće.
3. plave expposude okreni naglavačke kak se šika i u shemi, da kasnije ne zaboraviš . . OK :) samo nešto kasnije ne sad odmah...
4. postavi sve ventile koje misliš da treba , a njih nikad dosta. . Ventili su spremni, barem dobar dio njih.
5. stavio bih nepovratni ventil na plavu liniji iza radijatorskog grijanja , više zbog uroka , nego zbog stvarne potrebe . . :confused:
6. šećer na kraju , sigurnjak kotla ti je predaleko od njega, isto iza tri brave , i to u ovom slučaju jedna brava je zatvorena i kad su svi ventili otvoreni
Imaš hidrauličku bravu , i dobro je da se to slučajno dogodilo da tu temo razbistrimo
Kad kotao prokuha i šikne para u prvi spremnik , para je na gornjoj strani tog spremnika i tiska vodu ispod sebe , para nema kam izaći , nemaš odzračni lončić( automatski) ni sigurnjaka tu . Para tiska vodu u drugi spremnik , i on se popiški , ne ko malo dijete nego kao slon bolje je reći ko krdo slonova. Sve sam Vas dobro razumio, bude sve prilagođeno - samo ako krene realizacija "solarne dogradnje" u proljeće :)
Ekspanziona na tušu nije potrebna! Višak vode se vraća u vodovod!:kava:
Zašto dva spremnika?
Za ekspanzionu OK, a
Dva su spremnika zato jer puffer imam, a drugi je spremnik "za sad samo moja želja za solarnim" dakle to bi bio recimo Centrometal 475 lit sa bojlerom 125 lit u sebi...
Hvala Vam na dobrom suportu kolege
...
Dva su spremnika zato jer puffer imam, a drugi je spremnik "za sad samo moja želja za solarnim" dakle to bi bio recimo Centrometal 475 lit sa bojlerom 125 lit u sebi...
A zakaj ideš tim putem? Jel zato kaj nemaš spiralu u spremniku?
Na tvojem mjestu, ja bi radije imal zasebni solarni bojler, a višak topline iz njega prebacil u spremnik grijanja (preko izmjenjivača napravljenog u samogradnji).
A zakaj ideš tim putem? Jel zato kaj nemaš spiralu u spremniku?
Na tvojem mjestu, ja bi radije imal zasebni solarni bojler, a višak topline iz njega prebacil u spremnik grijanja (preko izmjenjivača napravljenog u samogradnji).
OK a kako dajte mi neku skicu da vidim i maro proanaliziram jer sam se na ovo dosta nabrijal :)
A zakaj ideš tim putem? Jel zato kaj nemaš spiralu u spremniku?
Na tvojem mjestu, ja bi radije imal zasebni solarni bojler, a višak topline iz njega prebacil u spremnik grijanja (preko izmjenjivača napravljenog u samogradnji).
Ima tu nešto za razmislit do proljeća , u pravu je Zvon budu gubici manji , a vrijeme je i da tu temu načnemo samogradnja izmjenjivača topline , mmmmm
Ima tu nešto za razmislit do proljeća , u pravu je Zvon budu gubici manji , a vrijeme je i da tu temu načnemo samogradnja izmjenjivača topline , mmmmm
Dobro ja sam za, valjda se ne trebam ponovo dokazivati da sam voljan nešto napraviti.
Dajte mi predložite nekakva bolja idejna rješenja, skice bilo što - ja sam uvijek za SSM. :)
jedanod
16.01.2012., 14:51
Gospodo trebam pomoć. Imam kućicu od 70-ak m2 i trenutno se grijemo jednim kuhinjskim štednjakom na drva, što i nije baš neka luda opcija jer je u kući uvijek taman toplo onak, za jaknu. U kući imam provedene instalacije centralnog, no fali mi ključni element, peć. E sad pošto je kuća pod kreditom, u državi recesija, naravno nema se novaca. Uglavnom postoji li način da svoj štednjak na drva preuredim u peć za centralno? Ne zanima me kao trajno nego kao jeftino rješenje koje bi moglo funkcionirati godinu, dvije i ne mora biti idealno, samo da cijela stvar grije malo bolje nego sada. I nemojte mi molim vas govoriti da ljudi bacaju van te peći i da ih ima na svakom ćošku, jer nema. Unaprijed hvala
Gospodo trebam pomoć. Imam kućicu od 70-ak m2 i trenutno se grijemo jednim kuhinjskim štednjakom na drva, što i nije baš neka luda opcija jer je u kući uvijek taman toplo onak, za jaknu. U kući imam provedene instalacije centralnog, no fali mi ključni element, peć. E sad pošto je kuća pod kreditom, u državi recesija, naravno nema se novaca. Uglavnom postoji li način da svoj štednjak na drva preuredim u peć za centralno? Ne zanima me kao trajno nego kao jeftino rješenje koje bi moglo funkcionirati godinu, dvije i ne mora biti idealno, samo da cijela stvar grije malo bolje nego sada. I nemojte mi molim vas govoriti da ljudi bacaju van te peći i da ih ima na svakom ćošku, jer nema. Unaprijed hvala
Zidana peć od stare cigle ili kaljeva, nema kotlovnice , ali nema ni gubitaka topline u kotlovnici, ima zato pepela i mirisa po dimljenoj šunki ili kobasama kad dođeš na koncert u Lisinski i svi te začuđeno gledaju , a želudac im nesvjesno luči HCl, ali to je njihov problem.
Može postojeći dimnjak i drva koja i sada koristiš.
Stvar nije za jednu dvije sezone , stvar je za trajno jer sam ja to sebi napravio, neke stvari pogrešno, o čemu sam pisao na ovom forumu ali kad budem srušio peć i radio ponovo , napravit ču onako kako sam opisao ovdje.
ovdje.
Evo "u paintu" docrtanih cijeli niz elemenata, jer mi se ne da mijenjati računalo sa starijim; jasno mi je da nema nikakve estetike, ali kako je Zvon bio ranije spomenuo nije "u paintu" crtati baš najzanimljiviji posao na svijetu :D
Probajte molim naglasak staviti na hrpu elemenata, a ne na trenutni izgled :D
http://i137.photobucket.com/albums/q205/mikrosom/SOLARNOIspravljena_shema16012011.jpg
Što to znači da si to izmjerio ili ????
izmjerio susjed. Cakovec danas W/m2
8:23 8
8:49 88
9:32 179
9:51 259
10:38 322
10:52 363
11:33 384
12:29 387
13:27 364
13:58 343
15:00 282
15:49 108
baustelac99
16.01.2012., 20:32
Gospodo trebam pomoć. Imam kućicu od 70-ak m2 i trenutno se grijemo jednim kuhinjskim štednjakom na drva, što i nije baš neka luda opcija jer je u kući uvijek taman toplo onak, za jaknu. U kući imam provedene instalacije centralnog, no fali mi ključni element, peć. E sad pošto je kuća pod kreditom, u državi recesija, naravno nema se novaca. Uglavnom postoji li način da svoj štednjak na drva preuredim u peć za centralno? Ne zanima me kao trajno nego kao jeftino rješenje koje bi moglo funkcionirati godinu, dvije i ne mora biti idealno, samo da cijela stvar grije malo bolje nego sada. I nemojte mi molim vas govoriti da ljudi bacaju van te peći i da ih ima na svakom ćošku, jer nema. Unaprijed hvala
Kao što je kolega ramzay napisao najbolja opcija je zidana peć sa spiralom za grijanje vode za radijatore.
ako nemaš mjesta za toliku peć ili nemaš kn za kaljevu može i neko drugo rješenje.
10-20 stranica prije je bilo nekoliko slika peći Plamen Dora u koju je vlasnik stavio spiralu i tako grije 2-3 radijatora. tako da se očito i iz najjeftinije peći može izvući još malo energije za pokoji radijator.
kakav štednjak imaš?
Ima li netko iskustva sa Centrometalovim spremnicima CAS-BS, B, S itd. Kvaliteta, izrada, izvedba.
spoki007
17.01.2012., 07:33
kod mene su CAS i CAS-S (spirala za solarno jos nije u f-ciji) i za sada odradjuju posao za koji su namjenjeni,bez prigovaranja.....
Važna ti je jedino kvaliteta ugrađenog bojlera, te njegova AKZ.
Spremnik ko spremnik...obični crni lim, nezaštićen iznutra...k'o i svi ostali.
Lee Champa
17.01.2012., 09:36
Dva su spremnika zato jer puffer imam, a drugi je spremnik "za sad samo moja želja za solarnim" dakle to bi bio recimo Centrometal 475 lit sa bojlerom 125 lit u sebi..
Mislim da je jeftinije i manje skalamerije:
1.U/iz pufera možeš trpati/uzimati toplinu preko lamelnog izmjenjivača.
2.Solarno možeš direktno spojiti na pufer (zimi drenaža), a sanitarnu uzimati
preko izmjenjivača
Kada smo kod spremnika imam jedno pitanje.Postavljam dva spremnika po 1000 litara od kojij je jedan sa ugrađenom solarnom spiralom.Povezat ču ih seriski pa me zanima kamo da stavim onaj sa solarnom spiralom kao prvi topliji ili drugi hladniji spremnik.
spoki007
17.01.2012., 10:41
spoji ih paralelno i postavi kuglaste ventile tako da ljeti jedan mozes kompletno "iskljuciti" iz igre.....jer sumljam da imas dovoljno veliku kolektorsku povrsinu da zagrijes 2000l akumulacije....
OFF ... kolika povrsina kolektora(plocastog) je potrebna za 1000l puffer,cca?10m2?
Taunus1970
17.01.2012., 17:50
Pozdrav!
Čitam već duže vremena ovu temu, i ako sam siguran, negdje sam pročitao da termostatski ventili ne mogu na otvoreni sistem.
S obzirom da ne mogu naći na kojoj sam to stranici vidio, dal mi može netko od upućenijih reći dal je to istina?
Razlog, imam centralno na drva složeno na otvoreni sistem, i imam štednjak u kuhinji koji grije tih 8 radijatora, i sve radi zadovoljavajuće dobro, no svi ventili su obični, a u sobama ponekad zna biti prevruće, pa bih stavio termostatske ventile da se može regulirati temperatura u sobama.
cukelja
17.01.2012., 20:42
Pozdrav.Posjedujem centrometalov etažni kotao eko pek 23kw pa me zanima sa čime se može čistiti grijaća ploća na kojoj se kuha bez opasnosti da se ošteti površinska glazura budući da se poprilično zaflekala od kipljenja raznih tekučina. Pitao sam proizvođaća pa su rekli da će mi se javiti međutim nikakvog odgovora od njih.
Mislim da je jeftinije i manje skalamerije:
1.U/iz pufera možeš trpati/uzimati toplinu preko lamelnog izmjenjivača.
2.Solarno možeš direktno spojiti na pufer (zimi drenaža), a sanitarnu uzimati
preko izmjenjivača
Lee Champa skiciraj molim te i ti taj tvoj prijedlog :kava:
ja za sad nakon dobivenih par Vaših "recenzija" o tome razmišljam ovako:
http://i137.photobucket.com/albums/q205/mikrosom/SOLARNOKonanashema17012012-1.jpg
Pozdrav!
Čitam već duže vremena ovu temu, i ako sam siguran, negdje sam pročitao da termostatski ventili ne mogu na otvoreni sistem.
S obzirom da ne mogu naći na kojoj sam to stranici vidio, dal mi može netko od upućenijih reći dal je to istina?
Razlog, imam centralno na drva složeno na otvoreni sistem, i imam štednjak u kuhinji koji grije tih 8 radijatora, i sve radi zadovoljavajuće dobro, no svi ventili su obični, a u sobama ponekad zna biti prevruće, pa bih stavio termostatske ventile da se može regulirati temperatura u sobama.
Ki bi da bi , kako bi reko neki lik iz bespuća.
I može i ne može.
Za početak malo bilansiraj sustav sa prigušnicama koje sigurno imaš na dnu , na izlazu iz radijatora, skini kapicu i sa imbus ključem malo zategni vijak u sobama gdi ti je prevruće.
Ako ti je otvorena exp posuda prije pumpe, što bi trebalo biti po pravilniku, onda nema problema da staviš termoststake ventile.
Ako je iza pumpe onda bi mogao imati pretakanje vode kroz posudu , što nije dobro.
Taunus1970
17.01.2012., 23:29
Ki bi da bi , kako bi reko neki lik iz bespuća.
I može i ne može.
Za početak malo bilansiraj sustav sa prigušnicama koje sigurno imaš na dnu , na izlazu iz radijatora, skini kapicu i sa imbus ključem malo zategni vijak u sobama gdi ti je prevruće.
Ako ti je otvorena exp posuda prije pumpe, što bi trebalo biti po pravilniku, onda nema problema da staviš termoststake ventile.
Ako je iza pumpe onda bi mogao imati pretakanje vode kroz posudu , što nije dobro.
Hvala na odgovoru!
Exp. posuda je prije pumpe.
Za početak ću staviti jedan ventil, pa ću vidjeti kako će biti.
nike321
17.01.2012., 23:37
Ekspanziona na tušu nije potrebna! Višak vode se vraća u vodovod!:kava:
Zašto dva spremnika?
Danas je protuzakonito vračati vodu u vodovod. Zato na svakom novom vodo priključku postoji nepovratni ventil.
Lee Champa
18.01.2012., 10:07
Zato na svakom novom vodo priključku postoji nepovratni ventil.
Ne vidjeh ga!:kava:
Pozdrav svima , evo o cemu se radi :
- imam senko stednjak na centralno (na drva naravno) od 20 kw ali mi je malo preslab , mozda i nebi bio da je netko cijeli dan doma i da kuri ali posto nas nema (ko i vecine ljudi) do popodne doma kuca mi se dosta rashladi te pogotovo preko noci .
Sad se vec iz ovoga vidi moje pitanje , samo da navedem par podataka o kuci - visoka prizemnica oko 65 kvadrata u stanu i podrum jos oko 25 kvadrata grijanog prostora . Zbroj jacine radijatora koje sam stavio je oko 24 kw + bojler koji bi stavio kad bi stavljao kotao umjesto ove peci .
Kaj se tice izolacije kuce nemam pojma fasada je a jel ima stiropora ispod neznam pa valjda ima :ne zna:
E da imam ogromne prozore na kuhinji i spavacoj sobi kroz koje propuh vuce i dok su zatvoreni :D
Cijevi mi idu po podrumu .
1. Koji kotao da uzmem : a) BOSH solid 2000B - jer ste ga nahvalili tu na forumu
b) CENTROMETAL BIoSolid - jer ima duzi period punjenja a i g. Ramazay je reko da sve izgleda kak treba :)
c) DEFRO Optima komfort plus - jer me trgovac uvjerava da stedi drva jer ima neki ventilator i neznam vise kaj sve ne ...
2. Akumulacijski spremnici ? isto stede drva ? isplativo ili ne ?
3. Jacina kotla ja mislim da mi je 25 kw dosta ?
4. Prelazak na zatvoreni sistem posto imam problema sa odzracivanjem radijatora , kaj sve treba mijenjati ?
Pozdrav svima , evo o cemu se radi : Koji kotao da uzmem :
Kao prvo provjeri dali imaš izolaciju , ako ne onda je najisplativija investicija izolacija , ako pitaš izvana i bar 10 cm (ne samo okolo nego i od gore ).Kao drugo spremnik bar 1000 litara , onda buš videl dali trebaš novi kotel .
Kao prvo provjeri dali imaš izolaciju , ako ne onda je najisplativija investicija izolacija , ako pitaš izvana i bar 10 cm (ne samo okolo nego i od gore ).Kao drugo spremnik bar 1000 litara , onda buš videl dali trebaš novi kotel .
A kaj se dobije s tim spremnikom ?
Lee Champa
18.01.2012., 18:44
Pozdrav svima , evo o cemu se radi :
- imam senko stednjak na centralno (na drva naravno) od 20 kw ali mi je malo preslab , mozda i nebi bio da je netko cijeli dan doma i da kuri ali posto nas nema (ko i vecine ljudi) do popodne doma kuca mi se dosta rashladi te pogotovo preko noci ..........
Ovo je teško upariti sa ovom što predlaže MALČER:
Kao drugo spremnik bar 1000 litara ,
Da bi u jutro kresnuo kotao i zagrijao kuću treba sat-dva, tada treba ponovo ubaciti drva i zagrijati spremnik na recimo 80 C (na tu vrijednost je podešen kotao BioSolid, imam onaj od 17 kW)+ održavanje temp u kući.
Onaj od 1000 litara teško!
PLUS: bit će i skica!
nike321
18.01.2012., 19:09
A kaj se dobije s tim spremnikom ?
Jeli toliko teško pročitati bar dio postova u ovoj temi?:504:
Na to pitanje je odgovoreno ovdje barem 175 puta.:503:
Jeli toliko teško pročitati bar dio postova u ovoj temi?:504:
Na to pitanje je odgovoreno ovdje barem 175 puta.:503:
procital sam oko 20 strana ove teme i nesjecam se tog odgovora :rolleyes:
Ovo je teško upariti sa ovom što predlaže MALČER:
Kao drugo spremnik bar 1000 litara ,
Da bi u jutro kresnuo kotao i zagrijao kuću treba sat-dva, tada treba ponovo ubaciti drva i zagrijati spremnik na recimo 80 C (na tu vrijednost je podešen kotao BioSolid, imam onaj od 17 kW)+ održavanje temp u kući.
Onaj od 1000 litara teško!
PLUS: bit će i skica!
Imas biosolid ? Mozes li mi reci kak si zadovoljan s njim , kolko drzi do iduceg punjenja , kolko imas kvadata , imas li taj spremnik , pa sve me zanima , moze i na pm :D
nike321
18.01.2012., 20:55
procital sam oko 20 strana ove teme:
Imaš još 225 strana ove teme.:rolleyes:
Ovo je teško upariti sa ovom što predlaže MALČER:
Kao drugo spremnik bar 1000 litara ,
Da bi u jutro kresnuo kotao i zagrijao kuću treba sat-dva, tada treba ponovo ubaciti drva i zagrijati spremnik na recimo 80 C (na tu vrijednost je podešen kotao BioSolid, imam onaj od 17 kW)+ održavanje temp u kući.
Onaj od 1000 litara teško!
PLUS: bit će i skica!
Poštovani Lee Champa,
- Veselim se da bude osvanula i Vaša skica :)
- Nikada mi ne bude žao vremena koje sam proveo na Internetu zbog ovog foruma - Sam svoj majstor, Centralno grijanje na drva, jer sam se cijelo vrijeme osječao lijepo, puno sam naučio i ponekad se doista zabavio. (Da se razumijemo, ja sam po obrazovanju elektro struke.) Nakon svega spoznao sam da još uvijek ni sve knjige ni svi DIN standardi ili HR norme i ostali standardi nisu napravili konačan red (konkretno u primjeni simbola za crtanje shema itd.), pa sam za sebe zaključio da je zapravo jedino važno razumijeti pravila na kojima se nešto bazira ili kako nešto u principu rada funkcionira. Osobno sam se recimo to tako "trudio i pokušavao" uhvatiti korak sa zakonitostima te, meni ipak nedovoljno poznate struke. Drago mi je bilo kada ste me svi redom koji ste to činili korigirali u hodu, a ja sam potom pokušavao to "nacrtati" i realizirati na ispravan način.
- Cijelo sam vrijeme skoro pa grozničavo tražio i čitao tematsku stručnu literaturu, eto baš sam danas završio s jednom tematskom stručnom knjigom od 490 stranica. Iz nje budem prezentirao samo jednu, jedinu shemu, onako, ne da ju zloupotrijebim - nego tek toliko da svi koga to zanima vidite da danas ni knjige nisu više prava svetinja, pogotovo kada su u jednoj shemi nacrtane dvije ekspanzione posude (e sad koja od njih dvije je nacrtana na pravilan način - to si prosudite sami).
http://i137.photobucket.com/albums/q205/mikrosom/str372SOLARNOIGRIJANJEshema.jpg
Srdačan pozdrav,
Pozdrav.Posjedujem centrometalov etažni kotao eko pek 23kw pa me zanima sa čime se može čistiti grijaća ploća na kojoj se kuha bez opasnosti da se ošteti površinska glazura budući da se poprilično zaflekala od kipljenja raznih tekučina. Pitao sam proizvođaća pa su rekli da će mi se javiti međutim nikakvog odgovora od njih.
Moja mama ima taj isti kotao i maze plocu sa nekom svijetlo sivom mascu boje aluminija. Kad s tim namaze ploca izgleda fenomenalno. Evo pitao sam je pasta se zove super krom za poliranje ploca stednjaka. Mali smrdi kad se prvi put upali pec ali stvarno izgleda fenomenalno. To je prije kupovala u Italiji ali sada kupuje tu valjda u agrarijama ili slicnim trgovinama.
nike321
18.01.2012., 22:33
nego tek toliko da svi koga to zanima vidite da danas ni knjige nisu više prava svetinja, pogotovo kada su u jednoj shemi nacrtane dvije ekspanzione posude (e sad koja od njih dvije je nacrtana na pravilan način - to si prosudite sami).
,
Pa moraju biti dvije posude. Jedna je za solarni krug a druga za krug grijanja. Oni su potpuno odvojeni. Još bi trebala jedna, i to posebna, a to je za sanitarnu toplu vodu jer se danas više ne smije vračati voda u mrežu i tako kompenzirati rastezanje vode uslijed grijanja.
Često je majstori ne stave pa imamo konstantno kapanje na sigurnosnom ventilu spremnika za PTV ako se ne ostavi zračni jastuk u samom spremniku.
Odvojak za posudu je najbolje uzimati sa vertikalnog voda i prema posudi bi bilo dobro da ide prvo dolje neki dio puta kako bi se što manje topline prenosilo preko metala i vode u cijevi.
nike321
18.01.2012., 22:52
Ne vidjeh ga!:kava:
To samo potvrđuje da smo još na Balkanu!
Pa moraju biti dvije posude. Jedna je za solarni krug a druga za krug grijanja. Oni su potpuno odvojeni. Još bi trebala jedna, i to posebna, a to je za sanitarnu toplu vodu jer se danas više ne smije vračati voda u mrežu i tako kompenzirati rastezanje vode uslijed grijanja.
Često je majstori ne stave pa imamo konstantno kapanje na sigurnosnom ventilu spremnika za PTV ako se ne ostavi zračni jastuk u samom spremniku.
Odvojak za posudu je najbolje uzimati sa vertikalnog voda i prema posudi bi bilo dobro da ide prvo dolje neki dio puta kako bi se što manje topline prenosilo preko metala i vode u cijevi.
OK nismo se nas dva u potpunosti razumjeli, htio sam ukazati na to da su nacrtali u istoj shemi jednu ekspanzionu okrenutu na dole, a drugu na gore.
OK nismo se nas dva u potpunosti razumjeli, htio sam ukazati na to da su nacrtali u istoj shemi jednu ekspanzionu okrenutu na dole, a drugu na gore.
Pa gledaj nigdje u pravilima crtanja shema ne stoji da na shemama tog tipa položaj komponente određuje i njen položaj u kotlovnici . Bolje je ovo što mi furamo , jasnije je za nekoga tko je samovac , ali je to samo zato što nitko ne pravi šemu ocjevljenja , gdje je nacrtan svaki ventil i svaki vijak sa podloškom i to sve još lijepo iskotirano
spoki007
19.01.2012., 07:20
- Cijelo sam vrijeme skoro pa grozničavo tražio i čitao tematsku stručnu literaturu, eto baš sam danas završio s jednom tematskom stručnom knjigom od 490 stranica. Iz nje budem prezentirao samo jednu, jedinu shemu, onako, ne da ju zloupotrijebim
koja je to knjiga?
Lee Champa
19.01.2012., 10:06
Imas biosolid ? Mozes li mi reci kak si zadovoljan s njim , kolko drzi do iduceg punjenja , kolko imas kvadata , imas li taj spremnik , pa sve me zanima , moze i na pm :D
Imam 80-tak kvadrata grijanog i još su u planu tavanske prostorije.
BioSolid 17 + spremnik RET 500. Kotao kreće oko 6-7 sati od šibica i papira, ponovno loženje oko 11-12 sati i to drži do 17 sati jer su kuća i spremnik zagrijani. Zadnje ubacivanje oko 20 sati.
Za kotao ne mogu ništa loše reći.
Ali upute su za kurac: od pravopisnih pogrešaka do ispremješanih tekstova, neoznaćenih mjesta....UŽAS!
Inaće sam to (kotao+spremnik) nakalemio na postojeći kotao sa integriranim spremnikom na ložu, i drva griju TV u kotlu na ložu (sa dva ventila selektiram kotlove)!
Inaće sam to (kotao+spremnik) nakalemio na postojeći kotao sa integriranim spremnikom na ložu, i drva griju TV u kotlu na ložu (sa dva ventila selektiram kotlove)![/QUOTE]
Sta znaci TV ?
Znaci rade ti obodva kotla ili jedan samo ?
TV=topla voda :D
ahaaaaa :D:D:D:D:D
Lee Champa
19.01.2012., 19:57
Znaci rade ti obodva kotla ili jedan samo?
Za sada samo na drva, jer se stigne natrpati kotao!
U slučaju da nema tko nahraniti kotao tijekom dana, prebaci se grijanje/održavanje temp. na lož-kotao!
Imam 80-tak kvadrata grijanog i još su u planu tavanske prostorije.
BioSolid 17 + spremnik RET 500. Kotao kreće oko 6-7 sati od šibica i papira, ponovno loženje oko 11-12 sati i to drži do 17 sati jer su kuća i spremnik zagrijani. Zadnje ubacivanje oko 20 sati.
Za kotao ne mogu ništa loše reći.
Ali upute su za kurac: od pravopisnih pogrešaka do ispremješanih tekstova, neoznaćenih mjesta....UŽAS!
Inaće sam to (kotao+spremnik) nakalemio na postojeći kotao sa integriranim spremnikom na ložu, i drva griju TV u kotlu na ložu (sa dva ventila selektiram kotlove)!
Kako to da si dao 16000 kuna za Biosolid-zašto nisi uzeo pirolitički kotao za tu cijenu?
Možeš malo opisati kako taj kotao radi-automatika i regulacija
Može koja slika?
Kako to da si dao 16000 kuna za Biosolid-zašto nisi uzeo pirolitički kotao za tu cijenu?
Možeš malo opisati kako taj kotao radi-automatika i regulacija
Može koja slika?
Očito da nisi prelistao svih 2oo++stranica , najmanje 100 postova je na temu kotlova sa pirolizom za i protiv , od toga desetk mojih gdje dokazujem da je piroliza reklamni trik, i da se taj proces može odvijati samo sa jakoooo suhim drvima.
Centrometal je imao na tržištu poptpuno pirolitički kotao , i povukao ga je iz dučana prije cca 2 godine, nikada nisu rekli zašto.
Volio bih da vlasnici Biosolida iznesu na forumu zapažanja o tom kotlu.
Uputstva su katastrofalna , ali i sam program je isto takav, dečki iz Macinca nisu znali reći šta žele . a dečki iz Splita koji su pravili elektroniku nemaju pojma o grijanju, rezultat bez tečaja informatike i pol godine iskustva ne možeš poštelati temperaturu polaznog voda.
Razmišljam da li bi bilo pametno proširiti malo temu na upravljanje , ovo oko spremnika i ventila je dosta dobro apsolvirano , a upravljanje se svelo na nalježni ventil koji pali i gasi pumpu.
Malo je automatičara na forumu , s jednim sam nekidan sjedio i razgovarao, o daljnjem razvoju i usavršavanju onoga što zovemo Mali Micek.
Uvijek je problem lova kupiš kotao , pa spremnik , i onda se to nekako na brikne spoji samo da radi , a neku sitnu automatiku se ostavo za nikada.
Dotle naš ljubimac u garaži ima pet senzora , lambda sondu , zvijer od računala.
Lee Champa
20.01.2012., 08:48
Kako to da si dao 16000 kuna za Biosolid-zašto nisi uzeo pirolitički kotao za tu cijenu?
Možeš malo opisati kako taj kotao radi-automatika i regulacija
Može koja slika?
Dao sam 12.084 kune keš! Pirolitika me, u našim uvjetima, ne zanima!
I kao što piše RAMZAY: "Uputstva su katastrofalna , ali i sam program je isto takav...
Najprije o uputstvima: Da bi ih protumačio moraš qvotati malo ovdje pa malo tam i onda sastaviti smisaonu cjelinu!!!!!!!!!:504::504:
Paljenje kotla počinje ovako: uključiš klip prekidač i pojavi se LED prikaz temp vode u kotlu, zatim:trešče + papir(koji gori:D) + krupnije trešče + drva!
Ako ventilator ne radi čim si otvorio poklopac ložišta, zapališ papir i držiš tipku koju oni nazivaju START/STOP (a mi bi rekli RESET) dok ventilator ne krene, zatvoriš poklopac ložišta.
Raste temp. vode u kotlu i na 66C automatika pali cirkulacijsku pumpu za kotao. Tada temp. počinje padati i pumpa se gasi na 64C (ovdje će upućeniji pitati zašto ne održavam temp. vode u kotlu: zato jer to podrazumjeva i 60-tak C u spremniku koju ne mogu postići - nekad nema tko nahraniti kotao). Taj ciklus se ponavlja dok temp. vode u kotlu ne postigne 80 C, tada se gasi ventilator i kotao je u "spavanju". Kad temp vode u kotlu padne na 75C pali se ventilator,
e sada:
1. ako ima drva ciklus se ponavlja dok ima drva.:D
2. ako nema drva, ventilator HLADI kotao, a automatika stalno - DVA SATA :504:(tako je tvornički podešeno) uspoređuje temp. vode u kotlu i temp. zraka kroz dimnjaču - jer nema dimnih plinova-nema što da gori:lol: i tek tada javi na displej da nema drva (kad je temp u dimnjači<od temp.vode u kotlu). To vrijeme FP02 sa 120 minuta, odmah sam smanjio na 10 minuta.
Kotao još ima blokadu na dimne plinove kod 250 C!
mranderson
20.01.2012., 10:49
Razmišljam da li bi bilo pametno proširiti malo temu na upravljanje , ovo oko spremnika i ventila je dosta dobro apsolvirano , a upravljanje se svelo na nalježni ventil koji pali i gasi pumpu.
Malo je automatičara na forumu , s jednim sam nekidan sjedio i razgovarao, o daljnjem razvoju i usavršavanju onoga što zovemo Mali Micek.
Uvijek je problem lova kupiš kotao , pa spremnik , i onda se to nekako na brikne spoji samo da radi , a neku sitnu automatiku se ostavo za nikada.
Dotle naš ljubimac u garaži ima pet senzora , lambda sondu , zvijer od računala.
Eh da, kad bi vi samo znali koliko ja 'zudim' za tak necim... naime zvao sam vise manje sve ducane koji drze opremu za centralno i pitao ima li nesto bolje od nalijeznog termostata od 27! kn, i naravno odgovor je bio, ne nemamo, pa kaj vam ovaj nije dobar... Uglavnom, gledajuci malo svoj kotao, nekad je dobro da je taj nalijezni termostat na 55, nekad na 50, a nekad bome i na 45, sve ovisi, barem sam si ja tak preveo o temperaturi, vani, podrumu... zbilja ja nemam nista protiv tih 27 kn, ali da se s tim termostatom treba, ako naravno zelimo sto bolje stanje u peci, malo igrati, treba se... stoga, MICEK go go go go go go :D:top:
Razmišljam da li bi bilo pametno proširiti malo temu na upravljanje , ovo oko spremnika i ventila je dosta dobro apsolvirano , a upravljanje se svelo na nalježni ventil koji pali i gasi pumpu.
Malo je automatičara na forumu , s jednim sam nekidan sjedio i razgovarao, o daljnjem razvoju i usavršavanju onoga što zovemo Mali Micek.
Uvijek je problem lova kupiš kotao , pa spremnik , i onda se to nekako na brikne spoji samo da radi , a neku sitnu automatiku se ostavo za nikada.
Dotle naš ljubimac u garaži ima pet senzora , lambda sondu , zvijer od računala.
Evo prave teme, naime niti jedna od prijašnjih shema grijanja koje smo nalijepili po forumu ne mogu funkcionirati idealno bez nečega što će upravljati time.
Zaključili smo da su originalne automatike preskupe, pa smo se bacili u samogradnju.
Ja sam zapeo na problemu, gdje naći čahuricu unutarnjeg promjera 6mm za stavit u nju KTY 10-6 TO 92 kučišta, osjetnik za jedan diferencijalni termostat koji izrađujem??
Zdravko61
20.01.2012., 14:58
Javljam se prvi puta,a vidim tu se dosta toga da procitat posebno za nekog laika u ovom kako sta sam ja.
ja imam etazno centralno grijanje ,naravno otvoreni sistem,grijem etazu od nekih 90 kvadrata,a ima etaznu pec TIROLIJA-PLAMEN,pa me interesira jel ima ko iskustav sa necim takvim,jer kod mene u sistemu ima dosta zraka ,a posebce se to desava kad nestanen struje ,a nema u kuci niko da ju prigusi.
Zdravko61
20.01.2012., 15:00
Hvala .
Zdravko61
20.01.2012., 15:01
Pozdrav svima.
Javljam se prvi puta,a vidim tu se dosta toga da procitat posebno za nekog laika u ovom kako sta sam ja.
ja imam etazno centralno grijanje ,naravno otvoreni sistem,grijem etazu od nekih 90 kvadrata,a ima etaznu pec TIROLIJA-PLAMEN,pa me interesira jel ima ko iskustav sa necim takvim,jer kod mene u sistemu ima dosta zraka ,a posebce se to desava kad nestanen struje ,a nema u kuci niko da ju prigusi.
prodanici
20.01.2012., 15:56
Pozdrav svima.
Javljam se prvi puta,a vidim tu se dosta toga da procitat posebno za nekog laika u ovom kako sta sam ja.
ja imam etazno centralno grijanje ,naravno otvoreni sistem,grijem etazu od nekih 90 kvadrata,a ima etaznu pec TIROLIJA-PLAMEN,pa me interesira jel ima ko iskustav sa necim takvim,jer kod mene u sistemu ima dosta zraka ,a posebce se to desava kad nestanen struje ,a nema u kuci niko da ju prigusi.
pozdrav, javljam se prvi put zanima me ima li netko iskustva sa šporetom
plamen-termo glas, dali se na njemu može i kuhati ( kao što piše u njegovim karakteristikama) i direktno grijati prostoriju cca 50m2 i da služi za centralno grijanje.
europe2seoul
20.01.2012., 16:25
Evo prave teme, naime niti jedna od prijašnjih shema grijanja koje smo nalijepili po forumu ne mogu funkcionirati idealno bez nečega što će upravljati time.
Zaključili smo da su originalne automatike preskupe, pa smo se bacili u samogradnju.
Ja sam zapeo na problemu, gdje naći čahuricu unutarnjeg promjera 6mm za stavit u nju KTY 10-6 TO 92 kučišta, osjetnik za jedan diferencijalni termostat koji izrađujem??
Cahuricu ne znam, ali mozda bi bilo zanimljivije uzeti DS18B20 temperaturni osjetnik koji koristi 1-Wire protocol; em je tvornicki kalibriran, em daje podatak temperature van bez da se koristi formula za konverziju i preciznost mu je 0.5 stupanj C, od -55 do +150 temperature. A kabl moze i 5m biti dug. Radi od 3-5.5V dakle i na 5V MCU i na 3.3V MCU ga mozes spojiti.
Datasheet nadjes na internetu. Maxim IC je proizvodjac.
Inace kolega je napravio diferencijalni termostat koji pali ventilator (220V) ako temperatura ambijenta (prvi senzor) i temperatura necega sto mjeris (drugi senzor) predje neki zadani broj - koristi se AVR Tiny MCU sa ova 2 senzora i ima 2x16 LCD ekran za prikaz rada i temperature. Radi ko beba....
Inace, da se mene pita moze se napraviti za male novce temperaturni osjetnik koristeci DS18B20 kao modul koji salje centralnoj jedinici preko CAN mreze podatke o temperaturi. Tako da se mjerenje temperature ne mora biti samo u blizini nego CAN mreza radi i do kilometar dva ako treba. Pa mozes imati mjerenje temperature izvan kuce, u kuci, na povratu, polazu, itd koji onda centralna jedinica obradjuje kako hoces, gdje mozes imati tastatur, ekran, itd.
Taj remote modul bi dosao u samogradnji cca 100-200 kuna a centralna jedinica sa LCD color ekranom, tastaturom itd oko 500-600 kuna. Serijska komercijalna proizvodnja bi to sve prepolovila cijene.
Nadalje, preko gotovih chipova sa antenom (pogledaj Nordic semiconductors) mozes slati podatke cca 100 metara, pa ne trebas cak niti provlaciti kabl...(za CAN mrezu trebas), tako da svi moduli za mjerenje mogu biti bezicni sa centralnom jedinicom ili da jos ima neka display jedinica u dnevnoj sobi koja je povezana sa centralnom jedinicom u kotlovnici bezicno pa ne moras ici tamo da gledas kako sustav radi i jos imas neki alarm tipa fali drva itd. Taj vec gotovi modul su jeftini - pogledaj npr ovdje:
http://norduino.robomotic.com/products-page/page/9/
Javljam se prvi puta,a vidim tu se dosta toga da procitat posebno za nekog laika u ovom kako sta sam ja.
ja imam etazno centralno grijanje ,naravno otvoreni sistem,grijem etazu od nekih 90 kvadrata,a ima etaznu pec TIROLIJA-PLAMEN,pa me interesira jel ima ko iskustav sa necim takvim,jer kod mene u sistemu ima dosta zraka ,a posebce se to desava kad nestanen struje ,a nema u kuci niko da ju prigusi.
Pozdrav!Ako te mući zrak zbog nestanka struje jer pumoa ne vrti vodu nabavi jedan ups za kompjuter spoji ga na vanjski akumulator i to je to nestane struje ups napaja pumpu sa akumulatora.I ja sam imao takav problem i dečki sa foruma su riješili stvar i sve radi ne dobro nego super.Nestane struje ti fino:kava:
Zdravko61
20.01.2012., 20:15
Hvala Dado,ma vec sam bio to stavio ,ali mi je otisao taj UPS ,a nisam drugi stavio,mada me vise muci zrak u sistemu od toga sta nema UPS ili nesta slicno tomu,mada da budem iskren zadovoljan sam sa ovim sporetom.
dakle ovako imam peć na drva i koja je sada spojena direktno na razdjelnik. sad imam u planu uzeti spremnik topline sa vakumskim kolektorima i htio bi sa time pogotovo u prelaznim razdobljima koristiti kolektore za grijanje kuće. sad me zanima kako to strojarski spojiti a da imam mogućnost u jednom slučaju zaobići spremnik i direktno iz peći puštati u razdjelnik, a u drugom slučaju da mi sve ide preko spremnika. inače imam kombinirani bojler za toplu vodu koji je spojen sada na razdjelnik i to nebi mijenjao. u ljetmo režimu rada solari bi grijali spremnik i preko razjelnika bi islo u bojler. pa ako ima tko kakvu ideju neka to pokuša malo nacrtati. za automatizaciju sustavu mi nije problem to samo odradim
pozdrav
dakle ovako imam peć na drva i koja je sada spojena direktno na razdjelnik. sad imam u planu uzeti spremnik topline sa vakumskim kolektorima i htio bi sa time pogotovo u prelaznim razdobljima koristiti kolektore za grijanje kuće. sad me zanima kako to strojarski spojiti a da imam mogućnost u jednom slučaju zaobići spremnik i direktno iz peći puštati u razdjelnik, a u drugom slučaju da mi sve ide preko spremnika. inače imam kombinirani bojler za toplu vodu koji je spojen sada na razdjelnik i to nebi mijenjao. u ljetmo režimu rada solari bi grijali spremnik i preko razjelnika bi islo u bojler. pa ako ima tko kakvu ideju neka to pokuša malo nacrtati. za automatizaciju sustavu mi nije problem to samo odradim
pozdrav
Zašto bi u jednom slučaju zaobilazio spremnik ???? već mi je glupo ponavljati pogledaj malo unatrag imaš potpuno razrađene sheme .
Zašto bi u jednom slučaju zaobilazio spremnik ???? već mi je glupo ponavljati pogledaj malo unatrag imaš potpuno razrađene sheme .
kako otprilike onda izgleda taj spremnik koji bi ja trebao uzeti, koliko izmjenjivača jer sve sta sam gledao spremnici imaju odmah izvode za PTV
kako otprilike onda izgleda taj spremnik koji bi ja trebao uzeti, koliko izmjenjivača jer sve sta sam gledao spremnici imaju odmah izvode za PTV
evo sad sam malo prelistao jel bi moga ići ovaj spremnik TESY EV15S 500 75 F42 TP
I ako sam dobro shvatio na cw spajam povrat od peći i razdjelnika, na os ide povrat solara, na is ide polaz solara, na r bi išao polaz peći, a na hw bi išao polaz razdjelnika
enigmaludina
21.01.2012., 17:49
80m2 izoliran sa 8cm EPS-a na vanjskim,5cm tvrdopresanog na podu i 3cm tvrdopresanog u glazuri potkrovlja....
komora za punjenje je 120litara
koristim cer,grab i hrastovinu (i najbitnije suha,susena 1,5-2 godine,vlage od 15-25%)
Kolika vam je godišnja potrošnja drveta, kolko pokurite u sezoni?
evo sad sam malo prelistao jel bi moga ići ovaj spremnik TESY EV15S 500 75 F42 TP
I ako sam dobro shvatio na cw spajam povrat od peći i razdjelnika, na os ide povrat solara, na is ide polaz solara, na r bi išao polaz peći, a na hw bi išao polaz razdjelnika
ili moram uzeti ovaj spremnik tesy ev15/7s2 500 75 f42 tp2
Lee Champa
21.01.2012., 20:04
Razmišljam da li bi bilo pametno proširiti malo temu na upravljanje , .....Malo je automatičara na forumu ,... o daljnjem razvoju i usavršavanju onoga što zovemo Mali Micek.....
E pa kreni!
Koji kotao (durchzug ili naknadno sagorijevanje), ventilator ili ne, koja sve mjerenja, i kako bi kotao trebao raditi, što mjeriti i zašto, sa čim upravljati, što samo mjeriti...............:ne zna:
Ima toga.....i za kompromise:lol:
Dao sam 12.084 kune keš! Pirolitika me, u našim uvjetima, ne zanima!
I kao što piše RAMZAY: "Uputstva su katastrofalna , ali i sam program je isto takav...
Najprije o uputstvima: Da bi ih protumačio moraš qvotati malo ovdje pa malo tam i onda sastaviti smisaonu cjelinu!!!!!!!!!:504::504:
Paljenje kotla počinje ovako: uključiš klip prekidač i pojavi se LED prikaz temp vode u kotlu, zatim:trešče + papir(koji gori:D) + krupnije trešče + drva!
Ako ventilator ne radi čim si otvorio poklopac ložišta, zapališ papir i držiš tipku koju oni nazivaju START/STOP (a mi bi rekli RESET) dok ventilator ne krene, zatvoriš poklopac ložišta.
Raste temp. vode u kotlu i na 66C automatika pali cirkulacijsku pumpu za kotao. Tada temp. počinje padati i pumpa se gasi na 64C (ovdje će upućeniji pitati zašto ne održavam temp. vode u kotlu: zato jer to podrazumjeva i 60-tak C u spremniku koju ne mogu postići - nekad nema tko nahraniti kotao). Taj ciklus se ponavlja dok temp. vode u kotlu ne postigne 80 C, tada se gasi ventilator i kotao je u "spavanju". Kad temp vode u kotlu padne na 75C pali se ventilator,
e sada:
1. ako ima drva ciklus se ponavlja dok ima drva.:D
2. ako nema drva, ventilator HLADI kotao, a automatika stalno - DVA SATA :504:(tako je tvornički podešeno) uspoređuje temp. vode u kotlu i temp. zraka kroz dimnjaču - jer nema dimnih plinova-nema što da gori:lol: i tek tada javi na displej da nema drva (kad je temp u dimnjači<od temp.vode u kotlu). To vrijeme FP02 sa 120 minuta, odmah sam smanjio na 10 minuta.
Kotao još ima blokadu na dimne plinove kod 250 C!
Kako Biosolid stoji sa stvaranjem katrana-ima li ga po stijenkama ložišta?
Je li jednostavno čišćenje?
Primjećuješ li da troši manje drva od normalnog kotla?
Koliko izdrži drvo u njemu između dva punjenja?
Ovo što si napisao mi nije jasno-možeš malo pojasniti:
Raste temp. vode u kotlu i na 66C automatika pali cirkulacijsku pumpu za kotao. Tada temp. počinje padati i pumpa se gasi na 64C (ovdje će upućeniji pitati zašto ne održavam temp. vode u kotlu: zato jer to podrazumjeva i 60-tak C u spremniku koju ne mogu postići - nekad nema tko nahraniti kotao).
Gospodo trebam pomoć. Imam kućicu od 70-ak m2 i trenutno se grijemo jednim kuhinjskim štednjakom na drva, što i nije baš neka luda opcija jer je u kući uvijek taman toplo onak, za jaknu. U kući imam provedene instalacije centralnog, no fali mi ključni element, peć. E sad pošto je kuća pod kreditom, u državi recesija, naravno nema se novaca. Uglavnom postoji li način da svoj štednjak na drva preuredim u peć za centralno? Ne zanima me kao trajno nego kao jeftino rješenje koje bi moglo funkcionirati godinu, dvije i ne mora biti idealno, samo da cijela stvar grije malo bolje nego sada. I nemojte mi molim vas govoriti da ljudi bacaju van te peći i da ih ima na svakom ćošku, jer nema. Unaprijed hvala
Ja planiram ovo jedino me brine mala količina vode u kotlu.
http://www.mbs.rs/termo_vesta_sr.html
duxamir
22.01.2012., 00:11
E pa kreni!
Koji kotao (durchzug ili naknadno sagorijevanje), ventilator ili ne, koja sve mjerenja, i kako bi kotao trebao raditi, što mjeriti i zašto, sa čim upravljati, što samo mjeriti...............:ne zna:
Ima toga.....i za kompromise:lol:
Slažem se !
čitam ovaj forum već jako dugo, ali nikako da išta napišem.
Imam već 2 sezone urađeno grijanje na drva, sad me počinje zanimati ovo oko upravljanja.
Na klasičnom kotlu na drva koji nema ventilator, postoje samo 3 stvari sa kojima se može upravljati.
1. Klapna dovoda zraka, koja se se već otvara i zatvara putem ventila
vođenog temperaturom ( regulator propuha)
2. Klapna na dimnjači koja se otvara i zatvara ručno
3. Pumpa , obično vođena cijevnim nalegajućim termostatom
Da puno nepričam za prvi put, tu je i automatika za podizanje temperature povratnog voda u peć ( miš ventil)
Mislim da će biti interesantno da postavim slike svoje cijele instalacije ovdje na forum, ali mozda bi trebalo otvoriti novu temu za to, a i za ovo oko upravljanja bi mozda bilo pametnije da se otvori nova tema, postalo je jako nepregledno ovdje, jer usred teme upadaju postovi sa pitanjima koja su x puta objašnjena.
Tko kod nas prodaje WV TERM kotlove ?
Tko kod nas prodaje WV TERM kotlove ?
Na stranicama wv terma piše da firma DSK iz Rijeke prodaje njihove proizvode
Tko kod nas prodaje WV TERM kotlove ?
Trgovina Merkur i Bertović (http://bertovic.hr/artikli.php) iz Ogulina.
Napiši na PP kaj te zanima.
korguser
22.01.2012., 13:54
Kuca prizemnica 156 m2 stambenog prostora.
Majstor mi je izracuno da mi treba 26 kw snage radijatora,
Preporucio mi je kotao viadrus u 22 5 čl.
Radijatori buderus.
U kuci ce bit postavljeno ukupno 14 radijatora .
Dali je bolje ici sa razdjelinikom ili je dobro ih spajati u nizu kako to moj majstor planira.
Molim za savjet..
Hvala
baustelac99
22.01.2012., 16:14
Kuca prizemnica 156 m2 stambenog prostora.
Majstor mi je izracuno da mi treba 26 kw snage radijatora,
Preporucio mi je kotao viadrus u 22 5 čl.
Radijatori buderus.
U kuci ce bit postavljeno ukupno 14 radijatora .
Dali je bolje ici sa razdjelinikom ili je dobro ih spajati u nizu kako to moj majstor planira.
Molim za savjet..
Hvala
dobro da si došao tu po savjete
ja ti preporučam da pročitaš bar 50tak stranica u nazad. također na temi grijanje na pelet da pročitaš malo u nazad
odgovori nam na sljedeća pitanja
1-gdje je kuća' nije isto dali je u makarskoj ili karlovcu
2-stara ili nova kuća? ima li izolacije, kakvi su prozori
3-tavan je za stvari, za živjeti ili je nizak i neprohodan
4 kakva drva ćeš ložiti
korguser
22.01.2012., 19:05
dobro da si došao tu po savjete
ja ti preporučam da pročitaš bar 50tak stranica u nazad. također na temi grijanje na pelet da pročitaš malo u nazad
odgovori nam na sljedeća pitanja
1-gdje je kuća' nije isto dali je u makarskoj ili karlovcu
2-stara ili nova kuća? ima li izolacije, kakvi su prozori
3-tavan je za stvari, za živjeti ili je nizak i neprohodan
4 kakva drva ćeš ložiti
1. Kutina
2.Nova kuca pvc prozori bez fasade
3.Tavan je za stvari
4.Drva ? Ona koja mi preporucite
Lee Champa
22.01.2012., 19:54
Kako Biosolid stoji sa stvaranjem katrana-ima li ga po stijenkama ložišta?
Je li jednostavno čišćenje?
Primjećuješ li da troši manje drva od normalnog kotla?
Koliko izdrži drvo u njemu između dva punjenja?
Ovo što si napisao mi nije jasno-možeš malo pojasniti:
Raste temp. vode u kotlu i na 66C automatika pali cirkulacijsku pumpu za kotao. Tada temp. počinje padati i pumpa se gasi na 64C (ovdje će upućeniji pitati zašto ne održavam temp. vode u kotlu: zato jer to podrazumjeva i 60-tak C u spremniku koju ne mogu postići - nekad nema tko nahraniti kotao).
1.Katrana nema, to je takav kotao koji ga ne stvara!
2.Čišćenje jednostavno: pelel ispod rešetke normalno, zalutali pepel u komori čisti se sa strane (bilo koje), ventilator jednostavno!
3.Vjerojatno troši manje jer je napravljen da sagorjeva optimalno.
4.Vrijeme između dva punjenja ovisi o gubicima kuće. U ovom "ljetnom" periodu 4 sata i je li koji pećikurac doma.
5.Koji dio nije jasan kod: "Raste temp. vode u kotlu i na 66C automatika ....."
Stigao Bosch Solid 2000B SW-62, Siemens S7-1200 automatika, a uskoro i Centrometalov spremnik od 1000 litara.:rofl:
kakva originalna automatika, pljuneš para a za šta. par releja i par termostata rade čuda. po krugu grijanja ispada oko 1500 kn, sa troputnm ventilom, pogonom ventila i par termostata i radi savršeno, od toga sobni termostat kosta pola ukupne cijene, ipak nije beg cicija. inaceslao sam u tri firme upite da mi posalju cijenu za automatike i u mjesec dana se ni jedna nije udostojila reci koliko to košta. malo sam pljunuo u šake, promućkao glavom i sve sredio i sve radi kao podmazano
Stigao Bosch Solid 2000B SW-62, Siemens S7-1200 automatika, a uskoro i Centrometalov spremnik od 1000 litara.:rofl:
Simatic je ok ako ga imaš i koristiš se njime u poslu za neke druge aplikacije , ali preskup , za ostale forumaše.
Mi ga koristimo u labosu za simulacije nekih jednostavnih automata, koji se onda urade specijalno za neku namjenu.
Ali kad već otvaramo temu automatike hajde napiši kako zamišljaš upravljati sa Solid 2000 B , odnosno kotlovnicom.
kakva originalna automatika, pljuneš para a za šta. par releja i par termostata rade čuda. po krugu grijanja ispada oko 1500 kn, sa troputnm ventilom, pogonom ventila i par termostata i radi savršeno, od toga sobni termostat kosta pola ukupne cijene, ipak nije beg cicija. inaceslao sam u tri firme upite da mi posalju cijenu za automatike i u mjesec dana se ni jedna nije udostojila reci koliko to košta. malo sam pljunuo u šake, promućkao glavom i sve sredio i sve radi kao podmazano
Može neka shema , fotka ,????
Može neka shema , fotka ,????
inače vimar sobni termostat ( mogučnost podešavanja 3 set pointa, 7 dana u tjednu i podešavanje histereze), 2 cijevna termostata, jedan za zaštitu kotla od pregrijavanja, u slučaju da kotao ode preko 85 stupnjeva otvara prisilno troputni ventil i jedan koji vrši nadzor da se voda u sistemu ne ohladi i dva četveropolna releja 230vac. shema slijedi kasnije
ajde ti meni napravi shemu za za spremnik topline, peć na drva, sa time da mi spremnik ima dva izmjenjivača (spajam vakumske kolektore), inače to če mi služit kao popora grijanju
Lee Champa
23.01.2012., 09:22
ajde ti meni napravi shemu za za spremnik topline, peć na drva, sa time da mi spremnik ima dva izmjenjivača (spajam vakumske kolektore), inače to če mi služit kao popora grijanju
Ajde se vrati nekoliko stranica unazad vidi preporuke i komentare ili odi na stranice proizvođača pa vidi što te zanima.......:kava:
Ako nekog zanima Siemens automatika neka škicne RLE 162, a Simatic S7 za kotlovnicu pa taj komplet košta koliko i hardver kotlovnice!!!!!!!!
Stigao Bosch Solid 2000B SW-62, Siemens S7-1200 automatika, a uskoro i Centrometalov spremnik od 1000 litara.:rofl:
Prodaj Solida i S7, te kupi pravi kotel :D
mranderson
23.01.2012., 12:28
Prodaj Solida i S7, te kupi pravi kotel :D
A to je koji kotel :D ???
A to je koji kotel :D ???
Zna se :D
nike321
23.01.2012., 13:18
sa time da mi spremnik ima dva izmjenjivača (spajam vakumske kolektore), inače to če mi služit kao popora grijanju
Mislim da su to bačene pare. Koja je lokacija?
Imaš li računicu isplativosti investicije? Kad se vrača investicija i počinje dobivanje besplatne energije?
europe2seoul
23.01.2012., 13:35
Ako nekog zanima Siemens automatika neka škicne RLE 162, a Simatic S7 za kotlovnicu pa taj komplet košta koliko i hardver kotlovnice!!!!!!!!
Pogledajte si Unitronics PLC npr najeftiniji od Jazz serije. Kosta par sto eura (od 150 do 300 ovisno o modelu), ima besplatan software kao i LCD display i tastaturu koja se moze isprogramirati i dakle samim time iskoristiti za podesavanje procesnih parametara. Kabl za programiranje je cca 50 eura.
Puno jeftinije rjesenje od Siemens-a gdje se sve treba skupo platiti.
no ajmo sad malo drugcije
tema je postala dovoljno razgranata da se je skupilo dovoljno ljudi raznolikog znanja i struke koji nisu zadovoljni sa tehnologijom koju nam prodaju ali se cesto drze kolko tolko sigurnih resenja, pol jih je starih samovaca ( prozvani znaju ) pol je jos premladih da bi znali sto se sve da u domacoj reziji
ajmo pokrenut novu temu konstrukcija i izgradnja kvalitetne peci na kruta goriva sa pripadajucim upravljanjem bez sminkerskih kerefleka i modnih dodataka koje ubiti sakrivaju obicnih 400kg zeljeza
[QUOTE=Lee Champa;37721586]Dao sam 12.084 kune keš!
Jel to cijena samo za kotel ili kotel i spremnik ?
i kak dugo imas taj kotel ?
Lee Champa
23.01.2012., 19:00
.... ajmo pokrenut novu temu konstrukcija i izgradnja kvalitetne peci na kruta goriva sa pripadajucim upravljanjem
Mogli bi nešto i pokušati! Moram puno listati po starim papirima imam negdje ideju o peći!
Trenutačno me muči indikator drva u ložištu. Moj kotao ima indirektnu indikaciju, "nema drv", usporedbom dvije temp (voda u kotlu i u dimnjači), a to je za q.. i troši mnogo topline iz peći, normalno to smanjuje efikasnost!
[QUOTE=mac13;37772897Jel to cijena samo za kotel ili kotel i spremnik ?
i kak dugo imas taj kotel ?[/QUOTE]
Kotao BioSolid-12.084kuna + RET500-10.000 kuna.
Kotao kupljen u 11 mjesecu, Jaca ga potpalila 06.01.12.
Prijedlog br. 1 - turbulatori obavezni.
I najgori, oni od lanaca ubacenog u otvore VBR-a dizu efikasnost najmanje 15%.
Inace kut pod kojim plinovi udaraju u cijevi (spominjao Ramzay) mora biti 36%.
Nakon depilacije hepo kockama trazim sigurniji nacin da brzo upalim drva u peci.
Danas sam polozio novine na resetku, bacio 5 ruku peleta i gore 5 cjepanica po pola kile. Bacio na pelete hepo kocku.
5 minuta tinjalo bi - ne bi, a za tim suknuo lijepi plamen kao u kaminu.
Nakon 10 minuta drva su bila uzarena i pec zagrijana na 40 stupnjeva.
no ajmo sad malo drugcije
tema je postala dovoljno razgranata da se je skupilo dovoljno ljudi raznolikog znanja i struke koji nisu zadovoljni sa tehnologijom koju nam prodaju ali se cesto drze kolko tolko sigurnih resenja, pol jih je starih samovaca ( prozvani znaju ) pol je jos premladih da bi znali sto se sve da u domacoj reziji
ajmo pokrenut novu temu konstrukcija i izgradnja kvalitetne peci na kruta goriva sa pripadajucim upravljanjem bez sminkerskih kerefleka i modnih dodataka koje ubiti sakrivaju obicnih 400kg zeljeza
Može sasase, ja sam za :jumping:
Predlažem da se vodi računa o malim srednjim i velikim stambenim prostorima, pa da odmah definiramo prvi kriterij snaga kotla :ne zna:
"ajmo sad koga ovo zanima" :)
jel moze neko jednostavno nacrtat shemu, jel sam vidio svasta od shema. znaći imam peć na drva i stavio bi vakumske kolektore sa spremnikom topline kao potporu grijanju, bez PTV-a. i dali treba jedan izmjenjivač ili dva izmjenjivača i to je sve sta mi treba, a ja cu onda napravit shemu upravljanja za to sve sa svim elementima. ubacit cu sve termostate, regulaciju temperature i zaštitu kotla. i po mogućnosti gdje dolaze troputni ventili. bavim se inače automatikom i to mi je najmani problem riješiti. unaprijed zahvaljujem.
pozdrav
Može sasase, ja sam za :jumping:
Predlažem da se vodi računa o malim srednjim i velikim stambenim prostorima, pa da odmah definiramo prvi kriterij snaga kotla :ne zna:
"ajmo sad koga ovo zanima" :)
Prvi kriterij su toplinski gubici kuce.
Drugi kriterij je mikroklima.
snaga kotla od 20 do 35kw pokriva vecinu prosjecnih kuca a spremnik i onako kompenzira ako je kotao prevelik
koji pristup ocemo klasika sa kojom se zelimo priblizit pirolizi ili direktno na piroliticki kotao
Prvi kriterij su toplinski gubici kuce.
Drugi kriterij je mikroklima.
Prijatelju ruler, :ne zna: ne bi si smjeli od samog početka nepotrebno komplicirati, mnogi nemaju pojma što znači to što si spomenuo - ali se moraju nekako grijati...
snaga kotla od 20 do 35kw pokriva vecinu prosjecnih kuca a spremnik i onako kompenzira ako je kotao prevelik
koji pristup ocemo klasika sa kojom se zelimo priblizit pirolizi ili direktno na piroliticki kotao
sasase ja bi ipak prvenstveno razmatrao jedan univerzalni kotao za centralno grijanje - svežder goriva (da baš svežder, koji ne bira na što ga vozimo u rasponu od plemenitog ogrjevnog drva, preko lošeg ugljena, pa sve do strganih ženskih štikla ili "ostataka klipa kukuruza"...)
(Napominjem da jako dobro znam da sam za Vas mnoge samo jedan ne-obični padobranac koji je pred Vas pao iz vedrog neba početkom prošle godine i zato mi nije namjera bilo koga iritirati, a sasase se nadam se ne bude odmah naljutio. Ispričavam se ako sam malo "prolupao" zbog iskrenog oduševljenja novim sasase-ovim prijedlogom)
miran18
23.01.2012., 21:08
Ja predlažem da to bude kotao čak i manje snage sa ložištem koje je obloženo šamotom i vatrostalnim betonom bočnim izgaranjem i klasičnom plamenicom koja se samo prividno čini kao drugi vlak prije ulaska o VBR sa turbulatorima koji su vertikalno popstavljeni u odnosu na horizontalni izlaz dimnih plinova. Ja nebi ulazio u samogrdnju ventilatora sa motorima izvan direktnog strujanja koji za sobom nose svoju problematiku i to bi za početak pustio kao pričuvnu temu koja se može nadograđivati na naš super kotao . Kako kaže kolega al to je samo moje mišljenje . Da čujemo dalje prijedloge i sugestije ili potpuno dijametralna razmišljanja.
kakva originalna automatika, pljuneš para a za šta. par releja i par termostata rade čuda. po krugu grijanja ispada oko 1500 kn, sa troputnm ventilom, pogonom ventila i par termostata i radi savršeno, od toga sobni termostat kosta pola ukupne cijene, ipak nije beg cicija. inaceslao sam u tri firme upite da mi posalju cijenu za automatike i u mjesec dana se ni jedna nije udostojila reci koliko to košta. malo sam pljunuo u šake, promućkao glavom i sve sredio i sve radi kao podmazano
Uzeo sam Siemensa jer ih imam na poslu masu, rade vrlo pouzdano i rijeeetkoo se kvare gotovo nikad. Imam tri kruga grijanja (jedno podno i dva obicna), plinski boiler, kontrola spremnika, Solarne panele na krovu i regulacija samog kotla. Imam CPU1214 + analogni ulazni modul sa 8 temperatura i stime se da vrlo precizno izregulirat sve to skupa.
nema beda kaj bi se ljutio vise glava vise zna
samo kaj bu svezdera tesko napravit sa kolko tolko dobrim iskristenjem
konstruktori kotlova ( jednog dobro poznajem ) su svjesni problematike losih goriva ,loseg izgaranja i nediscipline korisnika svesno idu u konstrukcije koje naustrb iskoristenja rade sa svakojakim gorivom i kombinacijama korisnika u svrsi mogucnosti koristenja proizvoda
jel moze neko jednostavno nacrtat shemu, jel sam vidio svasta od shema. znaći imam peć na drva i stavio bi vakumske kolektore sa spremnikom topline kao potporu grijanju, bez PTV-a. i dali treba jedan izmjenjivač ili dva izmjenjivača i to je sve sta mi treba, a ja cu onda napravit shemu upravljanja za to sve sa svim elementima. ubacit cu sve termostate, regulaciju temperature i zaštitu kotla. i po mogućnosti gdje dolaze troputni ventili. bavim se inače automatikom i to mi je najmani problem riješiti. unaprijed zahvaljujem.
pozdrav
Ne razumijem zasto bez PTV-a, kamo ces po lijeti sa toplom vodom, oces trcat po krovu pokrivat panele. Solarni paneli su prvenstveno za toplu vodu, a za grijanje sta ostane. Inace za grijanje moras dobro predimenzionirati sistem ali je problem po ljeti poras pokrivati panele:kava:
Ne razumijem zasto bez PTV-a, kamo ces po lijeti sa toplom vodom, oces trcat po krovu pokrivat panele. Solarni paneli su prvenstveno za toplu vodu, a za grijanje sta ostane. Inace za grijanje moras dobro predimenzionirati sistem ali je problem po ljeti poras pokrivati panele:kava:
inace imam kombinirani bojler za toplu vodu (struja/centralno) i sada imam odvojen krug sa razdjelnika samo za taj bojler i to tako mislim ostavit. pa ce u ljetnom periodu kolektori grijat spremnik, a spremnik ce grijati bojler. i onda zato idu vakumski kolektori koji ce crpiti vise energije u jesenskom i proljetom dijelu sezone (naravno kad ima sunca), a zimsko razdoblje ako uhvatim sta dobro, a ako ne opet dobro. automatizacija sustava nije problem, to za jeftine pare sam slozim. pa ako netko ima rjesenje za moj sustav neka pokaze, ja cu mu slozit shemu za automatizaciju sustava kojeg hoce, samo ako mi da neke parametre i naravno nacrta strojarsku shemu sustava
Ja predlažem da to bude kotao čak i manje snage sa ložištem koje je obloženo šamotom i vatrostalnim betonom bočnim izgaranjem i klasičnom plamenicom koja se samo prividno čini kao drugi vlak prije ulaska o VBR sa turbulatorima koji su vertikalno popstavljeni u odnosu na horizontalni izlaz dimnih plinova. Ja nebi ulazio u samogrdnju ventilatora sa motorima izvan direktnog strujanja koji za sobom nose svoju problematiku i to bi za početak pustio kao pričuvnu temu koja se može nadograđivati na naš super kotao . Kako kaže kolega al to je samo moje mišljenje . Da čujemo dalje prijedloge i sugestije ili potpuno dijametralna razmišljanja.
Ljetos sam u okvirima" male ljetne škole " ponudio upravo to o čemu pišeš i bio je odaziv samo jedan, ali vrijedan
europe2seoul
24.01.2012., 09:13
Ja predlažem da to bude kotao čak i manje snage sa ložištem koje je obloženo šamotom i vatrostalnim betonom bočnim izgaranjem i klasičnom plamenicom koja se samo prividno čini kao drugi vlak prije ulaska o VBR sa turbulatorima koji su vertikalno popstavljeni u odnosu na horizontalni izlaz dimnih plinova. Ja nebi ulazio u samogrdnju ventilatora sa motorima izvan direktnog strujanja koji za sobom nose svoju problematiku i to bi za početak pustio kao pričuvnu temu koja se može nadograđivati na naš super kotao . Kako kaže kolega al to je samo moje mišljenje . Da čujemo dalje prijedloge i sugestije ili potpuno dijametralna razmišljanja.
Hm, dobra incijativa ali osim neke akademske rasprave tipa bilo bi dobro ovo, bilo bi dobro ono mislim da se nista konkretno nece moci napraviti cak i ako se dogovore okivrne smjernice tehnickih karakteristika kotla.
Zasto?
Zato sto bi onda bilo potrebno naci nekog strojara koji bi to iskonstruirao zajedno sa termodinamicarom da ne kazem da bi njih dvojca + ostatak ekipe u projektu sve trebali proracunati i da se onda napravi prototip. A za prototip bi trebao imati recimo CNC plasma cutter za rezanje kotlovskog lima, pa nekog varioca koji bi to sve zavario, pa neku izolaciju, pa vanjski plast itd. I nitko ti ne garantira da ce sve od prve raditi kako spada. Dakle vjerovatno ces morati raditi neke sitne modifikacije do finalnog proizvoda.
Dakle - tko ce to financirati? Cak i da svi inzinjeri rade besplatno kao skupina entuzijasta amatera sa jednakim udjelom u projektu ako dodje do kasnije komercijalizacije, izrada prototipa ce kostati velike pare...i na to ljudi moraju biti spremni.
Da se recimo radi "mala efikasna limena pec na drva sa cistim izgaranjem bez katalizatora" ili "efikasan rostilj" to je vec onda projekt sto mozes sam financirati....
Sto se automatika tice o kojima se pricalo i o kojima sam i ja pricao - to su vec neke cifre koje svatko moze financirati manje vise i eksperimentirati. Pa ako ne valja, bacis i ides ponovno...
*Kikachica*
24.01.2012., 10:45
Oprostite neznalici na upadu :D ali trebale bi mi neke informacije jer mi svi drugačije pričaju o ovoj temi..
Trenutno se grijemo na naftu i razmišljamo o promjeni na drva za slijedeću zimu pa me zanima za kuću, dva razdvojena stana, 65m2 i 120m2 što bi mi sve trebalo za ugraditi centralno na drva i što bi mi preporučio netko od Vas tko se razumije u ovakvo grijanje?! Koliko bi otprilike drva takva peć trošila i kolike su cijene drva??? I sve ostale relevantne informacije vrlo dobrodošle.... I hvala hvala hvala na odgovorima!:cerek:
Cahuricu ne znam, ali mozda bi bilo zanimljivije uzeti DS18B20 temperaturni osjetnik koji koristi 1-Wire protocol; em je tvornicki kalibriran, em daje podatak temperature van bez da se koristi formula za konverziju i preciznost mu je 0.5 stupanj C, od -55 do +150 temperature. A kabl moze i 5m biti dug. Radi od 3-5.5V dakle i na 5V MCU i na 3.3V MCU ga mozes spojiti.
Datasheet nadjes na internetu. Maxim IC je proizvodjac.
Inace kolega je napravio diferencijalni termostat koji pali ventilator (220V) ako temperatura ambijenta (prvi senzor) i temperatura necega sto mjeris (drugi senzor) predje neki zadani broj - koristi se AVR Tiny MCU sa ova 2 senzora i ima 2x16 LCD ekran za prikaz rada i temperature. Radi ko beba....
Inace, da se mene pita moze se napraviti za male novce temperaturni osjetnik koristeci DS18B20 kao modul koji salje centralnoj jedinici preko CAN mreze podatke o temperaturi. Tako da se mjerenje temperature ne mora biti samo u blizini nego CAN mreza radi i do kilometar dva ako treba. Pa mozes imati mjerenje temperature izvan kuce, u kuci, na povratu, polazu, itd koji onda centralna jedinica obradjuje kako hoces, gdje mozes imati tastatur, ekran, itd.
Taj remote modul bi dosao u samogradnji cca 100-200 kuna a centralna jedinica sa LCD color ekranom, tastaturom itd oko 500-600 kuna. Serijska komercijalna proizvodnja bi to sve prepolovila cijene.
Nadalje, preko gotovih chipova sa antenom (pogledaj Nordic semiconductors) mozes slati podatke cca 100 metara, pa ne trebas cak niti provlaciti kabl...(za CAN mrezu trebas), tako da svi moduli za mjerenje mogu biti bezicni sa centralnom jedinicom ili da jos ima neka display jedinica u dnevnoj sobi koja je povezana sa centralnom jedinicom u kotlovnici bezicno pa ne moras ici tamo da gledas kako sustav radi i jos imas neki alarm tipa fali drva itd. Taj vec gotovi modul su jeftini - pogledaj npr ovdje:
http://norduino.robomotic.com/products-page/page/9/
Upravo sam naručio jedan ATmega 328 i DS18B20 kao osjetnik temperature, pa ćemo vidjeti što se s time može napraviti!!
duxamir
24.01.2012., 17:08
no ajmo sad malo drugcije
tema je postala dovoljno razgranata da se je skupilo dovoljno ljudi raznolikog znanja i struke koji nisu zadovoljni sa tehnologijom koju nam prodaju ali se cesto drze kolko tolko sigurnih resenja, pol jih je starih samovaca ( prozvani znaju ) pol je jos premladih da bi znali sto se sve da u domacoj reziji
ajmo pokrenut novu temu konstrukcija i izgradnja kvalitetne peci na kruta goriva sa pripadajucim upravljanjem bez sminkerskih kerefleka i modnih dodataka koje ubiti sakrivaju obicnih 400kg zeljeza
Planove već imam, samo da nam ih neko na kraju nepokrade i pokrene proizvodnju :-)
Planove već imam, samo da nam ih neko na kraju nepokrade i pokrene proizvodnju :-)
Od planova pa do proizvodne ti treba 5 godina usavršavanja i ispitivanja .
Zamisao oko pokretanja projekta mi se sviđa , ali imam jedno pitanje
Po kojoj normi bi se radila ta peć odnosno kotao, i da li bi uopće poštivali neku normu.
duxamir
24.01.2012., 17:22
Oprostite neznalici na upadu :D ali trebale bi mi neke informacije jer mi svi drugačije pričaju o ovoj temi..
Trenutno se grijemo na naftu i razmišljamo o promjeni na drva za slijedeću zimu pa me zanima za kuću, dva razdvojena stana, 65m2 i 120m2 što bi mi sve trebalo za ugraditi centralno na drva i što bi mi preporučio netko od Vas tko se razumije u ovakvo grijanje?! Koliko bi otprilike drva takva peć trošila i kolike su cijene drva??? I sve ostale relevantne informacije vrlo dobrodošle.... I hvala hvala hvala na odgovorima!:cerek:
Prvo morate napisati slijedeće :
1. Kolika je snaga peći koju sad koristite.
2. Koliko vam nafte treba za jednu grejnu sezonu.
3. Gdje se nalazite, cijene drva variraju od područja.
Ko će ložiti kotao ?
Morate biti svjesni da ce te prelaženjem na drvo izgubiti i izvjesni komfor u odnosu na naftu, ali zato ce te prolaziti vjerovatno 3 puta jeftinije sezonu
duxamir
24.01.2012., 17:33
Ja predlažem da to bude kotao čak i manje snage sa ložištem koje je obloženo šamotom i vatrostalnim betonom bočnim izgaranjem i klasičnom plamenicom koja se samo prividno čini kao drugi vlak prije ulaska o VBR sa turbulatorima koji su vertikalno popstavljeni u odnosu na horizontalni izlaz dimnih plinova. Ja nebi ulazio u samogrdnju ventilatora sa motorima izvan direktnog strujanja koji za sobom nose svoju problematiku i to bi za početak pustio kao pričuvnu temu koja se može nadograđivati na naš super kotao . Kako kaže kolega al to je samo moje mišljenje . Da čujemo dalje prijedloge i sugestije ili potpuno dijametralna razmišljanja.
Uze mi riječ iz usta.
Pravila konstrukcije super kotla.
1. Rešetka od gusa
2. Šamotirana komora za izgaranje, sa odvojenim dovođenjem sekundarnpg zraka
3. Dugi dimni kanali , sa turbulatorima, pozeljno da dimni plinovi idu samu uspravno , tj da se nevraćaju prema dole 8 nemoze bez ventilatora)
4. otvori za čišćenje bočno s obe strane, spreda i odozgo
5. Vrata koja se mogu montirati tako da se otvarju i sa desne i lijeve strane
6. Odvođenje dimnih plinova kod otvaranja vrata direktno bez prolaza kroz turbulatore
7. veliko lozište sa velikim vratima
europe2seoul
24.01.2012., 17:36
Uze mi riječ iz usta.
Pravila konstrukcije super kotla.
1. Rešetka od gusa
2. Šamotirana komora za izgaranje, sa odvojenim dovođenjem sekundarnpg zraka
3. Dugi dimni kanali , sa turbulatorima, pozeljno da dimni plinovi idu samu uspravno , tj da se nevraćaju prema dole 8 nemoze bez ventilatora)
4. otvori za čišćenje bočno s obe strane, spreda i odozgo
5. Vrata koja se mogu montirati tako da se otvarju i sa desne i lijeve strane
6. Odvođenje dimnih plinova kod otvaranja vrata direktno bez prolaza kroz turbulatore
7. veliko lozište sa velikim vratima
Moze to u Autodesk Inventoru ili Catia-i? :D
nike321
24.01.2012., 17:44
Zamisao oko pokretanja projekta mi se sviđa , ali imam jedno pitanje
Po kojoj normi bi se radila ta peć odnosno kotao, i da li bi uopće poštivali neku normu.
Osim toga, smatram da bi trebalo takav projekt postaviti kao novu temu
europe2seoul
24.01.2012., 18:31
Osim toga, smatram da bi trebalo takav projekt postaviti kao novu temu
Pa svaki korisnik moze otvoriti novu temu...
duxamir
24.01.2012., 19:12
Moze to u Autodesk Inventoru ili Catia-i? :D
Nece moci, nisam ja za toga.
Da ja to napravim u Autodesku to bi trajalo 6 mjeseci
Pa svaki korisnik moze otvoriti novu temu...
Nemoj biti previše siguran, jer to ti prvenstveno ovisi o ovoj gospodi moderatorima: cd_covers, Aoife, solar, City :D
začas te presele
Uze mi riječ iz usta.
Pravila konstrukcije super kotla.
1. Rešetka od gusa
2. Šamotirana komora za izgaranje, sa odvojenim dovođenjem sekundarnpg zraka
3. Dugi dimni kanali , sa turbulatorima, pozeljno da dimni plinovi idu samu uspravno , tj da se nevraćaju prema dole 8 nemoze bez ventilatora)
4. otvori za čišćenje bočno s obe strane, spreda i odozgo
5. Vrata koja se mogu montirati tako da se otvarju i sa desne i lijeve strane
6. Odvođenje dimnih plinova kod otvaranja vrata direktno bez prolaza kroz turbulatore
7. veliko lozište sa velikim vratima
heheh sve to se da kupit
evo ovaj ti je 1400E za 150 dokupis jos usisni ventilator
no moja ideja nije da bi se islo toliko u industrijski razvoj pa bumo onda taj kotel prodavali ideja je da se bar shematski proba iscrtat sto bolji kotao , koji bi bil hibrid nama poznatih
vec u startu smo se ogranicili i susreli sa dilemom profesionalnih konstruktora ocemo univerzalca a to trazi brdo kompromisa cim je to u igri opada nam iskoristenje
meni osobno trenutan kotao daje solidno iskoristenje ali ima mana koje ce me najverovatnije za koju godinu dovoljno razljutit da ga menjam
osobno moje razmisljanje i ideja vodi u smjeru pirolize ali sa sto manje elektronike i bez ventilatora , na netu ima par zanimljivih konstrukcija koje rade i prodaju se
osobno ne vidim problem u samoj izradi celicnog kotla u slucaju da i dode do realizacije kotla nije nikakav problem nacrt prebacit u kode i dat to zrezat na stroj sta se samog varenja tice kotao je povaren za dva dana
Lee Champa
24.01.2012., 19:50
Prvo morate napisati slijedeće :
1. Kolika je snaga peći koju sad koristite.
2. Koliko vam nafte treba za jednu grejnu sezonu.
3. Gdje se nalazite, cijene drva variraju od područja.
I još: kako je kuća izolirana, ako nije, najprije ju izolirajte!:kava:
duxamir
24.01.2012., 20:13
najverovatnije za koju godinu dovoljno razljutit da ga menjam
osobno moje razmisljanje i ideja vodi u smjeru pirolize ali sa sto manje elektronike i bez ventilatora , na netu ima par zanimljivih konstrukcija koje rade i prodaju se
osobno ne vidim problem u samoj izradi celicnog kotla u slucaju da i dode do realizacije kotla nije nikakav problem nacrt prebacit u kode i dat to zrezat na stroj sta se samog varenja tice kotao je povaren za dva dana[/QUOTE]
istog sam mišljenja, daj koji link da vidim u kojem smjeru ide ta idea
miran18
24.01.2012., 20:48
Apsolutno podržavam kolege koji su to zamislili u samovskoj verziji nikako nisam za neko"izmišljanje tople vode" smatram da smo svi za to da se dođe do nekog kompromisnog riješenja koje bi se sa puno truda i malo investicije u materijal u konačnici pojavilo kao kotao koji zadovoljava sa svim svojim svojstvima kriterijima koji su propisani za posude pod tlakom . Nije jednostavno osmisliti nešto što je učinkovito jeftino i lako za izvedbu jer bi takve ideje već negdje osvanule . Svaki put kad se razgovara o kotlovima na kruto gorivo padne mi napamet kotao Wolf koji se nalazi u pilani u Drežnici ,proizveden je 1927 godine tijelo kotla je spojeno zakovicama i vijcima na konusne prisjede zidano šamotno ložište sa plamenicom koja je sprednje strane kotla povezana sa drugim sklopom cijevi koje su poput mijeha na harmonici povezane elastično i sve skupa radi dan danas. A u svim tim našim nastojanjima mi se približavamo izvornom obliku koji je konstruiran u Mainburgu prije jedno stoljeće što me veseli jer tehnika napreduje neumoljivo to je ono što svi moramo shvatiti da postoje zakoni termodinamike i da se treba slijepo držati tih zakona koji su kako vidimo cijelo stoljeće u upotrebi nama na koristi .Sad sam malo skrenuo sa teme s razlogom da bi skrenuo pozornost na mogućnosti koje nam može dati iskustvo svih nas na ovom forumu da se postigne nekakav konsenzus oko barem nekih segmenata koje će netko od samovaca iskoristiti i ostvariti kroz svoj projekt . Ovo smatram vrlo važnim jer se može ukazati na probleme koji se susreću kod razvoja svakog proizvoda i na kraju da se samovac ne upušta u nešto što je nejasno nepoznato i što je ukalkulirano u svaki kotao koji se nalazi na tržištu koji je prošao svo tu priču u svim silnim ispitivanjima . Nebi se složio da će netko nekomu ukrasti ideju jer tu smo da svatko da svoj prilog pa ako se netko odvaži da sm napravi kotao barem će podijeliti iskustva sa postignutim rezultatima .
...
i kaj nam sismisima koji bi steli bit j...i i posteni ostaje, pokusat individualno izabrat nama najpristupacniji kotao koji ce zadovoljit neke osnove i sorazmjerno znanju i volji( krzneniim zivotinjicama ) modificirat ga
po obicaju te nase modifikacije nece bit zadnji trend tehnologije i bit ce predodredene nasem nacinu koristenja kotla koji bi u pravilu prosjecnom korisniku zadavalo puno glavobolje
izmislit nesto radikalno u procesu gorenja vise nemozemo
izmislit konstrukcuju kotla koji ce radikalno nadmasit trenutno dostupno na trzistu je za nas nedostizno jer nemamo resursa to izradivat niti testirat
znaci ostaje nam srednji put iskoristit tude znanje iskoristit komponente koje rade i to sigurno isprobano rade i probat napravit svoju skalameriju koja ce nas zadovoljit sto ne znaci da ce bit i bolja ili rentabilnija od prodavanih proizvoda
tak da jedno je nase zadovoljstvo a drugo je isplativost
Malo sam skratio sasase-ov staaaari post i na to dodajem isto tak staaaarog ali malo skračenog ramzay-a
Kotao čiji rad sam pokazao u zadnja tri posta je sa donjim izgaranjem na načelima Magme-10.
To je nešto što odudara od uobičajenih shema kojima robuju konstruktori u zapadnim zemljama.
Osnovna logika je bila da plinište i izgaralište budu adijabatski , to znači da se u donjoj zoni gdi je žar ne smije oduzimati toplina , jer nje i ovako nema dovoljno za stabilno odvijanje isplinjavanja, a zatim plinovi koji kroz horizontalni tunel dođu u komoru izgaranja moraju izgoriti adijabatski , znači u šamotiranoj ( dobro izoliranoj ) komori. Tek kad je zadnji pramen plamena ugasnuo može se oduzimati toplina dimnih plinova sa VBR om.
To je temeljni termodinamički princip za dobro izgaranje drva i mladih ugljena ( lignit i mrki ), svako odstupanje od tog načela vodi u lošu konstrukciju.
I sad se pitam čemu vodeni plašt oko bunkera drva , kad se tu ne odvija ni isplinjavanje ni izgaranje, čemu deseci metara zavara i to vrlo odgovornih , kad se tu ništa ne događa, čak naprotiv , hladna voda ne pogoduje brzom sušen ju drva .
Evo stručno dorađenog prijedloga osnovne koncepcije SSM kotla :D
*Kikachica*
24.01.2012., 21:12
Prvo morate napisati slijedeće :
1. Kolika je snaga peći koju sad koristite.
2. Koliko vam nafte treba za jednu grejnu sezonu.
3. Gdje se nalazite, cijene drva variraju od područja.
Ko će ložiti kotao ?
Morate biti svjesni da ce te prelaženjem na drvo izgubiti i izvjesni komfor u odnosu na naftu, ali zato ce te prolaziti vjerovatno 3 puta jeftinije sezonu
Svojstva peći koju sad koristimo su : toplinski učinak kotla 23,3kw, ulazna snaga plamenika 25,5kw, tako piše u uputstvima :D:D
Nafte nam otprilike ode 2000 litara za cijelu zimu.
Nalazimo se u PGŽ, okolica Rijeke.
Mislim da loženje kotla nebi predstavljalo nikakav problem jer smo svi poprilično radišni i sposobni :cerek: ..zbog uštede i razmišljamo na prelazak!
inace imam kombinirani bojler za toplu vodu (struja/centralno) i sada imam odvojen krug sa razdjelnika samo za taj bojler i to tako mislim ostavit. pa ce u ljetnom periodu kolektori grijat spremnik, a spremnik ce grijati bojler. i onda zato idu vakumski kolektori koji ce crpiti vise energije u jesenskom i proljetom dijelu sezone (naravno kad ima sunca), a zimsko razdoblje ako uhvatim sta dobro, a ako ne opet dobro. automatizacija sustava nije problem, to za jeftine pare sam slozim. pa ako netko ima rjesenje za moj sustav neka pokaze, ja cu mu slozit shemu za automatizaciju sustava kojeg hoce, samo ako mi da neke parametre i naravno nacrta strojarsku shemu sustava
Ja imam istu situaciju i kupio sam spremnik sa unutarnjim spremnikom PTV koji cu spojit u seriju sa starim i nadogrijavati stari boiler po potrebi
no ovo je jedan stricek napravil davnih 70 tih u tome ima sve kaj nas stricek ramzay propoveda jednostavno i funkcijonalno
http://www.vtwoodsmoke.org/pdf/Hill-79.pdf
duxamir
nesto ovakvo
http://smokelessheat.com/productpage.aspx?pid=5
baustelac99
24.01.2012., 21:48
Apsolutno podržavam kolege koji su to zamislili u samovskoj verziji nikako nisam za neko"izmišljanje tople vode" smatram da smo svi za to da se dođe do nekog kompromisnog riješenja koje bi se sa puno truda i malo investicije u materijal u konačnici pojavilo kao kotao koji zadovoljava sa svim svojim svojstvima kriterijima koji su propisani za posude pod tlakom . Nije jednostavno osmisliti nešto što je učinkovito jeftino i lako za izvedbu jer bi takve ideje već negdje osvanule . Svaki put kad se razgovara o kotlovima na kruto gorivo padne mi napamet kotao Wolf koji se nalazi u pilani u Drežnici ,proizveden je 1927 godine tijelo kotla je spojeno zakovicama i vijcima na konusne prisjede zidano šamotno ložište sa plamenicom koja je sprednje strane kotla povezana sa drugim sklopom cijevi koje su poput mijeha na harmonici povezane elastično i sve skupa radi dan danas. A u svim tim našim nastojanjima mi se približavamo izvornom obliku koji je konstruiran u Mainburgu prije jedno stoljeće što me veseli jer tehnika napreduje neumoljivo to je ono što svi moramo shvatiti da postoje zakoni termodinamike i da se treba slijepo držati tih zakona koji su kako vidimo cijelo stoljeće u upotrebi nama na koristi .Sad sam malo skrenuo sa teme s razlogom da bi skrenuo pozornost na mogućnosti koje nam može dati iskustvo svih nas na ovom forumu da se postigne nekakav konsenzus oko barem nekih segmenata koje će netko od samovaca iskoristiti i ostvariti kroz svoj projekt . Ovo smatram vrlo važnim jer se može ukazati na probleme koji se susreću kod razvoja svakog proizvoda i na kraju da se samovac ne upušta u nešto što je nejasno nepoznato i što je ukalkulirano u svaki kotao koji se nalazi na tržištu koji je prošao svo tu priču u svim silnim ispitivanjima . Nebi se složio da će netko nekomu ukrasti ideju jer tu smo da svatko da svoj prilog pa ako se netko odvaži da sm napravi kotao barem će podijeliti iskustva sa postignutim rezultatima .
jako dobar odgovor na jako dobru temu!
naime, mislim da treba početi od postojećeg praktičnog znanja i iskustva ali se nesmije zanemariti teoretsko znanje.
npr ja nemam pojma o termodinamici (a pretpostavit ću ni većina dobrih majstora).
a taj isti majstor ima praktična znanja. pa u takvom projektu treba biti oboje zastupljeno.
inače, ja sam na sličnu ideju došao nakon što sam na temi "Centralno na kaljevu peć" vidio izmjenjivače koje ljudi ugrade u kaljevu da bi grijali još poneku sobu, i taj sistem mi se čini jako zgodan za manje kuće.
Ali, nemaju svi mjesta za kaljevu (ipak za nju treba mjesta) a nije ni jeftina i zahtjeva redovan pećarski servis.
Moja ideja je bila napraviti peć za etažno grijanje, dakle peć bi bila u stambenom ili pomoćnom prostoru koji se grije, a ne kotlovnici.
osnovni razlog je potreba grijanja tog prostora kao i nemogućnost izrade peć koja bi imala dovoljno veliku iskoristivos grijanjem samo vode.
Dakle osnovni zadaci peći bi bili da grije prostor u kojem se nalazi, grije ostali prostor preko radijatora, a na gornjoj ploči može kuhati pravu domaću hranu (sarma, grah, svinjske nogice i sve ostalo što se dugo kuha).
mislim da na selima postoji poprilična potreba za takvim uređajem.
Moja ideja je bila da peć bude što jeftinija, te da je mogu napraviti lokalni majstori sa postojećim tehnologijom.
Zamislio sam je kao metalnu kutiju (lim 2-3mm), sa unutarnje strane obloženo šamotnom opekom (ideja slijedi kaljevu peć) a unutar šamora koš-izmjenjivač od bešavnih cijevi unutar kojeg se loži.
Iskoristovost vjerovatno nebi bila prevelika ali mogla bi se popraviti tako da se unutar peći i koša od cijevi postave limene ploče koje bi produljile put dimnim plinovima, možda uz progušćenje cijevi izmjenjivača.
druga ideja je da dim nebi izlazio na jedan veći izlaz nego na 4-5 manjig rupa na gornju stranu, na koje se nastavljaju cijevi i pod stropom se spajaju u jednu i priključak na dimnjak.
tako bi se dobio kao radijator koji bi grijao zrak u prostoriji.
peć bi imala vrata sa prednje strane, poželjno ostakljena (da se vidi stanje bez otvaranja)
molim upućenije u problematiku za mišljenje
uzmite u obzir da nisam strojar i nemam puno znanja o tome.
vBulletin® v3.8.4, Copyright ©2000-2025, Jelsoft Enterprises Ltd.