Prezimena (također i imena: prelaz s narodnih na kršćanska imena)

[tripice]

Lackovići su najčešće Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Đurđevca, prema nekim izvorima iz okolice Ivanca, a vrlo su rijetko i Srbi (iz okolice Gline).Razmjerno najviše Lackovića u proteklih sto godina rođeno je u Tugonici kraj Zlatara, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Lacković

Žužuli su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Imotskog. Razmjerno najviše Žužula u proteklih sto godina rođeno je u Grubinama kraj Imotskog, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Žužul


Đogaši su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Đogaša u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Odžak.

Objašnjenja prezimena s imehrvatsko.net su ok, ali za neka prezimena ne drže vodu i ovaj izvor treba koristit jako pažljivo

[Kyle Reese]

Objašnjenja prezimena s imehrvatsko.net su ok, ali za neka prezimena ne drže vodu i ovaj izvor treba koristit jako pažljivo

Dakako, ja samo dajem što imam :ne zna:

[boom-bee]

Grošinići su Hrvati, najvećim dijelom iz Svetog Ivana Zeline. Razmjerno najviše Grošinića u proteklih sto godina rođeno je u Gornjem Orešju kraj Svetog Ivana Zeline, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Grošinić.

Hvala :D

[Zavelim]

Dobar dan mene zanima podrijetlo prezimena Lacković iz Zagorja?I zanimame Žužul.

http://podbablje.hr/ljudi-i-obiaji/prezimena/258-uul

[Ciglanec]

Grošinići su Hrvati, najvećim dijelom iz Svetog Ivana Zeline. Razmjerno najviše Grošinića u proteklih sto godina rođeno je u Gornjem Orešju kraj Svetog Ivana Zeline, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Grošinić.

Kyle Reese, gde si skolu isel??? - cetiri lieta sem isel skolu Svetem Ivanu, pak se niesem stal s nijenim Grosinicem. Grosinici iz Zeline - molim odgovorite

[HipHopLover]

Hvala, nesto od toga sam vec primjetio. Na njemackom se kaze Storch. Zanima me bas porijeklo prezimena i da li je istih korijena Štrk i Štrok.
Dosad sam saznao da u RH ima prezimena Štrk u okolici Zadra, Plitvica i Sisak.

Kod Jevreja sam primjetio prezime Storch...Ima neki David Storch,pa producent Scott Storch..

[Kloki]

Tonković je vjerojatno neka izvedenica sad čijeg je podrijetla to se ne zna

Antun/Anton -> Tonko -> Tonković

[Fruštuk]

Ja bih za prezime Polanc cuo sam da je Slovensko iz Goriške ali tek se javlja nekih 1850 godina pa vjerujem da je varijacija nekog prezimena ako iko ista moze reci ja cekam, uz to hvala unaprijed. :)

[Fruštuk]

Oprostite na greški mislio sam 1850-ih godina :D

[Pavo B.]

Stavljajte iz kojeg kraja vam je prezime. Glavni razlog zašto većina pitanja na ovoj temi nema odgovor je jer ljudi stave samo prezime i očekuju da netko pogleda u čarobnoj knjizi svih prezimena svijeta.

[Fruštuk]

Cijela mi je poznata familija Polanc u i oko Požege ili bolje receno svugdje po Požeško-Slavonskoj zupaniji.

[Pavo B.]

Cijela mi je poznata familija Polanc u i oko Požege ili bolje receno svugdje po Požeško-Slavonskoj zupaniji.

Eh, to je već bolje. Prema Josipu Butorcu, Polanci u Zarilac kod Požege dolaze 1899. iz okolice Vrboskog u Gorskom Kotaru. Radi se u stvari o selu Sušica nekoliko kilometara zapadno od Vrboskog. U Sušici se prezime javlja kao Polanc(1920. se bilježi Franjo Polanc), kao Poljanc (1808. Anna Polyanz), a u Sušicu su došli iz susjednog sela Ravna Gora nekad krajem 18. stoljeća. Prezime se još bilježi u oblicima Polyanac(1747.) i Polyanchich(1772.).

Ravna Gora je inače naseljena Slovencima iz Gornje Kranjske početkom 18. stoljeća, ali na stanju duša iz 1730. ovog prezimena nema, pa su Polanci vjerojatno došli iz nekog drugog mjesta nakon ovih Slovenaca. Bit će da se radi o Bosiljevu gdje se najranije spominju(1747.)

[Fruštuk]

Puno ti hvala :D

[facebook12]

Kakvo romanstvo u navedenim prezimenima,čovječe:rofl::lol:
1.Skoko sigurno nije romansko prezime,nije ni Markota,Soldo može biti,ali prije će bit da i u tom slučaju dolazi od Talijanštine,naziva za graničnog vojnika(soldata) iz vremena ratova između Turske i Venecije u pograničnoj Dalmaciji prije 300 godina,a ne od nikakvog Vlaškog jezika...Đula je turcizam(preciznije perzijanizam koji su uveli Turci kao i riječi avlija,delija itd),znači na perzijskom i (preko perzijskog također u turskom)ruža. Po tebi bi i Đulabići bili romani:rofl:
2.U Crnoj Gori je bilo dosta Vlaha,ali i tamo njihova prezimena nisu u većini(iako ih se nađe). U zapadnoj Hercegovini je malo Vlaha u odnosu na Istočnu Hercegovinu (okolicu Stoca i krajeve između Popova Polja i HR granice).

Soldo itekako moze biti vlasko prezime.

http://members3.boardhost.com/homolje/msg/1325112165.html

Prema vojnickom zvanju;
- Soldatu > Soldat+ovic > Soldatovic
- Căpitan > Kapetan+ovic > Kapetanovic

Mozda je i Generalic vlasko prezime.

Postoji argentinski nogometas Scocco, kojem pise da je podrijetlom Talijan.

http://en.wikipedia.org/wiki/Ignacio_Scocco

[facebook12]

Ja bih za prezime Polanc cuo sam da je Slovensko iz Goriške ali tek se javlja nekih 1850 godina pa vjerujem da je varijacija nekog prezimena ako iko ista moze reci ja cekam, uz to hvala unaprijed. :)

Polanc se vjerojatno nekada pisalo kao Polancz.

[facebook12]

Zanima me koliko je metapedia vjerodostojna?

Kao i ova navedena prezimena i linkovi?

http://hr.metapedia.org/wiki/Starohrvatska_prezimena

http://hr.metapedia.org/wiki/Etnogeneza_Prahrvata

[golub01]

Zanima me koliko je metapedia vjerodostojna?


Hrvatska Wikipedija nije dovoljno relevantna, a ovo je barem duplo gore.

Mislim, još sam i blag: http://hr.metapedia.org/wiki/Josua_Ambroz_Tito :kava:

[Čolo]

Ukoliko znate nešto više o porijeklu ovog prezimena molim Vas da se uključite. Konkretno, to je moje prezime, ali vrlo malo znam o njemu, njegovom značenju, kao i porijeklu.

Hvala Vam!

[Fruštuk]

Ova novootkrivena prezimena me zbunjuju, npr. Polyanchich se javlja u Ukrajini dok sva tri su vrlo slična Poljskim prezimenima, ima puno naselja Polyana u Rusiji i Ukrajini, samo imam sve više pitanja :503:

[Sherlock Holmes]

Da li itko zna o prezimenu Milutinovic u Dubrovniku(Obuljeno,Mokosica)?

[Kloki]

S jezičnog motrišta prezime je nastalo od turskog čolak, onaj koji je bez jedna ruke, jednoruk; sakat, invalid u ruku; sakat u prst.

Istog su postanja i prezimena: Čolakić (Zagreb), Čolakovac (110, Županja), Čolaković (430, istočna Slavonija), Čolić (950, Slavonija), Čolo (Sinj), Čolović (540, Drniš, srednja Dalmacija), Čoljanović.

http://www.ogorje.net/prezime/colak/30.html

[Pavo B.]

Da li itko zna o prezimenu Milutinovic u Dubrovniku(Obuljeno,Mokosica)?

Doselili su iz Obuljena u Mokošicu, a ne obratno. Jedan od Milutinovića iz Obuljena se "udao" u Mokošicu. U Obuljenu se Milutinovići spominju u matičnim knjigama 1721. godine.

Postoji i popis Dubrovačke Republike iz 1673./1674. u kojem bi vrijedilo pogledati ima li Milutinovića u Obuljenu te godine. Vidim da moj fakultet ima žurnal u kojem je izašao taj popis pa ću to slijedeći tjedan pokupiti.

[Shain]

Zanima me koliko je Metapedia vjerodostojna? Kao i ova navedena prezimena i linkovi?

http://hr.metapedia.org/wiki/Starohrvatska_prezimena

http://hr.metapedia.org/wiki/Etnogeneza_Prahrvata

U oba članka u popisu literature naveden je A. Ž. Lovrić (tj. M. Yoshamya), a to znači da ne možeš vjerovati ni trunka. Sudeći po stilu on je te članke i napisao.

Njemu je glavna zabava da naivce vuče za nos. :)

[Pavo B.]

U oba članka u popisu literature naveden je A. Ž. Lovrić (tj. M. Yoshamya), a to znači da ne možeš vjerovati ni trunka. Sudeći po stilu on je te članke i napisao.

Njemu je glavna zabava da naivce vuče za nos. :)

Meni je najbolje kad među starohrvatskim(arijskim!) prezimenima spominje Dizdar i Hamzić. :lol:

[facebook12]

Ukoliko znate nešto više o porijeklu ovog prezimena molim Vas da se uključite. Konkretno, to je moje prezime, ali vrlo malo znam o njemu, njegovom značenju, kao i porijeklu.

Hvala Vam!

Mozda potjece od talijanskog Ciolo, cita se jednako. A mozda potjece od turskog prezimena Colak.

[facebook12]

Ova novootkrivena prezimena me zbunjuju, npr. Polyanchich se javlja u Ukrajini dok sva tri su vrlo slična Poljskim prezimenima, ima puno naselja Polyana u Rusiji i Ukrajini, samo imam sve više pitanja :503:

Mogu se naci nazivi istih sela u Rusiji, Ukrajini i Bosni i Hercegovini, sto je jos neobicnije.

[Kloki]

Ova novootkrivena prezimena me zbunjuju, npr. Polyanchich se javlja u Ukrajini dok sva tri su vrlo slična Poljskim prezimenima, ima puno naselja Polyana u Rusiji i Ukrajini, samo imam sve više pitanja :503:

Ovi Poljančići su nastali od prvobitnog Poljanca...vidi se lijepo da je u popisu iz 1747. prezime Poljanac, a u novijem popisu iz 1772. godine Poljančić...potpuno normalan redoslijed...a kasnije iz nekog razloga prezime je skraćeno, gubi se sufiks, ili se adoptira sufiks koji odgovara govoru sredine gdje to prezime obitava...

[technotronic]

Tomić, okolica Vinkovaca?

[Fruštuk]

Dobro Poljanac je prvo ali ipak ja nevjerujem da mi hrvati koristimo Y, :) osim ako je to bila neka greška u popisu,

[Kloki]

Dobro Poljanac je prvo ali ipak ja nevjerujem da mi hrvati koristimo Y, :) osim ako je to bila neka greška u popisu,

...ili je popis pisan na njemačkom jeziku...

[awesome43]

Pozdrav
Može malo više informacija za prezime Žufić s područja Pule? Hvala.

[Đuro Japaric]

Akademik Petar Šimunović, vodeći hrvatski onomastičar i istaknuti dijalektolog.
Činjenica je da su Hrvati prvi slavenski narod koji je nosio svoja prezimena. Ona se u hrvatskom jeziku mogu pratiti od 12. stoljeća. Srbi (i uopće narodi Istočne crkve) ostali su bez prezimena sve do 19. stoljeća, a Turci (muslimani) svoja su prezimena dobili tek za Atatürka 1933. godine

jel to moguce???
Nisam se nadao ovakvim podacima.

Nakon osvajanje Slavonije od strane Turaka ( 1535 g. ) vršeni su popisi u kojim se koriste imena i prezimena !
Nakon protjerivanja Turaka i pola stanovništva Slavonije , u Slavoniji su ostali Hrvati koji nisu prešli na iaslam i doseljeni Srbi ! U starosjedilačkim selima sa Hrvatima i doseljenim Srbima , dio prezimena je izumro po muškom članu , ako obitelj nije imala sina , ako su umrli od bolesti ( kuga ) ili poginuli u ratovima !
Na temelju popisa ,starosjedilačko stanovništvo u Slavoniji može pratiti razvoj obiteljskog stabla od prvog Turskog popisa !

[bunči]

prezime bunčić (lika,podlapac)

[facebook12]

prezime bunčić (lika,podlapac)

Mozda je rijeka Buna u pitanju, kao i kod Bunjevaca.

[Ciglanec]

Znas li gdje su Buncici??? Moja baka je Buncic prezimena
Ako znas Sveti Ivan Zelina ili Moravce - molim javi se
:)

[Kyle Reese]

Žufići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Pazina. Razmjerno najviše Žufića u proteklih sto godina rođeno je u Gržinima i Gradišću kraj Pazina, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Žufić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Žufića u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Bunčići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Obrovca, a često su i Srbi (iz okolice Duge Rese). Razmjerno najviše Bunčića u proteklih sto godina rođeno je u Podlapači kraj Obrovca, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bunčić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Bunčića u više od tristopedeset domaćinstava (614. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.

[Don Kalu]

Prezime Eštek Otok-Sinj?

[Michelagnola]

Zna li tko odakle potiču ova dva do tri prezimena: Košiša Čičin Šain (crtice se valjda stavljaju po nekom nahođenju...)
- isprike ako je već ranije postavljeno

[gradojev]

da li netko zna gdje se može naći slika obiteljskog grba?jel ima neka baza podataka??

[flower4you]

da li netko zna porijeklo prezimena Moharić?

[Hildebrand]

Da se ne pravim pametan:
http://imehrvatsko.net/namepages/index/index/cat/2

Podrjetlo
Moharići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Čakovca. Razmjerno najviše Moharića u proteklih sto godina rođeno je u Šandorovcu kraj Čakovca, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Moharić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Moharića u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Raspostranjenost
Moharići su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 24 općine i 47 naselja, pretežito u seoskim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Lopatincu kraj Čakovca (30), Zagrebu (25), Čakovcu (20), Goričanu kraj Čakovca (15) i u Trnovcu kraj Varaždina (15).

Međimurci, očigledno ...

[Pavo B.]

Prezime je nastalo od svetačkog imena Mohor, koje je dosta rijetko, ali je recimo u Istri njegov kult očito bio raširen, jer tamo nalazimo i Mohoriće i Mohoroviće i Mohorovičiće.

http://sl.wikipedia.org/wiki/Sveti_Mohor

U Međimurju se prezime prvi put spominje početkom XVIII stoljeća, 1717. kao Moharics a 1720. kao Mogorich. Oba puta u Vratišincu kod Murskog Središča.

[nevenb]

Prezime je nastalo od svetačkog imena Mohor, koje je dosta rijetko, ali je recimo u Istri njegov kult očito bio raširen, jer tamo nalazimo i Mohoriće i Mohoroviće i Mohorovičiće.

http://sl.wikipedia.org/wiki/Sveti_Mohor

U Međimurju se prezime prvi put spominje početkom XVIII stoljeća, 1717. kao Moharics a 1720. kao Mogorich. Oba puta u Vratišincu kod Murskog Središča.

Mogorovići? :D

[tinaa6]

ima li netko nesto vise podataka o prezimenu Malović? nasla sma samo ovo: http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-malovic
I Brabenec, za to prezime sam sigurna da je Češko, ali mozda netko ima podataka i za to. zahvaljujem unaprijed :)

[tinaa6]

ima li netko nesto vise podataka o prezimenu Malović? nasla sma samo ovo: http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-malovic
I Brabenec, za to prezime sam sigurna da je Češko, ali mozda netko ima podataka i za to. zahvaljujem unaprijed :)

[Euphrasie]

STAROSJEDIOCI SLAVONSKE POSAVINE - ŠOKAČKI RODOVI

UVOD

Najstariji poznati stanovnici slavonske Posavine bili su Kelti koji su u svome pohodu na istok, u četvrtom stoljeću prije krista stigli iz Galije te zauzeli Slavoniju. Do dolaska Rimljana u Posavini su živjela panonska plemena, mjestimice pomiješana s Keltima. Slavonska i bosanska Posavina pripadale su Ilirskom plemenu Breuka (Breuci). Ove krajeve Rimljani su osvojili između 12.god. prije Krista, te su ubrzo domaće Breuke počeli novačiti u rimsku vojsku. Time su postupno prihvaćali rimski način života.

Tko su i odakle su došli današnji starosjedioci slavonske Posavine ? Svakako da je ova enigma vezana uz etnik Šokac. Pa tako nalazimo u prošlosti razne dokumente koji se dotiču raznih migracija stanovništva na ovim prostorima. Nakon oslobađanja Slavonije od Turaka veliki broj Hrvata iz Bosne je pod vodstvom fratara Franjevaca nastanio ovo područje. Migracija ikavaca iz Bosne u Slavoniju može se dokazati još u razdoblju prije Osmanlija, u vrijeme kada je bosanski biskup preselio iz Vrhbosne u Đakovo i tako privlačio katolike iz Bosne koja je bila razdirana vjerskim sukobima protiv heretika tj. bosanskih Kristjana.

ETNIKUM - ŠOKAC

Starosjedioci slavonske posavine su Hrvati etničke skupine Šokci, rimokatoličke vjere. Prvo znanstveno promišljanje o Šokcima poteklo je iz pera Valpovčanina Matije P. Katančića. Polazeći od gledišta da su Hrvati izravni potomci Ilira, pjesnik čuvenih ''Jesenskih plodova'' (1791.) i autor niza etnolingvističkih rasprava (o jeziku drevnih Panonaca, o porijeklu panonskog imena i dr.) pisao je o ilirsko-panonskom porijelu Šokaca. Naziv Šokac doveo je Katančić u vezu s planinom Succus, koja je u dalekoj prošlosti dijelila Tračane od naših starosjedilaca Ilira. Kako Ilire zovu tada Succi, otud Sukci i naposlijetku Šokci.

O izumrlom antičkom plemenu Sukci pisat će i Ferdo Filipović (1833.-1916.), pripovjedač druge polovine 19.stoljeća, rodom iz Velike Kopanice. Očito pod utjecajem Katančićeve ''ilirske teorije'', Ferdo Filipović u raspravi ''Prasidioci Slavonije'' (1866) piše: ''Vidivši Sukci, po svojoj prilici, kako su njiovi srodnici Besi (Bjesi štono Bosnu naseliše) izselili se, udariše njiovim tragom, te se razplodiše čak po našoj domovini''. Misleći u ovom slučaju na Sllavoniju, dodaje : ''A bili su također po Sremu, osobito pak po Banatu i Bačkoj naseljeni'', da bi potom zaključio : ''Uspomena njiova traje još dan danas u riječi Šokac''.

Istraživači o podrijetlu Šokaca većinom se slažu u tome da su oni došli iz Bosne. Mnoga se mišljenja pojedinih istraživača razilaze u pitanju podrijetla i postojbine Šokaca.

Ima raznih zanimljivosti, kada govorimo općenito o narodu ili etničkim skupinama, naime ne možemo reći da su posve čistog porijekla, tako npr. iako su živjele te prve zajednice dosta patrijahalno u zajednicama (rod, pleme, brastvo,itd.), uvijek je dolazilo do miješanja sa ostalim narodima i etničkim skupinama uslijed raznih povijesnih okolnosti. Primjer navodimo naseljavanje Bunjevaca iz Like u slavonsku Posavinu za vrijeme Vojne krajne, koji međusobnim ženidbenim vezama asimilirali se sa starosjedilačkim Šokcima. Takvih primjera imamo više na ovim prostorima i šire. Ukupno gledajući etničku skupinu Šokce čine i negdje oko 30 % asimiliranih Bunjevaca, koje povezuju isti govor - ikavica, te slični narodni običaji, nošnja i tradicija. Prema tome, biološka struktura Šokaca u Slavoniji mjenja se ženidbama s bunjevcima i ostalim doseljenim granama hrvatskog naroda.

[Euphrasie]

SRODSTVO

Svaki rod imao je svoje rodovsko ime, koje se nasljeđivalo i po kome se očitovala rodovska pripadnost. U mnogim primitivnim zajednicama imenu roda pridavala se neka svetost i magičnost. Pripadnici roda između sebe razlikovali su se na taj način, što su imali osobna ili individualna imena, koja se ne nasljeđuju, i što se rod više širio i dalje dijelio u porodice, imena su se više gomilala i češće mjenjala. Te su promjene u osobnim imenima zavisile od ukusa ljudi, od načina života, od prilika, u kojima je čovijek živio.

Pod pojmom rod podrazumjeva se takav oblik obiteljske strukture koji se temelji na podrijetlu od stvarnog ili izmišljenog zajedničkog pretka, tj. rodočelnika. Osim toga, što su povezani krvnim vezama, članovi roda posjeduju zajedničko sjedište, mjesto pokopa, simbole (obilježja). Svoju povezanost pokazuju koristeći i zajedničko ime, tj. definirajući se kao taj i taj de genere. Rod ime obično nosi prema zajedničkom pretku, ali se u nekim slučajevima naziva i po svome glavnom sjedištu (staništu).

U slavonskoj Posavini i danas velik dio stanovništva čine potomci najstarijih starosjedilačkih rodova. To su u većini Šokci, te manji dio Bunjevaca koji se asimilirao sa njima. Kada govorimo pod pojmom starosjedilačkih rodova (ili starinaca) podrazumjevaju se najstarija prezimena koja žive na ovome prostoru '' od pamtivika'', odnosno to su ona prezimena ili rodovi koje kao prve i najstarije spominju najčešće crkveni ili vojni dokumenti, te u tursko doba porezne knjige.

izvor: šokacgraničar http://sokacgranicar.bloger.hr/post/starosjedioci-slavonske-posavine--sokacki-rodovi/747669.aspx

[Euphrasie]

KUĆNA ZADRUGA ( družina, familija )

Kućnu zadrugu ili družinu čini grupa ljudi u krvnom srodstvu koja u nekoliko generacija živi pod istim krovom, a zajednički obavljaju rad i posjeduju imovinu. U slavonskoj Posavini, u dijelu nazvanom Šokadija (na nekadašnjem području Vojne krajine tj. Granice), seljačke su obiteljske zadruge još do prvog svjetskog rata bile veoma brojne, a u priličnoj su se mjeri još održale i između dva rata.

Što je to kućna zadruga ?

Zadruga se definira obično kao zajednica (skupina) znatnog broja ljudi, kao zajednica od nekoliko porodica. Definira se ona tako, kao da se u tome, što je taj broj dosta velik, sastoji čitavo biće, čitava priroda zadruge. (Ivan Strohal, Zadruge u južnih Slovjena,n.Dj.,21)

Kako bi zaštitila i iskoristila slavonsko bogastvo te uvela red i mir, Habsburška monarhija počevši od 1702.god. donosi niz uredbi o organizaciji i reorganizaciji ''granice na Savi''. Nakon ''sad boljih sad lošijih eksperimenata'' Engelshoferova uredba iz 1745.god. temeljitije ustojava slavonsko-srijemsku Vojnu krajinu ili ,,Granica'' i Provincijal ili ,,Paorija''.
Istovremeno su sredinom 18.st. uslijedile određene društveno-gospodarske mjere koje se odnose na uređenje i organizaciju seoskog života. Institucija kućnih zadruga i naredba o ''ušoravanju sela'', te norma o uređenju vojnih komuniteta tj. ustroj Kumpanija iz 1754.god. glavne su odrednice za život stanovnika na ovome području.

Seoska kućna zadruga bila je temelj cjelokupnog vojno-feudalnog sistema Vojne granice. Zadružna kuća je društveno gospodarska upravna jedinica u Granici. Seoske kućne zadruge primjetno su se množile za vrijeme vladavine carice Marije Terezije (1740.-1780.). Vojno-krajiške vlasti posebnu su pozornost poklanjale kućnim zadrugama, jer su svojom strukturom odgovarale vojničkom duhu. Sve one velike zahtjeve, koje su u vrijeme izgrađivanja Granice svaljivali na graničare, mogla je podnijeti samo zadružna institucija s brojnom radnom snagom.

http://sokacgranicar.bloger.hr/post/starosjedioci-slavonske-posavine--sokacki-rodovi/747669.aspx

[Euphrasie]

NARODNA OSOBNA IMENA I PREZIMENA

Stara narodna imena, koja su sama po sebi nosila poganska obilježja, gube se postepeno, otkako su naši preci počeli primati kršćanstvo i s novom vjerom nova kršćanska imena.Taj proces gubljenja narodnih slavenskih imena bio je završen ranije u primorskim krajevima i gradovima, gdje je kristijinizacija bila jača i po vremenu ranija, a u unutrašnjosti proces je bio sporiji. Po odredbi Tridentinskog koncila ( 1563.) obavezno je bilo, da se na krštenju daju imena samo kršćanskih svetaca. Ali su jedan duži period narodna i kalendarska svetačka imena živjela jedna pored drugih.

PREZIME

Složenica prezime postala je od prijedloga prez (*pre-z), kojemu je prvobitno značenje trans, per, a tek se kasnije razvilo značenje -sine. Prema tome složenica prez-ime značila je preko imena, imenom. Prezimena su vrlo zanimljiva kako za onomastiku tako i za povijest. Naime ona su se redovno razvijala od prvotnog značenja do konačnog ustaljenog oblika, pri čemu su znatnu ulogu odigrali u našim krajevima franjevci kao predvodnici pučkog jezika. Prezimena su nastala na više načina, a obično ih možemo svrstati u nekoliko skupina: Čiji si ?, Odakle si ?, Kakav si ?, Što si ?, itd.

ŠPICNAME

U mnogim selima u Slavoniji, a posebno kod starosjedioca Šokaca ima mnogo porodica ili kuća, a malo familijarnih imena. U Babinoj Gredi npr. na 1000 kuća otprilike dolazi 12 osnovnih prezimena, u selu Sikirevcima odmah selo do, na oko 400 kuća samo 8 osnovnih prezimena, u selu Bošnjacima ima samo Lešića oko 130 kuća. Za vlast je dakako od važnosti samo osnovno prezime, ali se u samom selu pripadnici pojedinih kuća (u staro vrijeme kućnih zadruga) ili familija istog prezimena znaju i nazivati po drugim lokalnim ili seokim nazivima tj. špicname. Tako npr. u Bošnjacima ima Lešića, koji su samo ''po pismu'', tj. u službenim knjigama Lešići, a ''po selu'', tj. kako ih zovu u selu, oni su .......... .

STAROSJEDILAČKI RODOVI ( PREZIMENA )

Prikaz Šokačkih ,,starosjedilačkih'' rodova, odnosno familija u slavonskoj Posavini, koji svoje ognjište nastanjuju na ovim prostorima više od tri stoljeća. Ovdje zabilježena povijest starosjedilačkih rodova nije rađena po pukoj genealogiji, ali je ipak ovo dokument naše kulture življenja i opstojnosti na ovim prostorima i vrijedna publikacija sa dosta historiografskih podataka.

Iz Predgovora rukopisa za knjigu ,,Starosjedioci slavonske Posavine'', autor Ivan Nikolić



( nastavak )

STAROSJEDIOCI SLAVONSKE POSAVINE
ŠOKAČKI RODOVI
Memories des famille de la slavonienne Possavine
Family names in slavonska Posavina

PREZIMENA ( Povijesni tragovi u slavonskoj Posavini)

ADRIĆ ( Novi Perkovci )

Starosjedilački šokački rod Adrić zabilježen je prvi puta 1702.god. u Starim Perkovcima prema komorskom popisu naselja i stanovništva. Tada se navode tri kuće domaćina od ovoga roda ; Šimo Adrić, Luka Adrić i Simo Adrić.

Sredinom 18.stoljeća kada je razgraničeno područje Vojne krajine i Paorije (civilnog dijela), dio familija iz Starih Perkovaca koji nisu željeli služiti kao graničari prešli su na staro selište preko potoka Biđa, te osnovali naselje Novi Perkovci, gdje su se smjestili rodovi ; Adrić, Šarčević,... Novi perkovci su tada zajedno sa ostalim selima Dragotin, Trnava, itd. pripadali đakovačkom biskupskom vlastelinstvu.

pl. BAŠLINOVIĆ ( Sikirevci )

Familija Bašlinović u Sikirevcima se spominje od 1725.godine, kada je u vojnoj službi došao Pavao Bašlinović, graničarski časnik, napredovao do čina kapetana, rođen u obitelji Bašlin iz Trnovca kod Križevaca. Oženio se oko 1730.god. sa Ružom rođ. Rakitić, te imao dva sina. Godine 1762. dodijeljena mu je od carice Marije Terezije plemićka titula za 30 godina vjerne vojničke službe (počasna titula za više graničarske časnike, naknada za mirovinu).

VILAJTOVIĆ ( Slavonski Šamac )

Najstariji zapis prezimena Vilajtović nalazimo u slavonskoj Posavini 1566.godine u Turskom poreznom popisu (Tapu Defter), na području nahije Posavje, današnji Županjski kraj, Srijemskog sandžaka u selištu (kariye-i) Subotište, gdje je upisan Ivan Vilayiovit' ( Ivan Vilajtović). Kasnije nakon oslobađanja Slavonije od Osmanlija zabilježen je ovaj rod u Lukačevom Šancu ( danas Slavonski Šamac ).

http://sokacgranicar.bloger.hr/post/starosjedioci-slavonske-posavine--sokacki-rodovi/747669.aspx

[K_e_N_s_A_i_1]

Zamolio bih sve koji se prezivaju Ćosić i znaju da su im korijeni sa Kupresa, te ako su zainteresirani da pomognu u istraživanju.

Uglavnom najdalje u starinu sam otišao oko 1845.god. gdje sam zabilježio rođenje Pere Brstile-Ćosića (koji je i moj predak), žena mu bila Mara Barišić.

Pero je imao još petero braće imenom Stipan rođen oko 1843. sa ženom Marom Tokić, Niko rođen oko 1854. sa ženom Matia Pavić, Ilija rođen 16.9.1856. umro 12.3.1924. sa ženom Ružom Raštegorac-Jerkić, Marko rođen oko 1858. umro 3.2.1928. sa ženom Doma Raštegorac. Svi navedeni živjeli su u selu Zlosela na Kupresu.

Također sam pronašao Ćosiće porijeklo/koljeno iz sela Olovo isto sa Kupresa. Marko Ćosić rođen 1864. umro 2.11.1919. sa Ženom Angja Brzica/Brezica (prezime joj nečitko). Marko i Angja su imali sina Franu koji je vjenčan sa Marom Raštegorac (vjenčani 16.11.1872.), a Marko i Mara su imali sina Franu Ćosića rođenog 1.2.1924. u selu Olovo na kućnom broju 12.

Za gore spomenutog Marka sa Angjom iz sela Olovo nisam siguran da li je možda brat od Pere, Ilije, Stipana, Nike i Marka koji se odselio iz obiteljske zadruge pa otišao za Olovo, ili je možda čak jedno koljeno nazad pa bi im možda bio bratić.

Za gore spomenutu braću imam istražene njihove potomke do 1900.-1930. Istraženi podaci broje otprilike nekoliko stotina potomaka.

Uglavnom ako imate bilo kakve podatke o porijeklu slobodno me kontaktirajte na ovom forumu ili preko moje stranice kako bi još dalje istražili starinulink (http://petar-zulj.iz.hr)

Hvala!

Kako mi se nitko do sada nije javio u vezi istraživanja porijekla obitelji Ćosić (Brstilo-Ćosić) sa Kupresa. Stavljam link na njihovo stablo koje sam do sada uspio istražiti. Za ovaj pothvat mi je trebalo nekoliko mjeseci kako bih izvukao i sortirao podatke. Također sam pronašao Ćosiće koje jednostavno ne mogu svrstati ni u jedno koljeno. Sve se to nalazi na ovom linku (http://dl.dropbox.com/u/13495269/Cosici.rar)

Koji je razlog zašto se ljudi ne javljaju. Možda neki misle da to sve može jedna osoba, nisu zainteresirani ili nešto drugo :ne zna:

Uglavnom kako sam ranije rekao postavljam link na stablo Ćosića (Brstilo-Ćosić) u nadi da će možda netko znati daljnju starinu. Pa možda saznamo imena predaka dalje od 1850.-ih.

Pozdrav!

P.S. ako ovdje ima nekog sa prezimenom Raštegorac-Žulj neka mi se javi na pp, radi razmjene podataka.

[Zavelim]

Brstile su iz Medova Doca oklen i pokojni Kikaš, a Ćosići su u Imockome bili za vrime turaka muslimanska obitelj s puno zemlje u polju, Kamenmosta. 1717. su se pokrstili i ostali u Imockome do dan danas. Jesu li kupreški Ćosići bili u početku Ćosići ili Brstile?

[pharaoh narmer]

Prezime Bura okolica Skradina!?

[K_e_N_s_A_i_1]

Brstile su iz Medova Doca oklen i pokojni Kikaš, a Ćosići su u Imockome bili za vrime turaka muslimanska obitelj s puno zemlje u polju, Kamenmosta. 1717. su se pokrstili i ostali u Imockome do dan danas. Jesu li kupreški Ćosići bili u početku Ćosići ili Brstile?

Zavelime mnogo ti hvala na odgovoru. Ćosići se javljaju prvo u crkvenim knjigama na Kupresu kao Brstilo. A predaja kaže kako ima je starina od Vrlike. Te govori kako je bilo petero braće imenom/nadimkom Čole (danas Čolići), Grgo (danas Grgići), Pavo (danas Pavići) i Ćoso (danas Ćosići)

Kod Ćosića se novo prezime dosta kasno javlja. I po knjigama se vidi kako su dosta jaka obiteljska zajednica. Što se može također vidjeti po stablu koje sam izradio te postavio u gornjem odgovoru. No zanimljivo je, kako se Brstilo više ne spominje u crkvenim knjigama, odnosno prevladala su nova obiteljska prezimena.


Među popisom obitelji nastanjenih ispod tvrđave Vrlika. U banderiji koja je bila pod upravljanjem Nikolom Biokovićem. U tom popisu se 1692. spominje Grgur Brstić (Brstilo) sa sedam osoba i devet kanapa zemlje. Onda opet imamo Nikolu Ćosića sa 4 osobe i 4.5 kanapa zemlje. Da bi 1710. u popisu sela Vrlike imali Nikola Ćosić Mijovijov sa ženom bez djece.

Izgleda kako su se Brstile između 1692. do 1710. vjerojatno negdje dalje odselile.

Možda su Brstile stvarno iz Medovog Doca pa se kasnije seobom došli do Vrlike. :ne zna:

[Civetta]

Evo,dragi povjesničari. Htio bih vas upitati što znate o porijeklu prezimenu Levačić? Koliko ja znam,Levačići su bili plemićka obitelj iz Međimurja,a dobar dio ih se raspršio tokom osmanskih osmanskih napada na otoke i u Dalmaciju. Molim vas da mi kažete nešto više o toj obitelji i njihovom porijeklu,plemičkom staležu i možebitnom mađarskom podrijetlu....
Molim vas i da mi kažete nešto o obitelji Botica o kojoj ništa ne znam...
Ako znate,preporučite mi,molim vas,neku stranicu za otkrivanje porijekla i drugih stvari o prezimena u RH (osim hrvatsko ime/prezime).
Molim vas,napišite ono što znate-hitno je!
Hvala:)

[hexenkind]

Evo,dragi povjesničari. Htio bih vas upitati što znate o porijeklu prezimenu Levačić? Koliko ja znam,Levačići su bili plemićka obitelj iz Međimurja,a dobar dio ih se raspršio tokom osmanskih osmanskih napada na otoke i u Dalmaciju. Molim vas da mi kažete nešto više o toj obitelji i njihovom porijeklu,plemičkom staležu i možebitnom mađarskom podrijetlu....
Molim vas i da mi kažete nešto o obitelji Botica o kojoj ništa ne znam...
Ako znate,preporučite mi,molim vas,neku stranicu za otkrivanje porijekla i drugih stvari o prezimena u RH (osim hrvatsko ime/prezime).
Molim vas,napišite ono što znate-hitno je!
Hvala:)

koliko je meni poznato, Levačići su porijeklom iz Turopolja, Lomnica...odatle se pod pritiskom Turaka i naroda koji se pred Turcima iseljava, raseljavaju na razne strane, ponajviše u Međimurje...nakon obnove hrvatskog kraljevstva, jedan dio sudjeluje u oslobađanju Slavonije, pa tamo i ostaje...posebno oko Našica...u starim izvorima to se prezime često navodi kao Levachich ili Leuachich...
...Botice su iz Hercegovine, i to je uglavnom sve što znam o njima..

[Civetta]

koliko je meni poznato, Levačići su porijeklom iz Turopolja, Lomnica...odatle se pod pritiskom Turaka i naroda koji se pred Turcima iseljava, raseljavaju na razne strane, ponajviše u Međimurje...nakon obnove hrvatskog kraljevstva, jedan dio sudjeluje u oslobađanju Slavonije, pa tamo i ostaje...posebno oko Našica...u starim izvorima to se prezime često navodi kao Levachich ili Leuachich...
...Botice su iz Hercegovine, i to je uglavnom sve što znam o njima..

Hvala!

Ljudi-pišite!

[Pavo B.]

Hvala!

Ljudi-pišite!

Više informacije i ljudi će više pisati. Uvijek treba napisati gdje su rođeni najstariji poznati preci(djed? pradjed?) i sve što već znaš o rodbini. Nisu svi ljudi istog prezimena istog porijekla pa nije lako išta pisati samo na osnovu prezimena.

[Kloki]

Zanima me prezime Bošnjak na području između Mostara i Širokog Brijega (Polog, Grabova Draga, Gradac, Crnač itd).

1.Kada se prvi put spominje u tom dijelu Hercegovine i u kojem selu?

2.Odakle točno potječe taj rod ili pleme?

Navodno dolaze iz bugojanskog ili čak fojničkog kraja i prvotno im je prezime Marić. Prema drugoj priči matica im je u Rami, selo Orašac, i originalno se prezivaju Vidošević.

Znam za Stipana koji je rođen 1848. u Gornjem Pologu. Imam podatak da je Stipanov djed Grga rođen u Bosni ili Rami.

[Pavo B.]

Zanima me prezime Bošnjak na području između Mostara i Širokog Brijega (Polog, Grabova Draga, Gradac, Crnač itd).

1.Kada se prvi put spominje u tom dijelu Hercegovine i u kojem selu?

2.Odakle točno potječe taj rod ili pleme?

Navodno dolaze iz bugojanskog ili čak fojničkog kraja i prvotno im je prezime Marić. Prema drugoj priči matica im je u Rami, selo Orašac, i originalno se prezivaju Vidošević.

Znam za Stipana koji je rođen 1848. u Gornjem Pologu. Imam podatak da je Stipanov djed Grga rođen u Bosni ili Rami.

Nisu svi Bošnjaci iz tog kraja istog porijekla. Čini se da postoje 2 roda. Jednim je matica u Uzarićima i ranije su se prezivali Oroz. 1743. godine biskupski popis katolika u Uzarićima bilježi dva domaćinstva pod prezimenom Oroz i jedno pod prezimenom Bošnjak. Za ovu vezu Bošnjaka i Oroza imamo pismene dokaza iz matica s kraja XVIII stoljeća. Do oko 1800. se staro prezime Oroz izgubilo i ostalo samo Bošnjak. Od ovih Bošnjaka iz Uzarića su i oni u Ljutom Docu.

Drugim Bošnjacima je matica Grabova Draga i oni su možda nosili prezime Marić. Koliko znam, za ovo nema dokaza u maticama i zasniva se najviše na činjenici da su oba roda od davnine u Grabovoj Dragi. I Bošnjake i Mariće u selu nalazi popis katolika 1743. godine.

Ako su Bošnjaci iz Grabove Drage pak starinom Vidoševići, onda bi bili jedan rod s Ćavarima. Za Ćavare se s apsolutnom sigurnošću zna da su se prezivali Vidošević(u maticama se dvojno prezime Ćavar-Vidošević pojavljuje sve do kraja XIX stoljeća). Oni imaju obiteljsku tradiciju da su došli iz Bosne, odakle su sigurno i Bošnjaci morali doći.

Iz bugojanskog kraja nisu mogli doći jer tamo nema katolika u XVII stoljeću. Najvjerojatnije su iz Rame jer je to najbliži bosanski kraj Mostarskom Blatu, a i jer su migracije iz Bosne u Hercegovinu bile vrlo rijetke. Općenito u XVIII stoljeću nema mnogo pouzdanih primjera da je netko selio u tom pravcu.

[Kloki]

Pavo, puno ti hvala. :)

[Tejchy]

Pozdravljeni!

Zanima me prezime Švabelj, odkud izvira i šta više o tom prezimenu.

Hvala!!

[columbia99]

Može li me netko reći nešto o porijeklu prezimena Fekonja?
Hvala unaprijed :)

[aurora-ophelia]

Može li mi netko reći nešto o prezimenu Vasić? povijest, porijeklo i tako..svaka informacija je dobrodošla. :)
unaprijed hvala :)

[hexenkind]

Pozdravljeni!

Zanima me prezime Švabelj, odkud izvira i šta više o tom prezimenu.

Hvala!!

Švabelji su porijeklom podunavski Nijemci. U njemačkom originalu Schwabel...danas dosta rijetko prezime u Hrvatskoj, ima ih u Podravini, i Međimurju

[hexenkind]

Može li me netko reći nešto o porijeklu prezimena Fekonja?
Hvala unaprijed :)

rekao bih da je Fekonja mađarskog porijekla...dolazi od korijena FEK, što označava nešto tamno, crno...fekete=crno...možda bi se Fekonja moglo najlakše prevesti kao Crnić, Crnčić, Crnečki

[hexenkind]

Može li mi netko reći nešto o prezimenu Vasić? povijest, porijeklo i tako..svaka informacija je dobrodošla. :)
unaprijed hvala :)

za Vasiće je malo teže otkriti jer bi mi bilo potrebno još podataka...odakle je dotični, odakle su njegovi, nešto što se pouzdano zna, vjera, imena predaka itd...
...naime postoje dvije glavne etimologije...jedna je grčka iz istočne Bosne, recimo oko Srebrenice, Podrinje, a radi se o potomcima nekog Vase, odnosno Vasilija...Vasilij dolazi od grčke riječi Βασίλειος (vasilios) koja znači "kralj"
...druga bi se mogla povezati s iranskim pojmom "Wasi" (Vasi) što znači mjesto, grad, područje...odatle dolazi i naša riječ vas, ves, češki vesnica itd...
...e sad ako nositelj tog prezimena ima kakve bosanske korjene, možda pravoslavne pretke ili nekakvu vezu s centralnim Balkanom, onda bi etimologiju i porijeklo izvukao iz prvog, a ukoliko je poznato da takve veze nema, odnosno da su preci vezani uz sjevernu ili središnju Europu, onda bi porijeklo bilo ovo drugo

[Đuro Japaric]

Kao što već rekoh, radim na sastavljanju rječnika starih osobnih imena. Taj posao donekle moradoh usporiti jer se latih turskoga popisa stanovništva pokrajine Hercegovine, popisa obavljena u XV. stoljeću. U njemu je pravo obilje onodobnih osobnih imena, gotovo zaprepašćujuće. Naravski, u tome je bogatstvu i mnogo nepoznatih imena, takvih što su jedino tu potvrđena. I naprosto ne mogu odoljeti da ih se ne latim i protumačim njihovo značenje.

U Slavoniji su obavljani popisi od Turskog carstva sa prezimenima . Iz tih popisa može se pratiti rast populacije i nestanak prezimena koja su prenošena muškim potomkom .

Nakon poraza Turske vojske , Slavoniju su napustili Turci i oko pola stanovništva islamske vjere . Odlaskom u Bosnu odnijeli su i svoja prezimena .
Iz Bosne su onda naselili u Slavoniju puno kršćana , Srba i Hrvata sa njihovim prezimenima .

[b brigitte]

Pozdrav!
Može li mi netko reći nešto o porijeklu prezimena Gunčević :)

[hexenkind]

Pozdrav!
Može li mi netko reći nešto o porijeklu prezimena Gunčević :)

seljačko slavonsko prezime...također i Posavina...dolazi od pojma "gunj"

[alex19]

Zanima me prezime Štefanec.
Znam da je cesto u Zagorju, ali je takodje i slovačko prezime(poreklom negde na podrucju Martina, Žiline i Trencina).
Slovački se čita kao Šćefanjec(te=će, ne=nje). Tokom madjarizacije(Apponiev zakon iz 1907) oni koji su hteli da zadrze posao u drzavnoj sluzbi su madjarizovali prezime u Somoskéry.
Zna li se od kada ovo prezime postoji u Hrvatskoj?

[Sd.Kfz.Panther]

Hebem mu, kad čitam ta naša prezimena i koliko ih ima, pitam se pitanje , jesu li Hrvati narod sa najviše prezimena na svijetu ? ima nas svega 4.4 miljuna u Hrvatskoj, a imamo valjda 3 miljuna razlicitih prezimena ono hehe...pretpostavljam da ako nismo rekorderi, sigurno smo u svjetskom vrhu po tom pitanju.

Ko bi otkrio potpuno podrijetlo Hrvata nakon svog tog tisućljetnog mješanja na ovim prostorima taj bi fakat bio umjetnik.

Jer mnoga prezimena u RH su toliko razlicita da toga nema nigdje. U Germanskim plemenima imaš većinom sve na tu germansku foru kod skandinavaca je uvijek neki SON završetak kao kod nas VIĆ i većina ih je tako neki SON, SEN itd, kod Nijemaca ima puno prezimena ali su sva ona njihova čudna sa točkicama i takvim spikama.

A kod nas bi najlogičnije bilo zakljucit neko podrijetlo i napravit pravu analizu nacije da se recimo 80% nas barem preziva ko ja na VIĆ ili IĆ ili pak NENKO ko kod Rusa.

A kod nas imaš i bujana, i kujana i bureka i štapića i vlasišta i pičića i morajuvića i karavića i dizela i benzina itd...majke ti...

[Dilberth]

Hebem mu, kad čitam ta naša prezimena i koliko ih ima, pitam se pitanje , jesu li Hrvati narod sa najviše prezimena na svijetu ? ima nas svega 4.4 miljuna u Hrvatskoj, a imamo valjda 3 miljuna razlicitih prezimena ono hehe...pretpostavljam da ako nismo rekorderi, sigurno smo u svjetskom vrhu po tom pitanju.

Ko bi otkrio potpuno podrijetlo Hrvata nakon svog tog tisućljetnog mješanja na ovim prostorima taj bi fakat bio umjetnik.

Jer mnoga prezimena u RH su toliko razlicita da toga nema nigdje. U Germanskim plemenima imaš većinom sve na tu germansku foru kod skandinavaca je uvijek neki SON završetak kao kod nas VIĆ i većina ih je tako neki SON, SEN itd, kod Nijemaca ima puno prezimena ali su sva ona njihova čudna sa točkicama i takvim spikama.

A kod nas bi najlogičnije bilo zakljucit neko podrijetlo i napravit pravu analizu nacije da se recimo 80% nas barem preziva ko ja na VIĆ ili IĆ ili pak NENKO ko kod Rusa.

A kod nas imaš i bujana, i kujana i bureka i štapića i vlasišta i pičića i morajuvića i karavića i dizela i benzina itd...majke ti...
Tu si potpuno u pravu! Pogledaj telefonske imenika Meksikanaca, Engleza, itd. Po nekoliko stranica istog prezimana. Oni svi rabe "srednje" ime, na pr. Francis Antonio Lopez, ali FAL-a samo i jednom vecem gradu ima kao q.-a. I nitko nikome ne daje nakaradne nadimke iz kojih bi pravili nova prezimena.

[aurora-ophelia]

za Vasiće je malo teže otkriti jer bi mi bilo potrebno još podataka...odakle je dotični, odakle su njegovi, nešto što se pouzdano zna, vjera, imena predaka itd...
...naime postoje dvije glavne etimologije...jedna je grčka iz istočne Bosne, recimo oko Srebrenice, Podrinje, a radi se o potomcima nekog Vase, odnosno Vasilija...Vasilij dolazi od grčke riječi Βασίλειος (vasilios) koja znači "kralj"
...druga bi se mogla povezati s iranskim pojmom "Wasi" (Vasi) što znači mjesto, grad, područje...odatle dolazi i naša riječ vas, ves, češki vesnica itd...
...e sad ako nositelj tog prezimena ima kakve bosanske korjene, možda pravoslavne pretke ili nekakvu vezu s centralnim Balkanom, onda bi etimologiju i porijeklo izvukao iz prvog, a ukoliko je poznato da takve veze nema, odnosno da su preci vezani uz sjevernu ili središnju Europu, onda bi porijeklo bilo ovo drugo

Hvala na odgovoru :)
podataka nemam mnogo jer se radi o mojoj prabaki koja je nažalost dugo pokojna već. Znam da je bila pravoslavne vjere, te da su živjeli u Vladimircima u Srbiji početkom 20.stoljeća, možda i ranije.
doduše, našla sam neku staru sliku na kojoj pretpostavljam da je majka od moje prabake. Slika je iz Maglaja u Bosni, s kraja 19.stoljeća(po odjeći sam zaključila). što se tiče imena predaka, jedino ime koje znam je ime moje prabake - zvala se Rakila, djevojačko prezime Vasić.
Iznenadilo me kad sam na krsnom listu moje bake vidjela da je prabaka bila pravoslavne vjere jer je ime Rakila hebrejsko (to jest od Rahila/Rahela). No, moguće je da je praprabaka ili možda praprabakina majka bila Židovka pa je zato dala kćeri takvo ime. Je li početkom ili sredinom 19.stoljeća možda bilo kakve značajnije imigracije Židova na Balkan?

[hexenkind]

Hvala na odgovoru :)
podataka nemam mnogo jer se radi o mojoj prabaki koja je nažalost dugo pokojna već. Znam da je bila pravoslavne vjere, te da su živjeli u Vladimircima u Srbiji početkom 20.stoljeća, možda i ranije.
doduše, našla sam neku staru sliku na kojoj pretpostavljam da je majka od moje prabake. Slika je iz Maglaja u Bosni, s kraja 19.stoljeća(po odjeći sam zaključila). što se tiče imena predaka, jedino ime koje znam je ime moje prabake - zvala se Rakila, djevojačko prezime Vasić.
Iznenadilo me kad sam na krsnom listu moje bake vidjela da je prabaka bila pravoslavne vjere jer je ime Rakila hebrejsko (to jest od Rahila/Rahela). No, moguće je da je praprabaka ili možda praprabakina majka bila Židovka pa je zato dala kćeri takvo ime. Je li početkom ili sredinom 19.stoljeća možda bilo kakve značajnije imigracije Židova na Balkan?

Židovi stižu u Bosnu ponajviše krajem 15. i početkom 16. stoljeća nakon progona iz Španjolske i Portugala...radi se o Sefardima koji na poziv turskog sultana dobivaju dopuštenje da se nasele u Sarajevu...u 18. i 19. stoljeću se raseljavaju po cijelom području današnje Bosne i Hercegovine...a Aškenazi dolaze tek krajem 19. stoljeća nakon uvođenja austro-ugarskog protektorata...Aškenazi govore jidiš, tako ako imaš podatke da se tako pričalo u tvojoj obitelji, onda će biti da su došli u tom razdoblju, krajem 19. stoljeća...no, to što netko ima židovsko ime ne znači da je samim time i Židov, koliko danas ima Danijela, Sari ili Davida koji nemaju nikakve veze s Židovima...a s druge strane hrpa Židova nema židovska imena...ono što je značajno kod Židova je da u principu ne prelaze na druge vjere, tako da bi teško neki Židov prešao na pravoslavlje...u Bosni je kod Sefarda bilo slučajeva prelaska na islam, ali na pravoslavlje ili katoličanstvo doista ne znam

[Pavo B.]

Židovi stižu u Bosnu ponajviše krajem 15. i početkom 16. stoljeća nakon progona iz Španjolske i Portugala...radi se o Sefardima koji na poziv turskog sultana dobivaju dopuštenje da se nasele u Sarajevu...

1604. u čitavoj Bosni postoje samo 3 domaćinstva Židova, tako da nema neke veće šanse da je ikakvih Sefarda u Bosni bilo 100 godina ranije, a kamo li da je većina sefardskog stanovništva Bosne došla u to vrijeme.

[hexenkind]

1604. u čitavoj Bosni postoje samo 3 domaćinstva Židova, tako da nema neke veće šanse da je ikakvih Sefarda u Bosni bilo 100 godina ranije, a kamo li da je većina sefardskog stanovništva Bosne došla u to vrijeme.

prvo, ovdje su tema prezimena...

...a drugo : Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine je sagrađen 1580. kada je rumelijski beglerbeg Sijamuš-paša dao novac da se izgradi jedan veliki stambeni objekat za Jevreje Sefarde, koji su 1566. godine protjerani iz Španjolske, došli u Sarajevo i donijeli svoje običaje i jedan od najznačajnijih rukopisa iz XV stoljeća sarajevsku Hagadu. Do kraja 16. stoljeća u prostoru Velike avlije nastaje prva sinagoga, Stari jevrejski hram. ...dogovori se s ovima...baš bi išli gradit sinagogu za 3 obitelji...ovo o čemu ti pišeš je samo djelomice točno...1604. su samo u Sarajevu upisana 3 židovska domaćinstva, ali ona koja su bila u povlaštenom položaju

...no, kažem, ovdje to nije tema, pa ne bi dalje

[lorenafredy]

Dali netko zna nešto o prezimenu Žinić?

[Pavo B.]

Ljudi bi dobili mnogo više odgovora na pitanja kad bi postavili sve što već znaju o svom prezimenu . Teško mi je povjerovati da nitko ne zna selo u kojem mu je djed rođen, koje vjere je taj djed bio, koji maternji jezik je imao, itd.

[salomão]

podataka nemam mnogo jer se radi o mojoj prabaki koja je nažalost dugo pokojna već. Znam da je bila pravoslavne vjere, te da su živjeli u Vladimircima u Srbiji početkom 20.stoljeća, možda i ranije.
doduše, našla sam neku staru sliku na kojoj pretpostavljam da je majka od moje prabake. Slika je iz Maglaja u Bosni, s kraja 19.stoljeća(po odjeći sam zaključila). što se tiče imena predaka, jedino ime koje znam je ime moje prabake - zvala se Rakila, djevojačko prezime Vasić.
Iznenadilo me kad sam na krsnom listu moje bake vidjela da je prabaka bila pravoslavne vjere jer je ime Rakila hebrejsko (to jest od Rahila/Rahela). No, moguće je da je praprabaka ili možda praprabakina majka bila Židovka pa je zato dala kćeri takvo ime. Je li početkom ili sredinom 19.stoljeća možda bilo kakve značajnije imigracije Židova na Balkan?

poznajem neki Vasici iz Vladimirca, kolko znam oni su Srbi i pravoslavne vere i zive tu vec 200 godina.
zavisi sad koliko ima razlicite familije koje nose to prezime tamo !

[Tut-tut]

A kod nas bi najlogičnije bilo zakljucit neko podrijetlo i napravit pravu analizu nacije da se recimo 80% nas barem preziva ko ja na VIĆ ili IĆ ili pak NENKO ko kod Rusa. Kod nas se oko 50-55% ljudi preziva na IĆ. Kod Srba i Bošnjaka je taj postotak znatno veći.

Evo kako se otprilike kreće taj postotak po teritoriju Republike Hrvatske: http://i46.tinypic.com/24bqnlt.jpg

[darac112]

Molim Vas podatke za prezime Halić. Moji su iz okolice Čakovca. Hvala.

[Pavo B.]

Molim Vas podatke za prezime Halić. Moji su iz okolice Čakovca. Hvala.

Lingvist Anđela Frančić misli da prezime dolazi od osobnog imena Mihal, tj. od njegovog hipokoristika Halo. Ne znam je li taj oblik stvarno igdje potvrđen.

U svakom slučaju, prvi spomen prezimen je u obliku Halich u Pribislavecu 1660. godine. Kao Halics i Halich se spominje u Benkovecu nekoliko puta između 1698. i 1768. godine. Do 1900. su Halići već naselili i sela Orehovica, Podbrest i Goričan.

[FBella95]

jel mi može netko reć nešto o prezimenu furdek?

[Pavo B.]

jel mi može netko reć nešto o prezimenu furdek?

Ljudi bi dobili mnogo više odgovora na pitanja kad bi postavili sve što već znaju o svom prezimenu . Teško mi je povjerovati da nitko ne zna selo u kojem mu je djed rođen, koje vjere je taj djed bio, koji maternji jezik je imao, itd.

.

[hexenkind]

jel mi može netko reć nešto o prezimenu furdek?

vidio sam na nekoj drugoj temi da si postavila slično pitanje i da si spomenula tursko porijeklo tog prezimena...ne, to je prezime mađarskog porijekla, a znači bič ili ožiljak ili nešto što se obrubljuje kožom...javlja se ponajviše oko Karlovca, vjerojatno je vezano uz uzgoj konja...uzgajivači konja su u prošlosti bili vrlo cijenjeni, pa i bogati, tako da mislim da bi svoje porijeklo mogla potražiti u tom smjeru...naglašavam da to što je prezime mađarskog porijekla ne mora značiti i da je obitelj koja ga nosi također mađarskog porijekla...Mađari i mađarski jezik su imali značajan utjecaj u razvoju kulture sjeverne Hrvatske, pa ne bi čudilo da je to prezime "posuđeno" iz mađarskog da objasni u to vrijeme općeprihvaćeni izraz

[hexenkind]

Dali netko zna nešto o prezimenu Žinić?

pa ja znam za dvije različite grane prezimena...jedna je porijeklom s Banovine, a druga iz Međimurja...za ovu banovinsku ne znam točno, ali znam da je ova međimurska u nekoj vezi s mađarskim Židovima, zbog korijena zsin (žin)

[Germinal88]

https://www.familysearch.org/search/image/index#uri=https%3A%2F%2Ffamilysearch.org%2Frecords %2Fwaypoint%2FMM5K-L9C%3An2031617092%3Fcc%3D2040054

digitalizirane matice iz Hrvatske. Imaju i najmanja mjesta. Nisu sve, ali registracija je besplatna... Idealno za istraživanje rodoslovlja

[vita_jela]

https://www.familysearch.org/search/image/index#uri=https%3A%2F%2Ffamilysearch.org%2Frecords %2Fwaypoint%2FMM5K-L9C%3An2031617092%3Fcc%3D2040054

digitalizirane matice iz Hrvatske. Imaju i najmanja mjesta. Nisu sve, ali registracija je besplatna... Idealno za istraživanje rodoslovlja

To sa prezimenima je tragikomedija. Imamo svakakvih miješanja, s obzirom na ratove nije ni čudo. Prezime nije garancija ničega. I svega. ma.
stvar je u ravnoteži između jednine i množine, između porijekla i identiteta.

Za mene je prezime samo ime, za nekog dobra ili loša referenca, a kako se tko izgaradio njegova je stvar i jedina koja mene zanima. Hvala bogu da imam obitelj i da se usprkos svemu volimo i pomažemo, i da imamo od čega živjeti. Nit mi fali nečije tuđe, nit dam svoje, a nit ću više ovom Forumu dizati gledanost za kikiriki.

Pogledajte generacije koje dolaze, boli ih ona stvar za prezime, stvar je sadržaja, imaju svoje obitelji koje voliš/vole kakve god da jesu, i to su ti oni s kojima si provodio/la kvalitetno vrijeme, može bit stara tetka, može bit bogata susjeda, može bogati stric, može biti najljepši grad, to je tako selektivno. Mama je jedna, ali ni to ne znači da nema šanse za one koji sa svojom nisu provodili vrijeme, no to je futur.

Pa nisu u svim obiteljima ljudi pretresali obiteljska stabla, neki su se i zaljubili, ljudi su išli trbuhom za kruhom, poženili se, dizali obitelji ni iz čega. Posebno majke i očevi.
Najočitije stvari vide se na prvi pogled, nema tu filozofije i njenih modernih inačica.
Ja točno znam kod koga je moj pes išao prošle godine, ne treba mi on to reći, nit dokazivati, nit ga zbog toga (više) osuđujem, nit (više) osuđujem selo, tj. kako kažu englezi- I'm not fuckin' interested.
Hebiga dug je put od životinje do čovjeka, a i tu, putujemo djelomično i zajedno.
Mišljenja sam- ako ti je šukundjed pijanac, pa i da je 1000 puta kralj, zaboli me, a opet želiš iz neke čiste znatiželje znati odakle si, ista stvar. Treba imati svoju glavu da bi se moglo balansirati, a da bi se imalo čistu glavu treba imati i jako telo i čistu glavu tako da svatko od nas ima posla na sebi.
Ne samo ja.
pozdrav svima, jer moram ići.
tata mi je loše.

[nevenb]

To sa prezimenima je tragikomedija. Imamo svakakvih miješanja, s obzirom na ratove nije ni čudo. Prezime nije garancija ničega. I svega. ma.
stvar je u ravnoteži između jednine i množine, između porijekla i identiteta.

Za mene je prezime samo ime, za nekog dobra ili loša referenca, a kako se tko izgaradio njegova je stvar i jedina koja mene zanima. Hvala bogu da imam obitelj i da se usprkos svemu volimo i pomažemo, i da imamo od čega živjeti. Nit mi fali nečije tuđe, nit dam svoje, a nit ću više ovom Forumu dizati gledanost za kikiriki.

Pogledajte generacije koje dolaze, boli ih ona stvar za prezime, stvar je sadržaja, imaju svoje obitelji koje voliš/vole kakve god da jesu, i to su ti oni s kojima si provodio/la kvalitetno vrijeme, može bit stara tetka, može bit bogata susjeda, može bogati stric, može biti najljepši grad, to je tako selektivno. Mama je jedna, ali ni to ne znači da nema šanse za one koji sa svojom nisu provodili vrijeme, no to je futur.

Pa nisu u svim obiteljima ljudi pretresali obiteljska stabla, neki su se i zaljubili, ljudi su išli trbuhom za kruhom, poženili se, dizali obitelji ni iz čega. Posebno majke i očevi.
Najočitije stvari vide se na prvi pogled, nema tu filozofije i njenih modernih inačica.
Ja točno znam kod koga je moj pes išao prošle godine, ne treba mi on to reći, nit dokazivati, nit ga zbog toga (više) osuđujem, nit (više) osuđujem selo, tj. kako kažu englezi- I'm not fuckin' interested.
Hebiga dug je put od životinje do čovjeka, a i tu, putujemo djelomično i zajedno.
Mišljenja sam- ako ti je šukundjed pijanac, pa i da je 1000 puta kralj, zaboli me, a opet želiš iz neke čiste znatiželje znati odakle si, ista stvar. Treba imati svoju glavu da bi se moglo balansirati, a da bi se imalo čistu glavu treba imati i jako telo i čistu glavu tako da svatko od nas ima posla na sebi.
Ne samo ja.
pozdrav svima, jer moram ići.
tata mi je loše.

Pa kad te to ne zanima, što se onda javljaš tu?

Mene ne zanima moda ni make-up, pa me zaboli neka stvar što ljudi o tome govore i pišu, i niti ne zalazim na forume na kojima se o tome razglaba.

:kava:

[ashes animae]

Vam se sviđa vaše prezime?

Meni se moje ne sviđa. :(

[Liburn]

Vam se sviđa vaše prezime?

Meni se moje ne sviđa. :(

Udaj se.

[nevenb]

Udaj se.

:lol:

[nanica_27]

Evo da i ja postavim pitanjce - znate li porijeklo prezimena Džambo? Ja znam da je bosansko, da u okolici Maglaja - Žepča tj u Novom Šeheru postoje Džambe katolici, da se dijele na "plave" i "crne" i da nisu jedni s drugima u srodstvu. Osim toga u Gornjem Vakufu te u Gračanici postoje Džambe koji su muslimani. Znam i da imaju dvije verzije, jedna sa džambasima (turska riječ za one koji tjeraju konje, mada u Bosni ima i prezime Džambasović) a ne znam da li je prezime postojalo prije Turaka... I jedna verzija sa Česima, navodno je tamo prezime Dzambo dosta često... Pa eto, ako netko zna, baš bih bila zahvalna ;)

[hexenkind]

Evo da i ja postavim pitanjce - znate li porijeklo prezimena Džambo? Ja znam da je bosansko, da u okolici Maglaja - Žepča tj u Novom Šeheru postoje Džambe katolici, da se dijele na "plave" i "crne" i da nisu jedni s drugima u srodstvu. Osim toga u Gornjem Vakufu te u Gračanici postoje Džambe koji su muslimani. Znam i da imaju dvije verzije, jedna sa džambasima (turska riječ za one koji tjeraju konje, mada u Bosni ima i prezime Džambasović) a ne znam da li je prezime postojalo prije Turaka... I jedna verzija sa Česima, navodno je tamo prezime Dzambo dosta često... Pa eto, ako netko zna, baš bih bila zahvalna ;)

pa mislim da si sama već uglavnom odgovorila na svoje pitanje :)
...no, d adodam, nisam čuo za nekakvu češku vezu...samim time i što glas koji mi danas pišemo kao DŽ, zapravo i ne postoji u slavenskim jezicima, već je došao s turskim (u južnoslavenske jezike), ili ga pronalazimo tek u nekim glasnovnim promjenama koje su ionako diskutabilne...
...ja bi osobno prezimenu Džambo, naveo kao slično i prezime Furdek, koje smo ranije spominjali...dakle, očigledno je da se radi o turcizmu, prezimenu koje je turskog porijekla, no to ne znači da su ljudi koji ga nose doista Turci...moguće je da su neki ljudi na području Bosne, a koji su bili poznati po uzgoju konja, dobili to prezime isprva kao nadimak...dokaz tome bi bila i činjenica, da, koliko je meni poznato, nositelji tog prezimena su većinom Hrvati, iako ima i Bošnjaka...za Džambo Srbe ne znam :D

[BlackWolf]

Mene zanima prezime Topolnjak.Znam samo da dolazi s područja Lasinje.Ako netko zna više o ovom prezimu neka slobodno napiše.:)

[repa91]

pozdrav Danimire, zanima me da li mozes da mi posaljes podatke prezimena Repic jer sam video da ga ima na spisku prezimena za koje imas poreklo. Hvala unapred :)

[ZGV]

vidio sam na nekoj drugoj temi da si postavila slično pitanje i da si spomenula tursko porijeklo tog prezimena...ne, to je prezime mađarskog porijekla, a znači bič ili ožiljak ili nešto što se obrubljuje kožom...javlja se ponajviše oko Karlovca, vjerojatno je vezano uz uzgoj konja...uzgajivači konja su u prošlosti bili vrlo cijenjeni, pa i bogati, tako da mislim da bi svoje porijeklo mogla potražiti u tom smjeru...naglašavam da to što je prezime mađarskog porijekla ne mora značiti i da je obitelj koja ga nosi također mađarskog porijekla...Mađari i mađarski jezik su imali značajan utjecaj u razvoju kulture sjeverne Hrvatske, pa ne bi čudilo da je to prezime "posuđeno" iz mađarskog da objasni u to vrijeme općeprihvaćeni izraz
Jesi siguran???
Koliko mi je poznato to prezime vuče korijene iz Češke ili Slovačke.

[Krlja dbeat]

AL- kao sto je u arapskom Al zarkavi AL abbas AL hassani , taj AL ...jel se to odnosi samo na arape ili ima jos kakvo znacenje tj.
dal' se pojavljuje u drugim kulturama ili je to vezano samo za njih? nesto slicno sam vidio sa EL , dajte to malo bas me zanima...

[topair44]

http://imehrvatsko.net/

[topair44]

Evo da i ja postavim pitanjce - znate li porijeklo prezimena Džambo? Ja znam da je bosansko, da u okolici Maglaja - Žepča tj u Novom Šeheru postoje Džambe katolici, da se dijele na "plave" i "crne" i da nisu jedni s drugima u srodstvu. Osim toga u Gornjem Vakufu te u Gračanici postoje Džambe koji su muslimani. Znam i da imaju dvije verzije, jedna sa džambasima (turska riječ za one koji tjeraju konje, mada u Bosni ima i prezime Džambasović) a ne znam da li je prezime postojalo prije Turaka... I jedna verzija sa Česima, navodno je tamo prezime Dzambo dosta često... Pa eto, ako netko zna, baš bih bila zahvalna ;)http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-dzambo

[Kloki]

AL- kao sto je u arapskom Al zarkavi AL abbas AL hassani , taj AL ...jel se to odnosi samo na arape ili ima jos kakvo znacenje tj.
dal' se pojavljuje u drugim kulturama ili je to vezano samo za njih? nesto slicno sam vidio sa EL , dajte to malo bas me zanima...

Al - arapski određeni član.

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Clan

[goodyear]

Molim vas, zna li netko nešto više o prezimenu Ivanc?

Znam samo da je vrlo rijetko (danas ih ima još svega nekoliko) i da se radi o starom zagrebačkom prezimenu (i na imehrvatsko.netu piše da je "vjerojatno iz Zagreba"), no zna li netko nešto više?

[ashes animae]

Udaj se.

:lol::lol::lol: Hahaha, kao da je lako nać supruga.
Udat ću se, kad na vrbi istovremeno zasvrbi i rodi grožđe.:D:D:D

[stefandelic]

moze li mi itko reci o prezimenu radic iz mostara (srpsko prezime)

[mladi_logicar]

Da li bi netko znao nešto o prezimenu Šrajbek?

[Pavo B.]

Ive Mažuran – Popis zapadne i srednje Slavonije 1698. I 1702. godine : http://www.mediafire.com/?2eshj1gs24h0bb2
Poimenični popis glava domaćinstava u dijelu Slavonije nakon uspostave austrijske vlasti.
Ive Mažuran – Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698. godine : http://www.mediafire.com/?o85vh5qr3o67e95
Kao i iznad.
Andrija Zirdum – Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja 1698-1991. : http://www.mediafire.com/?014mk00b8zdj5yo
Poimenični popisi zemljovlasnika u mjestima današnje Brodsko-posavske županije 1698-1736. Za katolike su navedeni i poimenični podaci iz stanja duša zagrebačke nadbiskupije iz sredine XVIII stoljeća.
Stjepan Sršan – Stanovništvo i gospodarstvo Baranje 1766. i 1824. godine : http://www.mediafire.com/?465v29jz52bjop2
Poimenični popisi domaćinstava u Baranji.
Ive Mažuran – Stanovništvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. godine : http://www.mediafire.com/?121d8bgxdw26zhn
Poimenični popis čitave civilne Slavonije(bez Srijema).
Ive Mažuran – Osnivanje vojne granice u Slavoniji 1702. godine : http://www.mediafire.com/?oj181e33847vp1o
Poimenični popisi krajišnika koji su živjeli u dijelu Slavonije koji je 1702. postao dijelom Vojne Krajine.
Stjepan Pavičić – Porijeklo stanovništva vinkovačkoga kraja : http://www.mediafire.com/?0uq5vld2jhh94i6
Porijeklo rodova u selima negdašnjeg kotara Vinkovci. Pavičić je najviše rabio gore postavljene austrijske popise iz XVIII stoljeća, kao i krajiški popis iz 1830.-ih. Dijelom je rabio i usmenu tradiciju, dok crkvene matice gotovo i ne spominje.
Bruce McGowan – Popisni defter sandžaka Srijem iz 1570. godine (na engleskom) : http://www.mediafire.com/?0uq5vld2jhh94i6
Poimenični popis poreznih glava u osmanskom sandžaku Srijem. Većina osoba je navedena bez prezimena(s imenom oca kao identifikacijskom odlikom) ali ima i nešto prezimena.
Stjepan Sršan – Popisni defter sandžaka Požega iz 1576. godine : http://www.mediafire.com/?rdn5lk4ijam069t
Isto kao i knjiga iznad.
Borivoje Milojević – O privredi i naseljima u dolini Cetine i Krke : http://www.mediafire.com/?9s9hxcxcs97dk28
Ćirilica. Nešto usmene tradicije o porijeklu rodova u pojedinim selima oko Cetine.
Aleksandar Bačko – Prezimena Srba u Dalmaciji : http://www.mediafire.com/?ijjzo1q5wh22jce
Ćirilica. U biti nekritički skupljene informacije iz drugih knjiga. Vrlo malo novog rada i istraživanja.
Dušan Kašić – Srpska naselja i crkve u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji : http://www.mediafire.com/?bn1aucx433zxom9
Djelomično navodi prezimena srpskih rodova koji su prije 100 godina živjeli u sjevernoj Hrvatskoj.
Gligor Stanojević – Popis stanovništva i zemlje u okolini Zadra iz 1756. godine : http://www.mediafire.com/?adynddkg21gfo05
Mletački katastar nekih sela u zadarskom zaleđu.
Josip Ante Soldo - Etnicke promjene i migracije stanovništva u Sinjskoj Krajini : http://www.mediafire.com/?ex0adawjvyag9px
Mletački zemljišnici s početka XVIII stoljeća za neka sela Sinjske Krajine.
Josip Ante Soldo - Sinjska Krajina u XVII i XVII stoljeću, knjiga prva: http://www.mediafire.com/?x1tgobuhbuqbhkd
Josip Ante Soldo - Sinjska Krajina u XVII i XVII stoljeću, knjiga druga: http://www.mediafire.com/?sw47t977jarsc3k
Članak iznad proširen u čitavu knjigu. Sadrži dodatne zemljišnike, neke ispise iz matičnih knjiga, stanja duša, kao i mnoštvo civilnih dokumenata
Josip Buturac – Stanovništvo Požege i okolice : http://www.mediafire.com/?pxuno9gjxu3mnhi
Detaljna analiza porijekla rodova u svim selima Požeštine. Buturac rabi objavljene i neobjavljene izvore od 1698. do 1948. godine. Izvori su isključivo civilni. Ni pravoslave ni katoličke matične knjige nisu upotrijebljene.
Grupa autora – Leksik prezimena SRH 1948. godine, prvi fajl : http://www.mediafire.com/?w7e798t6ych2ipp
Grupa autora – Leksik prezimena SRH 1948. godine, drugi fajl : http://www.mediafire.com/?g27ok4ww6lic7pf
Pregled svih prezimena u SR Hrvatskoj i njihovih frekvencija u naseljenim mjestima. Prema popisu stanovništva 1948. godine.
Stjepan Pavičić – Seobe i naselja u Lici : http://www.mediafire.com/?48q8rcs6c1befnj
Sadrži dijelove austrijskog popisa Like iz 1712. godine, kao i gotovo sva lička prezimena 1915. godine.
Vesna Čulinović Konstantinović - Život i socijalna kultura stanovništva pod Dinarom : http://www.mediafire.com/?n3lmrtdz2ycn21y
Analiza života stanovništva okolice Vrlike. Donosi nešto usmene tradicije o porijeklu, kao i ispise iz najstarijih matičnih knjiga župe Vrlika 1692-1718. godine.
Živko Bjelanović – Antroponimija Bukovice : http://www.mediafire.com/?e9vtrk31ya2pzjv
Analiza imenskog i prezimenskog sustava okolice Benkovca iz lingvističkog kuta.
Ilija Sindik - Dubrovnik i okolica : http://www.mediafire.com/?qa1muv2ko95o9ue
Ćirilica. Pregled porijekla stanovništva dijela negdašnje Dubrovačke Republike. Ne uključuje Pelješac, Lastovo ni Konavle. Rabljena je arhivska građa, matične knjige, kao i usmena tradicija.
Vjeko Omašić - Katastik trogirskog dijela Nove Stečevine iz 1711. godine: http://www.mediafire.com/?3a8buvb6zdz1vw7
Mletački zemljišnik zaleđa Trogira iz 1711. godine. Zemljovlasnici su navedeni poimenično.
Mate Matas - Mućko-lećevički prostor : http://www.mediafire.com/?4ukxf4ib976a2af
Opća povijest današnjih općina Muć, Lećevica, i nekih susjednih krajeva. Sadrži zemljišnike, nešto informacija iz matičnih knjiga, kao i mnoštvo druge građe.
Krešimir Kužić - Povijest Dalmatinske Zagore : http://www.mediafire.com/?qwd8zzg5qy7xwis
Opća povijest prave(uže) Zagore. Sadrži zemljišnike, ispise iz matičnih knjiga, itd.
Vjeko Vrčić - Plemena Imotske Krajine : http://www.mediafire.com/?dbsq2dyvqd88v87
Pregled porijekla svih rodova negdašnjeg kotara Imotski. Najviše se zasniva na mletačkim zemljišnicima iz 1725. i 1747. godine, no rabljena je i druga arhivska građa, matice katoličkih župa i pravoslavne parohije, kao i usmena tradicija.
Radovan Jerković - Život i djelo : http://www.mediafire.com/?ycalsr82f1kav6q
Zbirka raznih radova koje je don Rade Jerković izdao o povijesti negdašnjeg kotara Metković. Sadrži opise svih mjesta osim Opuzena, zajedno s porijeklom tamošnjih rodova. Don Rade je rabio mletačke zemljišnike, matice katoličkih župa i pravoslavne parohije, kao i usmenu tradiciju.
Nenad Vekarić - Pelješki rodovi, knjiga prva : http://www.mediafire.com/?c32r4ms36imta7f
Nenad Vekarić - Pelješki rodovi, knjiga druga : http://www.mediafire.com/?o1nhfb897ro9lh8
Opširan pregled svih prezimena koja su od XIV stoljeća naovamo zabilježena na Pelješcu. Za prezimena prije XVIII stoljeća su rabljeni spisi kancelarije u Stonu, a za kasnija prezimena matične knjige, usmena tradicija i državni dokumenti.
Ante Ivanković - Hrvatski rodovi u župi Vinjani : http://www.mediafire.com/?3y7nkg8tcb7xs5g
Porijeklo rodova u župi Vinjani kod Imotskog. Većinom na osnovu mletačkog zemljišnika iz 1725. godine.
Ante Ivanković - Hrvatski rodovi u župi Podbablje : http://www.mediafire.com/?w4skzoda1n0y5n2
Porijeklo rodova u župi Podbablje kod Imotskog. Većinom na osnovu mletačkog zemljišnika iz 1725. godine. Obrađeni su samo hrvatski rodovi.
Ante Ivanković - Prezime općine Lećevica : http://www.mediafire.com/?ugcccgymvm3t1dx
Porijeklo rodova u općini Lećevica. Obrađeni su i srpski i hrvatski rodovi. Većinom na osnovu zemljišnika iz 1711.
Ante Ivanković - Dobranje : http://www.mediafire.com/?eloi4ad3n7a68mx
Porijeklo rodova u selu Dobranje kod Imotskog. Većinom na osnovu mletačkog zemljišnika iz 1725. godine.
Anđela Friščić - Međimurska prezimena : http://www.mediafire.com/?6or6eybip0eu82l
Pregled svih zabilježenih prezimena u Međimurju od XVI stoljeća na ovamo. Isključivo na osnovu civilnih dokumenata.
Antun Burić - Antroponimija Gorskog Kotara : http://www.mediafire.com/?xt2ws1btf3pyl69
Pregled svih zabilježenih prezimena u Gorskom Kotaru od XVI stoljeća na ovamo. Na osnovu civilnih, vojnih i crkvenih dokumenata.
Ive Mažuran - Stanovništvo Osijeka 1693-1703. : http://www.mediafire.com/?bb8e83xm5zeua9y
Prijepis matica rođenih, umrlih i vjenčanih župe Osijek 1693-1703. godine.
Danica Božić Buzančić - Prilog poznavanju stanovništva i antroponima mućko-lećevačke Zagore : http://www.mediafire.com/?jrzlfck7igbg6ra
Prezimena u okolici Muća i Lećevice u XVIII stoljeću. Na osnovu zemljišnika, ali i do tad neobjavljenih knjiga zakupa desetine iz sredine XVIII stoljeća.
Nevenka Božanić Bezić - Katolički živalj drniške župe : http://www.mediafire.com/?2xfnth2ni858qvk
Ispisi iz matica župe Drniš u XVIII stoljeću.
Benedikta Zelić Bučan - Popis pučanstva Splitske nadbiskupije 1725 godine : http://www.mediafire.com/?6akzewawl1j4iee
Stanja duša nekih župa i mjesta u Splitskoj nadbiskupiji 1725. godine. Popis je najpotpuniji za Poljicu.
Kruno Krstić - Doseljenje Arbanasa u Zadar : http://www.mediafire.com/?7o9gb5f71p364a2
Opća povijest Albanaca koji su početkom XVIII stoljeća doselili u Arbanase kod Zadra. Sadrži poimenične popise prvih doseljenika.
Lukijan Marčić - Antropogeografska ispitivanja po severodalmatinskim ostrvima : http://www.mediafire.com/?7633hrf9n6nooto
Ćirilica. Porijeklo rodova otoka Vir, Pag i Rab na osnovu arhivske građe i usmene tradicije.
Miljenko Holzleitner - Popis katolika požeške župe 1727-1752. : http://www.mediafire.com/?z4iaozwz6xzz3a6
Stanja duša župe Požega iz sredine XVIII stoljeća.
Nevenka Bezić Božanić - Stanovništvo Sinja u Lovrićevo doba : http://www.mediafire.com/?pr7bqakby3djy47
Ispisi iz matica župe Sinj u XVIII stoljeću.

Nevenka Bezić Božanić - Popis stanovnika otoka Hvara iz 1673. godine : http://www.mediafire.com/?y260wzooyuhrooa
Kao što i ime govori.

[filecto_dilio]

pavo, ti si ultimativni car ovog foruma! svaka čast :s

[Pavo B.]

pavo, ti si ultimativni car ovog foruma! svaka čast :s

Ne znam baš, no hvala na lijepim riječima. :D

[Pavo B.]

Ambrozije Benković - Najstarije obitelji Županje, Bošnjaka i Štitara : http://www.mediafire.com/?yayk7oyw2uiiqy6
Prijepis matice krštenih župe Županja od 1717. do 1719. godine.
Andre Jutronić - Najstarija sačuvana knjiga rođenih Sutivana : http://www.mediafire.com/?lyy5gp905vhj9kw
Ispisi iz najstarije matične knjige Sutivana na Braču. Pokriva period od 1622. do 1694. godine.
Andre Jutronić - Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču : http://www.mediafire.com/?yo514dwb92wpbni
Opsežna studija o porijeklu bračkih rodova. Jutronić rabi matične knjige i razne civilne dokumente. Većinu rodova prati do XVII stoljeća.
Ante Jurić-Arambašić - Kijevo : http://www.mediafire.com/?3gt6dxbo6cv7o90
Monografija o selu između Knina i Vrlike. Autor raščlanjuje rodoslove svih obitelji u selu. Rabi matične knjige od 1825. godine, kao i obiteljsku tradiciju za raniji period.
Antun Golušić - Rodovi Slanskog Primorja : http://www.mediafire.com/?duo7k8a1rp52fgj
Porijeklo rodova u okolice Slanog kod Dubrovnika. Autor rabi matične knjige, notarske spise, sudske spise, kao i drugu građu. Matice su iz sredine XVII stoljeća, a knjiga pokriva naselja Slano, Banja, Koceljevići, Grgurići, Slađenovići, Kručica, Banići, Trnova, Mravinca, Podgora, Majkovi i Grbljava.
Ante Šupuk - Liber baptizatorum (1581-1590) župe Šibenik : http://www.mediafire.com/?86d13bj0tgyd2ht
Ispisi iz ove matične knjige, kao i detaljna analiza imena i prezimena u njoj.
Ante Šupuk - Šibenski onomastikon nakon kuge 1649 : http://www.mediafire.com/?oxzub0zqrgg7oaj
Kao i iznad, no za razdoblje od 1648-1669. godine.
Antun Bošnjaković - Novak i Bapska godine 1767 : http://www.mediafire.com/?7sfqqv3ml7j4g1i
Analiza stanja duša iz 1767. za katolike negdašnjih sela Novak i Bapska kod Iloka. Ona su danas jedno selo, koje se zove samo Bapska.
Antun Jurica i Nenad Vekarić - Lastovski rodovi : http://www.mediafire.com/?xl3icz2awy8cg9m
Detaljna analiza svih prezimena na Lastovu od XIII stoljeća na ovamo. Rabljene su matične knjige, sudski spisi, notarski spisi, a ponegdje i usmena tradicija.
Davor Frankulin Travaš - Prezimena stanovnika grada i otoka Raba : http://www.mediafire.com/?681813gauwxp166
Prezimena na otoku Rabu od XV stoljeća do danas. Autor rabi razne crkvene i civilne izvore.
Domagoj Vidović - Dobranjska prezimena i nadimci : http://www.mediafire.com/?rcagjjhfrdal8xt
Prezimena u selu Dobranje kod Metkovića od XVII stoljeća na ovamo na osnovu crkvenih knjiga, mletačkih zemljišnika i tradicije.
Domagoj Vidović - Nacrt za vidonjsku antroponimiju : http://www.mediafire.com/?i5ocoxtxp997n98
Prezimena u selu Vidonje kod Metkovića od XVII stoljeća na ovamo na osnovu crkvenih knjiga, mletačkih zemljišnika i tradicije.
Domagoj Vidović - Prezimena sela Vid u Neretvanskoj krajini : http://www.mediafire.com/?1wmkptad1tq0ton
Prezimena u selu Vid kod Metkovića od XVII stoljeća na ovamo na osnovu crkvenih knjiga, mletačkih zemljišnika i tradicije.
Drago Roksandić - O popisu žumberačkih uskoka 1551 godine : http://www.mediafire.com/?8dy7u1ujtrb973j
Sadrži poimenični popis novodoseljenih uskoka u Žumberku 1551. godine. Ortografija je tadašnja njemačka i nešto teža za čitati.
Grupa autora - Gračka prezimena : http://www.mediafire.com/?gyzo8kapgjnvf3i
Prezimena u selu Gradac kod Makarske. Prema crkvenim i civilnim izvorima od XV stoljeća do danas.
Damir Karbić - Sela župe Konjevrate i Mirilović Zagora u srednjovjekovnim bilježničkim spisima : http://www.mediafire.com/?xntb95z5emf229c
Imena i prezimena ovih sela u okolici Drniša koja se pojavljuju u notarskim spisima iz XIV stoljeća.
Krešimir Kužić - Povijest župa Konjevrate i Mirilović Zagora u razdoblju 1463-1718. : http://www.mediafire.com/?1d9dm9uslf1woeb
Sadrži i poimenične popise ovih sela iz gore navedenog razdoblja.
Lovorka Čoralić - Sela župa Konjevrate i Mirilović Zagora u mletačkim katastrima Dalmacije iz XVIII stoljeća : http://www.mediafire.com/?34os93asanjw6cv
Poimenični popisi zemljovlasnika u prvom mletačkom zemljišniku ovih sela.
Hrvoje Kekez - Kmetska selišta u vlastelinstvu Brlog 1775. godine : http://www.mediafire.com/?sjx4vgp6mce399l
Poimenični popis kmetova u selima ovog vlastelinstva sjeverozapadno od Karlovca. Sadrži podatke za sela Veliki Brlog, Reštovo, Durlinci, Bratanovci, Veliki Vrh, Mali Vrh, Kamanje, Orljakovo i Preseka.
Hrvoje Kekez - Kmetska selišta u vlastelinstvu Ribnik 1775. godine : http://www.mediafire.com/?3rc7323bse76r0l
Poimenični popis kmetova u selima ovog vlastelinstva sjeverozapadno od Karlovca. Sadrži podatke za sela Stranac, Zaluka, Pišetek, Cerovac, Vrbansko, Gerdun, Sračak, Paka, Novaki, Martinski Vrh, Koljeno, Stative, Baić, Bukovac, Kunić, Lipnik i Ribnik.
Hrvoje Salopek - Stari rodovi Ogulinsko Modruške udoline : http://www.mediafire.com/?s6gxw0aoo7ty6cd
Sadrži detaljnu analizu svih hrvatskih rodova ovog kraja. Manje-više se podudara s današnjim općinama Ogulin i Josipdol. Većinom na osnovu civilnih i vojnih podataka, od XVI stoljeća na ovamo.
Ivan Grgić - Prva agrarna operacija na mletačkoj Novoj Stečevini u Dalmaciji : http://www.mediafire.com/?wwpwtd02pnrl766
Na kraju rada se nalaze i sva prezimena koja su zabilježena u mletačkom zemljišniku Klisa kod Splita iz 1673. godine, kao i susjednih sela Vranjic, Kamen i Stobreč.
Ivan Grubišić - Vjenčanja u Vranjicu od 1665. do 1676. godine : http://www.mediafire.com/?16jaqbjxhw1usxo
Prijepis matice vjenčanih sela Vranjic kod Split.
Ivica Vigato - Prezimena u glagoljskim matičnim knjigama otoka Silbe : http://www.mediafire.com/?fbz5wz7uwdcwnw9
Ispisi iz matičnih knjiga od 1612. do 1713. godine.
Ivo Rubić - Podrijetlo stanovništva otoka Šolte : http://www.mediafire.com/?97bq9t7v2c7271y
Detaljna analiza porijekla rodova na otoku Šolti. Autor rabi crkvene i civilne izvore od XVI stoljeća na ovamo.
Josip Bosendorfer - Muslimani u oslobođenom Osijeku : http://www.mediafire.com/?0cepq66ul3pmt8k
Ispisi krštenja muslimana u Osijeku iz matične knjige od 1693. do 1703. godine.
Josip Celić - Stanovništvo Omiša prema popisu iz 1806. godine : http://www.mediafire.com/?msnah2kdtvbadvh
Prijepis poimeničnog popisa stanovništva Omiša i predgrađ.
Josip Fajdić - Migracije Ličana na području Slavonije : http://www.mediafire.com/?wbotcq6c7l60gr6
Pregled migracija ličkih rodova u Slavoniju od XVIII stoljeća do danas. Članak se poziva na druge radove i izvore, bez osobnog istraživanja novih.
Joško Jerkunica - Rodovi Kaštel Sućurca : http://www.mediafire.com/?sxp3n0316jdxqv8
Pregled porijekla rodova u ovom mjestu u Kaštelima kod Splita. Po crkvenim i civilnim dokumentima od XVI stoljeća do danas.
Joško Kovačić - Žrnovska prezimena : http://www.mediafire.com/?mq3i209inren1lr
Pregled porijekla rodova u Žrnovici kod Splita. Po crkvenim i civilnim dokumentima od XVI stoljeća do danas.
Jozo Bebić - Župa Opuzen : http://www.mediafire.com/?3uunrfn5iadekpj
Pregled porijekla rodova u Opuzenu od kraja XVII stoljeća do danas prema matičnim knjigama.
Karl Kaser - Popis Like i Krbave 1712. : http://www.mediafire.com/?kaomcexjwzrnjuc
Prijepis poimeničnog popisa muških glava Like iz 1712. godine. Ortografija je tadašnja njemačka i nešto teža za čitati.
Maja Šunjić - Stanovništvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća : http://www.mediafire.com/?wrjmusp9emgk12g
Porijeklo rodova sela Komin kod Metkovića prema crkvenim podacima.
Maja Šunjić - Stanovništvo Rogotina na kraju 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća : http://www.mediafire.com/?ps0x3lwhz0hjsah
Porijeklo rodova sela Rogotin kod Metkovića prema crkvenim podacima.

[Pavo B.]

Marijan Stojković - Podgora u XVII stoljeću : http://www.mediafire.com/?2y3jw2tj2y53i0j
Ispisi iz najstarije sačuvane matične knjige krštenih u Podgori kod Makarske. Pokriva razdoblje od 1621. do 1730. godine.
Milan Glibota - Povijest Donje Neretve i prvi Mletački katastri : http://www.mediafire.com/?d9nq608943u4z51
Prijepisi mletačkih zemljišnika za sela u okolici Metkovića s kraja XVII i početka XVIII stoljeća. Sadrži imena i prezimena zemljoposjednika.
Milan Ivanišević - Nadbiskupski pohodi župama Vranjicu, Mravincima i Kučinama do godine 1764. : http://www.mediafire.com/?766dm588xauwn9d
Analiza nadbiskupskih pohoda ovim selima kod Trogira. Na kraju rada je i indeks svih osoba spomenutih u izvještajima s pohoda.
Nenad Vekarić - Stanovništvo poluotoka Pelješca : http://www.mediafire.com/?hm66wh2ej4c0m6b
Sadrži civilne popise Pelješca od 1664. do 1889. godine. Domaćini su u popisima navedeni poimenično.
Nevenka Božanić Bezić - Popis i struktura stanovništva krajem XVIII i početkom XIX stoljeća u Visu : http://www.mediafire.com/?q316de72q1fsjp3
Poimenični popisi glava domaćinstava na Visu 1798. i 1810. godine od strane civilnih vlasti.
Niko Kapetanić i Nenad Vekarić - Stanovništvo Konavala, knjiga prva : http://www.mediafire.com/?uokak4p5lb08bl5
Niko Kapetanić i Nenad Vekarić - Stanovništvo Konavala, knjiga druga : http://www.mediafire.com/?eva32p24mdivq6t
Sadrži civilne popise Konavla od 1549. do 1880. godine. Domaćini su u popisima navedeni poimenično.

Otokar Lahman - Prilog proučavanju strukture stanovništva Makarske : http://www.mediafire.com/?cumevmbarblcoaw
Ispisi i matica krštenih župe Makarska od 1709. do 1848. godine.
Petar Šimunović - Onomastička istraživanja Velog i Malog Drvenika : http://www.mediafire.com/?ayz7kupgz8y5nmh
Prezimena ova dva otoka prema dokumentima od 1521. godine na ovamo.
Radoslav Grujić - Plemenski rječnik ličko-krbavske županije : http://www.mediafire.com/?3ifi4ks3kzw2z0h
Popis svih domaćinstava u Lici i Krbavi po prezimenu iz 1915. godine.
Radoslav Lopašić - Hrvatski urbari : http://www.mediafire.com/?xdbx55x1oz05c9g
Poimenični popisi glava domaćinstava na raznim vlastelinstvima u Hrvatskoj u XV, XVI i XVII stoljeću. Radi se većinom o krajevima između Kupe i mora.
Rikard Pavelić - Bunjevci : http://www.mediafire.com/?aasnlbbaoph0kh9
Opća povijest Bunjevaca u Primorju i Lici. Sadrži i poimenične popise najranijih bunjevačkih doseljenika u Lič i Krmpote kod Senja u XVII stoljeću.
Robert Jolić - Povijest župe Plaški : http://www.mediafire.com/?c288wj2dpwf9bms
Sadrži stanje duša katoličke župe Plaški iz 1775., kao i informacije o novodoseljenim rodovima koji su većinom izbjegli iz Bosanske Krajine.
Roman Jelić - Ninjani u zadarskim crkvenim maticama XVI i XVII stoljeća : http://www.mediafire.com/?fz9c5irwgnbz629
Ispisi iz crkvenih matica.
Roman Jelić - Stanovništvo zadarskih otoka 1608. godine : http://www.mediafire.com/?nue054qmpp4m4uq
Poimenični popis stanovništva otoka u okolici Zadra.
Roman Jelić - Stanovništvo Zadra u drugoj polovici XVI i početkom XVII stoljeća : http://www.mediafire.com/?858umau8mjuclzs
Sadrži spisak imena i prezimena osoba iz matice vjenčanih župne crkve Sv. Stošije u Zadru od 1576. do 1613. godine.
Stjepan Antoljak - Zadarski katastik XV stoljeća : http://www.mediafire.com/?zq9fxeb87795a8d
Zadarski zemljišnik iz XV stoljeća. Sadrži neka, no ne sva sela u okolici grada. Određene osobe se spominju poimenično, no ne uvijek s prezimenom.
Stjepan Pavičić - Iz prošlosti Krasna i okolice : http://www.mediafire.com/?81cxbtefh1c2l5c
Između ostalog, autor navodi rodove koji žive u Krasnu kod Senja i njihovo porijeklo na osnovu civilnih i crkvenih dokumenata.
Stjepan Pavičić - Moslavina i okolina : http://www.mediafire.com/?54t1azwouleu5m3
Ovaj rad se bavi razvojem naselja u okolici Kutine, Čazme i Ivanić-Grada. Porijeklo stanovništva je obrađeno općenito po selima, a ne po rodovima.
Stjepan Pavičić - Razvitak naselja u županjskom području : http://www.mediafire.com/?1cfh220057scftv
Razvoj naselja u okolici Županje. Porijeklo stanovništva je obrađeno općenito po selima, a ne po rodovima.
Stjepan Pavičić - Razvitak stanovništva na području stare župe Grđeva u Slovjenskoj Zemlji : http://www.mediafire.com/?z52h9c52a6ez5kq
Razvoj naselja u predjelu zapadno od Grubišnog Polja. Porijeklo stanovništva je obrađeno općenito po selima, a ne po rodovima.
Stjepan Pavičić - Vukovska župa u razvitku svoga naselja od XIII do XVIII stoljeća : http://www.mediafire.com/?mbfbup48by9txxx
Razvoj naselja u staroj župi Vuka prema arhivskim dokumentima. Radi se uglavnom o prostoru negdašnjih kotara i općina Vukovar i Vinkovci.
Tomo Šalić - Vinkovački šokački rodovi : http://www.mediafire.com/?4vpssf27vu4062o
Rodoslovlja nekih starijih šokačkih rodova u Vinkovcima prema matičnim knjigama i vojnim izvorima.
Vjeko Omašić - Povijest Kaštela : http://www.mediafire.com/?ly6vc4aae7f49cj
Opća povijest ovog kraja kod Splita. Knjiga sadrži i stanja duša Kaštela s početka XVIII stoljeća, kao i mnoštvo drugih spomena raznih prezimena.
Vladislav Cvitanović - Otoci Iž i Premuda : http://www.mediafire.com/?97ckvvbw4uivygi
Pregled porijekla stanovništva rodova ova dva otoka na osnovu arhivske građe.
Zdravko Šundrica - Popis stanovništva Dubrovačke Republike 1673-1674. godine : http://www.mediafire.com/?cq5p0tamcwkdh3v
Poimenični popis Dubrovačke Republike. Neka mjesta nedostaju.
Žarko Despot - Najstarija sačuvana matica krštenih u franjevačkom samostanu u Zaostrogu : http://www.mediafire.com/?ln12dppz6az6iwe
Analize jedne matice krštenih 1660-1738. godine. U matici su upisivana razna krštenja osoba iz Makarskog Primorja, okolice Metkovića i Vrgorca, pa čak i iz zapadne Hercegovine.

[spiritual beggar]

Pavo, ima li tvojih radova u javnosti?

[lajos]

Prezime TARANDEK prvi puta se spominje 1598. god. u popisu poreza. Tu činjenicu su naveli J.Adamček i I.Kampuš u svojoj znanstvenom radu, knjizi Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj i Slavoniji u15. i 16. stoljeću ( zgb. 1976.).
Oni na 401. str. objavljuju :1598. god- Popis domaćinstava kmetova, inkvilina, plemića armalista, predijalaca i plemića jednoselaca u Zagrebačkoj županiji u selu Planina ( kraj Zagreba,Sesvete) ima 9 domaćinstava kmetova : među tih 9 glava obitelji navode i Ivana Tarandeka .( con. dic., Tomus I, fol. 474-601. ( orginalni popisi se čuvaju u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti).
Što se tiće Međimurja tamo se prezime TARAN prvi puta spominje 1638., a prezime TARANDEK 1720. godine ( prema A.Frančić - Međimurska prezimena). Dakle prezime TARANDEK potjeće iz sela Planina kraj Zagreba a ne iz Međimurja. Valja reći da su se ti kmetovi u Planinu doselili iz Zagorja (makar nema podataka)!

[Pavo B.]

Pavo, ima li tvojih radova u javnosti?

Osim piskaranja po internetu, ne. Nisam ja ni blizu nivoa da bih nešto objavljivao.

[minael]

Pavo,ima li što sa Banije i Korduna?

[Pavo B.]

Pavo,ima li što sa Banije i Korduna?

Slavko Gavrilović je izdao dva toma "Građa za istoriju Vojne Krajine u XVIII veku" koja se bave Banskom Krajinom.

http://www.scribd.com/doc/47306268/Slavko-Gavrilovic-Gradja-Za-Istoriju-Vojne-Krajine-u-XVIII-Veku-Knjiga-2-Banska-Krajina-XVII-XVIII-Vek

http://www.scribd.com/doc/47303099/Slavko-Gavrilovic-Gradja-Za-Istoriju-Vojne-Krajine-u-XVIII-Veku-Knjiga-1-Banska-Krajina-1690-1783

U toj knjizi ima dosta dokumenata i spominje se dosta ljudi poimenično. U knjizi "Dvor na Uni" ima nešto informacija o naseljavanju tog kraja.

http://dvornauni.com/Knjiga%20Dvor/Dvor%20na%20Uni.pdf

Inače nema puno objavljenog materijala. Poimenični popisi katolika postoje od početka XVIII stoljeća u arhivu Nadbiskupije u Zagrebu, ali mislim da ih nitko do sad nije obradio. Zemljišnici postoje, ali ni oni nisu obrađeni. Matice krštenih i jedne i druge crkve su većinom iz XIX stoljeća.

[minael]

Hvala Pavo na trudu.

[technotronic]

Križanić

[dom197711]

Sa kupreške visoravni - Džaja-Draganović

http://www.mediafire.com/?3sy62sx3i7ijuhb

[jagodica kolačić]

Čilaš-Šimpraga, Ankica (2008): Razvoj prezimenskog sustava na Miljevcima, Zagreb: Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33:41-65. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=34631)

u znanstvenom radu je prezentiran razvoj prezimena na području Miljevaca, grupacije 7 sela na visoravni između Krke, Čikole i Promine,
možete makar viditi etimologiju pojedinih prezimena koja se pojavljuju i u drugim krajevima dalje od Drniške općine

Bačić, Bašić, Benković Bubalo,
Čipčić, Čolak,
Deranja, Dević, Duilo,
Dželalija,
Galić, Grabić, Gverić,
Ivić,
Jurašin,
Kalik, Karlo, Kisić, Kozić, Kulušić,
Lalić, Livaja, Lovrić,
Malenica, Mamut, Mazalin, Mršić,
Perčin, Perišić, Pilić, Pletikosa, Pul(j)ić,
Runjić,
Samac, Samodol, Seper, Skelin, Skočić, Stipandžija, Stojanović, Sulje, Sunko, Sušić
Šarac, Šostera, Škeljo, Tetlo,
Vatavuk, Višić, Vla(j)ić, Vran(j)ković, Vukačić, Vukorepa
Zeljak
Živković

[jagodica kolačić]

Žužuli su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Imotskog. Razmjerno najviše Žužula u proteklih sto godina rođeno je u Grubinama kraj Imotskog, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Žužul

Žužuli su kroatizirani Arbanasi ka i Kalmete, Dešpalji i sl :)

[Pavo B.]

Žužuli su kroatizirani Arbanasi ka i Kalmete, Dešpalji i sl :)

Žužuli su Imoćani, tako da teško mogu imati veze s Arbanasima. Pogotovu jer se Žužuli u Imotskoj Krajini spominju 1725., a Arbanasi doseljavaju u Borgo Erizzo u ožujku 1726.

[Zavelim]

trenutno najstariji direktni predak podbabskih Žužula, Ilija Žužul, spominje se u pismarici kod Kačića u vrime morejskoga rata tamo negdi oko Zadvarja:

http://podbablje.hr/ljudi-i-obicaji/prezimena/258-uul


... Ništa manje Kekez Mihovile i delija Zuzule Ilija: svi su ovi srca Smiljanića, a desnice Rade Miletića. ...

[jagodica kolačić]

@Pavo pošteno! tvoje je područje :)
eto pojavljivati se mogu na više mista, različitih etimologija biti, minjaju se kroz povijest...
nikad točke nema :D inače bude blagi prizvuk etnocentrizma

respect za sve šta si napisa, zanimljiv hobi/posao :)
pitanjce - Kulušići u BiH?

@navelim mada datiranje na temelju mitiziranih usmenih pripovjesti i Milovana (w all due respect) uvik s rezervom, link okej

živili!

[Pavo B.]

pitanjce - Kulušići u BiH?
!

Srbi iz Hercegovine ili Bošnjaci iz Zenice?

[Zavelim]

@navelim mada datiranje na temelju mitiziranih usmenih pripovjesti i Milovana (w all due respect) uvik s rezervom, link okej

živili!

Milovan je popriličito pratijo stvarna zbivanja i knjige pogotovo za vrimena i krajeve koji su mu bili bliski, recimo garan je zna za kroniku fra Pavla Šilobadovića.

U toj kronici imate dosta prezimena s tursko-mletačke granice (danas sridnja dalmacij) u drugoj polovica 17. vika.

http://bs.scribd.com/doc/116581868/Kronika-Pavla-%C5%A0ilobadovi%C4%87a

[Zavelim]

1668., miseca studenoga na 16. Nikola Žaper, samo 15, uhiti 2 Imoćanina, golema četnika, i uciniše ji pasti. :D

[Pavo B.]

Milovan je popriličito pratijo stvarna zbivanja i knjige pogotovo za vrimena i krajeve koji su mu bili bliski, recimo garan je zna za kroniku fra Pavla Šilobadovića.

U toj kronici imate dosta prezimena s tursko-mletačke granice (danas sridnja dalmacij) u drugoj polovica 17. vika.

http://bs.scribd.com/doc/116581868/Kronika-Pavla-%C5%A0ilobadovi%C4%87a

Što se tiče suvremenih događaja i pogotovu spomena osoba, tu je Kačić-Miošić besprijekoran. Problem su genealogije.

[jagodica kolačić]

Srbi iz Hercegovine ili Bošnjaci iz Zenice?

svi ikad :D

[egeria]

Zanima me zna li ko nešto o prezimenu PINTAR porijelkom iz mađarske. Neki grb i povijest ... ???
Hvala

:):503::confused::kava:

[billy walsh]

Prezime Žugaj , porijeklo itd..

[hexenkind]

Prezime Žugaj , porijeklo itd..

copy/paste sa 136 stranice ove teme:

žugaj,dzugaj,szugaj,zugaj

--------------------------------------------------------------------------------

Žugaj nije prezime iz Hrvatske nego Polske.

Žugaj nema nikakvo znacenje u hrvatskom jeziku, nego slovenacka rjec žugati sto je prijetiti nekomu. A u nekim Hrvatskim selima je preuzeta ova rijec u iskvarenoj formi kao zaliti se buniti se. Danas je ta iskvarena forma je koristi
mladi u Hrvatskoj. Zugaji su dosli iz Polske u 300 godina unatrag i zato ih ima malo u Hrvatskoj.

U Polskoj ima najvise ovog prezimena sa varijantama gore napisanima., a slovi u originalu Żugaj.

Ja bi samo dodao da Žugaja u Hrvatskoj najviše ima na području nekadašnje Vojne granice, posebno oko Siska i petrinje, te u Imotskoj krajini.

[hexenkind]

Zanima me zna li ko nešto o prezimenu PINTAR porijelkom iz mađarske. Neki grb i povijest ... ???
Hvala

:):503::confused::kava:

pintar=pinter=bačvar...riječ pinta u mađarskom označava šarenog konja...no ovo je germanizirano prezime, dakle njemačkog porijekla, što ne znači da je i obitelj njemačkog porijekla...najviše Pintera ima u Mađarskoj...u Hrvatskoj u Zagorju...grb? nema grba, nisu plemstvo

[Walkman]

Prezime Habijanec, podrijetlo , značenje...

[prolaznik100]

Prezime Habijanec, podrijetlo , značenje...

Habijan prelazak f - h. Fabijan. Od latinskog Fabio i reči faba (fažol). Uzgajač fažola.

[hexenkind]

Habijan prelazak f - h. Fabijan. Od latinskog Fabio i reči faba (fažol). Uzgajač fažola.

Osobno bi je prije doveo u vezu s riječju habitus=navika (latinski), a preko mađarskoh habian=navika...drugim riječima, Habijanec bi onda značilo nešto kao "ovisnik", "zavisni seljak"

[Walkman]

Totalni sam laik, ali "bolje" mi zvuci drugo objasnjenje. Nekako mi se cini da smo mi od davnina bili jadni mali kmetovi pod madjarskom cizmom :D

[prolaznik100]

Totalni sam laik, ali "bolje" mi zvuci drugo objasnjenje. Nekako mi se cini da smo mi od davnina bili jadni mali kmetovi pod madjarskom cizmom

Habijan - fažolar je objašnjenje za prezime u sjevernoj Kajkaziji. IOvisnik: možda i u Njemačkoj postoji prezime Abhängige i slično? Mislim da ne. Prezimena nisu eksoti. Prezimena su praktična. kako da svi ljudi u svim selima na nekom posedu mađarskog grofa nose prezime Ovisnik - Habijan? Zanatlije, toponimi, sela, očeva imena i regionalna pripadnost su osnova za prezimena. Samo Židovi kupuju lijepa imena. Rosenbaum, Rotschild, Morgenstern...

[jagodica kolačić]

šta je s Kulušićima u BiH? svih konfesija

hvala

[Pavo B.]

šta je s Kulušićima u BiH? svih konfesija

hvala

Ljudi obično ovdje pitaju za svoje pretke iz pojedinog mjesta. Nije li puno tražiti sve pojave jednog prezimena ikad na prostoru jedne čitave države?

[dom197711]

Kratko pojašnjenje...Habijanec je od Fabijan,nikakav habitus ili koja druga riječ...
S obzirom da sam iz područja Sveti Ivan Žabno,u kojem se nalazi istoimeni zaselak Habijanci i u čitavoj okolici na desetke osoba Habijanec svi znaju da su od Fabijan...prilažem naziv sela Habjanovec nešto južnije,koje je izmijenjeni oblik od Fabijanovac,jer se tako nekada nazivalo i tijekom vremena izgubio originalni naziv (inače je Habjanovec ,ali su većinu činili pravoslavni vlaji,pa se pisalo Habjanovac). Zašto iz Fabijanec u Habijenec ? Jer su Hrvati "predavci" koji su ostali na zaposjednutom području istočno od Česme pa se predavali našim vojnim posadama i vlastima .Dolaskom na slobodno područje nekako je krivo izgovarano i zapisivano pa prešlo iz f u h. .Tako imamo Predavec Križevački i Bjelovarski.

http://www.freeimagehosting.net/e9epf
http://www.freeimagehosting.net/kd2f7

[jagodica kolačić]

Ljudi obično ovdje pitaju za svoje pretke iz pojedinog mjesta. Nije li puno tražiti sve pojave jednog prezimena ikad na prostoru jedne čitave države?
nisam ni mislila, telefonski imenik bi uzela pa zapisivala :D

nego da, po predaji staroj nekoj bi negdi u Bosni triba biti epicentar odakle se ti preci raseliše, velikim dijelom u šibensko zaleđe... ali uvik do slipe ulice dojdem, pa san mislila da bi Vi možda mogli znati, ali eto isprika na nesporazumu
ne triba odgovarati

adieu :)

[nevenb]

nisam ni mislila, telefonski imenik bi uzela pa zapisivala :D

nego da, po predaji staroj nekoj bi negdi u Bosni triba biti epicentar odakle se ti preci raseliše, velikim dijelom u šibensko zaleđe... ali uvik do slipe ulice dojdem, pa san mislila da bi Vi možda mogli znati, ali eto isprika na nesporazumu
ne triba odgovarati

adieu :)

Eh te stare predaje...

[ssgtmoler]

A prezime Moler?

[Pavo B.]

nisam ni mislila, telefonski imenik bi uzela pa zapisivala :D

nego da, po predaji staroj nekoj bi negdi u Bosni triba biti epicentar odakle se ti preci raseliše, velikim dijelom u šibensko zaleđe... ali uvik do slipe ulice dojdem, pa san mislila da bi Vi možda mogli znati, ali eto isprika na nesporazumu
ne triba odgovarati

adieu :)

Pa onda treba pitati o šibenskim Kulušićima a ne bosanskim. Tražiti rodbinu i pretke među Srbima i Bošnjacima nema puno smisla osim ako nisi Srbin ili Bošnjak. :D

Najstariji spomen drniških Kulušića koji sam našao je u matici vjenčanih župe Drniš. 1709. godine, udaje se Jela Kulušić za Luku Kujunžića iz župe Gradac(Ružić).

[cici1810]

Imam pitanjce. Moj suprug među precima ima Filipašiće. On tvrdi da je zbog toga u sebi ima i turske krvi. Radi se o precima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj blizu Varaždina. Jel to stvarno porijeklom od Turaka ili ne, ako netko zna?

[Freidenker]

Imam pitanjce. Moj suprug među precima ima Filipašiće. On tvrdi da je zbog toga u sebi ima i turske krvi. Radi se o precima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj blizu Varaždina. Jel to stvarno porijeklom od Turaka ili ne, ako netko zna?

Nositi prezime ciji je korijen u nekom osmanskom pojmu (Pasic od pasa) ne znaci da ti suprug ima tursko porijeklo. Ono zapravo ne govori nista o porijeklu.

[jagodica kolačić]

Eh te stare predaje...
ovime mi degradiraš struku koja počiva na njima do ibera :D

Pa onda treba pitati o šibenskim Kulušićima a ne bosanskim. Tražiti rodbinu i pretke među Srbima i Bošnjacima nema puno smisla osim ako nisi Srbin ili Bošnjak. :D

Najstariji spomen drniških Kulušića koji sam našao je u matici vjenčanih župe Drniš. 1709. godine, udaje se Jela Kulušić za Luku Kujunžića iz župe Gradac(Ružić).

znam za šibenske, ali ajde kad smo Hrvati, znate li možda u kojem vrimenu se pojavljuju u Dubrovniku

u startu me zanimalo misto/mista u Bosni otkud prezime potiče:ne zna:

sam pojam nacije (i nacionalizma koji iz iste proizlazi) je sam po sebi komičan konstrukt i novijega datuma nego šta nam se čini, a kod nas na "Balkanu ili Jugoistočnoj Europi" je to najkompleksnije ikad pa zato zanemarujem blago tu dimenziju nacionalnosti:mig:

[Pavo B.]

znam za šibenske, ali ajde kad smo Hrvati, znate li možda u kojem vrimenu se pojavljuju u Dubrovniku

u startu me zanimalo misto/mista u Bosni otkud prezime potiče:ne zna:

Zašto bi prezime poticalo iz Bosne? I zašto bi na kraju krajeva prezime uopće poticalo odnekud? Ljudi imaju porijeklo, prezimena su samo oznake. Tražiti rodbinu ili pretke na osnovu istovjetnog prezimena je vrlo, vrlo pogrešan pristup.

Što se nadovezuje na ono što pokušavam reći. Najveća većina poruka na ovoj temi je problematična. Ljudi su prešturi u upitima, previše okolišaju, i previše postavljaju indirektna pitanja.

Sve bi bilo puno lakše kad bi ljudi postavljali pitanje u formatu "Moje prezime je ___________. Djed mi je rođen u selu _________. Ima li netko kakvu informaciju o porijeklu i prošlosti mog roda?"

Ako Vas zanima porijeklo Vašeg roda, onda treba jednostavno postaviti to pitanje. Ja bih mogao dati pregled svih Kulušića i Kulišića od Vardara do Triglava koje sam našao u stručnoj literaturi, no to Vama ne znači ništa jer se ne radi o rođacima drniških Kulušića.

Ispričavam se ako ovo zvuči malo grubo, no to nije namjera. Jednostavno je situacija takva da većina upita ostane neodgovorena jer je često potrebno pitati forumaše 3-4 dodatna pitanja da bi se na kraju došlo do onog što oni u stvari žele znati.

A da ne pričam da sam prije samo stranicu stavio hrpu linkova s popratnim objašnjenjima sadržaja, među kojim je i rad Ilije Sindika u kojem se može pročitati i o Kulušićima i o Kulišićima u Dubrovniku. :D

[jagodica kolačić]

Zašto bi prezime poticalo iz Bosne? I zašto bi na kraju krajeva prezime uopće poticalo odnekud? Ljudi imaju porijeklo, prezimena su samo oznake. Tražiti rodbinu ili pretke na osnovu istovjetnog prezimena je vrlo, vrlo pogrešan pristup.

Što se nadovezuje na ono što pokušavam reći. Najveća većina poruka na ovoj temi je problematična. Ljudi su prešturi u upitima, previše okolišaju, i previše postavljaju indirektna pitanja.

Sve bi bilo puno lakše kad bi ljudi postavljali pitanje u formatu "Moje prezime je ___________. Djed mi je rođen u selu _________. Ima li netko kakvu informaciju o porijeklu i prošlosti mog roda?"

Ako Vas zanima porijeklo Vašeg roda, onda treba jednostavno postaviti to pitanje. Ja bih mogao dati pregled svih Kulušića i Kulišića od Vardara do Triglava koje sam našao u stručnoj literaturi, no to Vama ne znači ništa jer se ne radi o rođacima drniških Kulušića.

Ispričavam se ako ovo zvuči malo grubo, no to nije namjera. Jednostavno je situacija takva da većina upita ostane neodgovorena jer je često potrebno pitati forumaše 3-4 dodatna pitanja da bi se na kraju došlo do onog što oni u stvari žele znati.

A da ne pričam da sam prije samo stranicu stavio hrpu linkova s popratnim objašnjenjima sadržaja, među kojim je i rad Ilije Sindika u kojem se može pročitati i o Kulušićima i o Kulišićima u Dubrovniku. :D

Ma jasno mi je to pisala sam prije koju stranicu o takvu pristupu, znam kako su prezimena nastajala i protiv sam poopćavanja "svi X ikad su od tu i tu"

takvom analogijom smo došli do iranskog podrijetla Hrvata :D


nije isključivo ni čudno da postoje svih triju konfesija budući je prezime nastalo od nečega tako uobičajena i općenita


nego me eto zanimala samo rasprostranjenost, ne sad koliko ih ima di (znam koliko ih je samo s Miljevaca iselilo zadnjih par desetljeća), nego di su krugovi otkud se širiše, nije sad da želim raditi zaključke u Bratanićevu stilu i cilu genezu Slavena na nečem tako banalnom izvoditi, nego eto čista znatiželja bijaše :)

Ekipa je iz cilog mista došla u onoj seobi prid Turacima, Vlaići znaju potomke svojih predaka u BiH recimo(Bosansko Grahovo ako se ne varam), jer su ostale jake veze među njima koje su se dalje kumstvima i sl. jačale, kako ne pronađoh niš vezano za svoju ekipu, odnosno cura iz neznamsadkojegmista prezimena Kulušić je eto pravoslavka, ali njeni su odnekud iz Dalmacije prije x generacija stigli

šta se rodbine tiče tu su mi i prejasne sve stvari i previše ih iovako imam (reproduktivna ekipa) :D femili jako drži do toga, a babina stara je "do devete kapi krvi"

Sindika ću naći negdi, i prozujati literatatrom, fala mučo

[nevenb]

ovime mi degradiraš struku koja počiva na njima do ibera :D


ma ne degradiram ja ništa, ali iskustvo mi kaže da je velika većina usmenih predaja o porijeklu prezimena pogrešna.

[cici1810]

Nositi prezime ciji je korijen u nekom osmanskom pojmu (Pasic od pasa) ne znaci da ti suprug ima tursko porijeklo. Ono zapravo ne govori nista o porijeklu.

Ma to i ja tvrdim, al se on uhvatio tog argumenta i ne pušta :D

[Tut-tut]

Češća, ako ne i najčešća, prezimena po hrvatskim gradovima u RH.

Izvađeno 26.4.2012. sa stranice www.imehrvatsko.net

Bakar - Hasani
Beli Manastir - Petrović
Belišće - Petrović
Benkovac - Zrilić
Biograd Na Moru - Šarić
Bjelovar - Horvat
Buje - Vižintin
Buzet - Flego
Cres - Toić
Crikvenica - Car
Čabar - Žagar
Čakovec - Novak
Čazma - Bradić
Daruvar - Kovačić
Delnice - Pleše
Donja Stubica - Mirt
Donji Miholjac - Kovačević
Drniš - Vukušić
Dubrovnik - Matić
Duga Resa - Mihalić
Dugo Selo - Marić
Đakovo - Ćurić
Đurđevac - Horvat
Garešnica - Horvat
Glina - Jurković
Gospić - Rukavina
Grubišno Polje - Horak
Hrvatska Kostajnica - Knežević
Hvar - Novak
Ilok - Bošnjak
Imotski - Rebić
Ivanec - Friščić
Ivanić Grad - Horvat
Jastrebarsko - Novosel
Karlovac - Cindrić
Kastav - Jurčić
Klanjec - Harapin
Knin - Marić
Komiža - Mardešić
Koprivnica - Horvat
Korčula - Botica
Kraljevica - Devčić
Krapina - Hršak
Križevci - Horvat
Krk - Kosić
Kutina - Bogdan
Kutjevo - Marković
Labin - Miletić
Lepoglava - Husnjak
Lipik - Ljevaković
Ludbreg - Horvat
Makarska - Puharić
Mali Lošinj - Kučić
Metković - Bebić
Mursko Središće - Horvat
Našice - Knežević
Nin - Peroš
Nova Gradiška - Kovačević
Novalja - Škunca
Novi Marof - Meštrić
Novi Vinodolski - Tomić
Novska - Jurić
Obrovac - Šarlija
Ogulin - Salopek
Omiš - Kovačić
Opatija - Kinkela
Opuzen - Popović
Orahovica - Nekić
Oroslavje - Jagečić
Osijek - Kovačević
Otočac - Kostelac
Ozalj - Mihalić
Pag - Fabijanić
Pakrac - Sudar
Pazin - Brajković
Petrinja - Kovačević
Pleternica - Tomić
Ploče - Barbir
Poreč - Ritoša
Požega - Kovačević
Pregrada - Horvat
Prelog - Novak
Pula - Peruško
Rab - Vidas
Rijeka - Babić
Rovinj - Poropat
Samobor - Horvat
Senj - Tomljanović
Sinj - Barać
Sisak - Nikolić
Skradin - Brajković
Slatina - Horvat
Slavonski Brod - Marić
Slunj - Cindrić
Solin - Boban
Split - Radić
Stari Grad - Petrić
Supetar - Dragičević
Sveti Ivan Zelina - Antolković
Šibenik - Škugor
Trilj - Dukić
Trogir - Vukman
Umag - Zakinja
Valpovo - Cvenić
Varaždin - Horvat
Varaždinske Toplice - Horvat
Velika Gorica - Kovačić
Vinkovci - Jurić
Virovitica - Horvat
Vis - Vojković
Vodice - Roca
Vodnjan - Vitasović
Vrbovec - Abramović
Vrbovsko - Božić
Vrgorac - Tolj
Vrlika - Turudić
Vukovar - Kovačević
Zabok - Hrastinski
Zadar - Knežević
Zagreb - Horvat
Zaprešić - Kovač
Zlatar - Sviben
Županja - Filipović

[žerac76]

Jel zna netko porijeklo prezimena Bušljeta? Najviše ih ima oko Starigrada podno Velebitu i u Slavoniji, okolica Đurđevca

[nevenb]

Jel zna netko porijeklo prezimena Bušljeta? Najviše ih ima oko Starigrada podno Velebitu i u Slavoniji, okolica Đurđevca

Najvjerojatnije morlačkog porijekla, ukoliko vuku porijeklo od predturskih Busleticha.

Najstariji meni poznati spomen tog prezimena je iz 1450. godine, gdje se u okolici Vrane spominje Belota Busletich, pripadnik katuna Tomaša Aladinića.
1558. imamo u Tinju Matu Busleticha
1621. je u Petrčanima krštena Jela, kćer Mike Nemarića i negove prave žene Klare Bušletića
1667. u Zatonu imamo Vida Busglettu
1671. se među naseljenicima u opustošeni Dračevac Ninski nalazi i Giacomo Busletich con due fratelli

evo tu jedna zanimljiva priča, potpuno u stilu "usmene predaje":

http://www.ogorje.net/prezime/busljeta/661.html

[žerac76]

Najvjerojatnije morlačkog porijekla, ukoliko vuku porijeklo od predturskih Busleticha.

Najstariji meni poznati spomen tog prezimena je iz 1450. godine, gdje se u okolici Vrane spominje Belota Busletich, pripadnik katuna Tomaša Aladinića.
1558. imamo u Tinju Matu Busleticha
1621. je u Petrčanima krštena Jela, kćer Mike Nemarića i negove prave žene Klare Bušletića
1667. u Zatonu imamo Vida Busglettu
1671. se među naseljenicima u opustošeni Dračevac Ninski nalazi i Giacomo Busletich con due fratelli

Hvala!
Na internetu san naša, da su u Dubrovniku bila tri brat trgovci koji su ubili turskog agu pa su prema sporazumu Turskog carstva i Dubrovačke republike protjerani. Utočište su našli negdi kod Travnika, odakle su ponovno pobigli na Velebit. Jedan od braće je posle oša u Slavoniju. Sve to mi spada u domenu mitova i legendi, tako da mi ovo tvoje objašnjenje zvuči nekako realnije.

Vidim da si me preduhitrija. U svakom slučaju, hvala:

[PeroOrlić]

Zanima me porijeklo prezimena Šuica/Šujica.

Koliko ja znam u Šuici BiH nema tog prezimena pa nisu od tamo:ne zna:

[lc5l]

Gosp. Meglaj, molim podatke od prezimena: puklek, vida i mez
naric. Hvala!

[mojcar]

Prezime Komić? (Komić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Udbina, Ličko-senjska županija). Komići su i muslimani i katolici. Mene muslimani zanimaju. Dakle, iz Like dolaze u Bosansku Otoku... Da li je to to? Hvala

[Cayon]

Zanima me porijeklo prezimena Šuica/Šujica.

Koliko ja znam u Šuici BiH nema tog prezimena pa nisu od tamo:ne zna:

Ja ne znam, ali mislim da krivo zaključuješ. Ni u Furlaniji nema prezimena Furlan, Crnoj Gori Crnogorac, Sloveniji Slovenc, Hrvatskoj Hrvat... odnosno ako ih ima riječ je o povratnoj imigraciji - dakle Horvatima koji su doselili iz Mađarske i sl.

[nixolino]

Hvala!
Na internetu san naša, da su u Dubrovniku bila tri brat trgovci koji su ubili turskog agu pa su prema sporazumu Turskog carstva i Dubrovačke republike protjerani. Utočište su našli negdi kod Travnika, odakle su ponovno pobigli na Velebit. Jedan od braće je posle oša u Slavoniju. Sve to mi spada u domenu mitova i legendi, tako da mi ovo tvoje objašnjenje zvuči nekako realnije.

Vidim da si me preduhitrija. U svakom slučaju, hvala:

Otprilike sam istu priču čuo od bake za Čubeliće kod Velebita / Gračaca - da su kao (Čubele (ili možda Žuvele) doselili iz Dubrovnika jer je netko od braće ubio nekog turka. :ne zna:

[nixolino]

@NevenB

da li znate nešto više o prezimenu Nikolić iz Borovice pored Vareša (srednja Bosna). Neka priča je da su potomci doseljenih Sasa (kao rudara) čini mi se iz 14 st?
Ono što mi je simpa kad gledam slike klinaca iz tog mjesta puno ih je onak, baš svijetle/plave kose, svjetle, zelene/plave oči (mali švabe okupatori :)) - ako to sve skupa ima veze sa samim porijeklom :ne zna:

[nevenb]

@NevenB

da li znate nešto više o prezimenu Nikolić iz Borovice pored Vareša (srednja Bosna). Neka priča je da su potomci doseljenih Sasa (kao rudara) čini mi se iz 14 st?
Ono što mi je simpa kad gledam slike klinaca iz tog mjesta puno ih je onak, baš svijetle/plave kose, svjetle, zelene/plave oči (mali švabe okupatori :)) - ako to sve skupa ima veze sa samim porijeklom :ne zna:

Nisam baš toliko upućen u područje srednje Bosne, nešto više znam o području koje me zanima - sjeverni dio Dalmacije, dijelom Lika i Istra, koja su međusobno vrlo jako migracijski povezana kroz prošlost.

Mislim da će PavoB bolje znati odgovor na vaše pitanje. Makar, sumnjam da ima sačuvanih dokumentiranih poveznica tako daleko u prošlost, pogotovo jer se radi o prezimenu koje je izvedenica od jako čestog osobnog imena kao što je Nikola.

Koliko vidim, Nikolića je 1743. bilo u župama Brotnjo, Kreševo, Jajce, Majdan, Rama, Soli i Sutjeska; dok 1768. ih ima u Bijeloj, Brotnju, Komušini, Kreševu, Fojnici, Ivanjskoj, Podvučjaku, Rami, Skoplju, Sutjeski, Velikoj, Vodičevu i Žepču. Borovica je tada bila u sklopu župe Sutjeska, međutim, tada nema prezimena Nikolić u Borovici. Najvjerojatnije je predak Nikolića doselio nakon tog vremena u Borovicu, ili je netko u međuvremenu promijenio prezime... :ne zna:

[Pavo B.]

@NevenB

da li znate nešto više o prezimenu Nikolić iz Borovice pored Vareša (srednja Bosna). Neka priča je da su potomci doseljenih Sasa (kao rudara) čini mi se iz 14 st?
Ono što mi je simpa kad gledam slike klinaca iz tog mjesta puno ih je onak, baš svijetle/plave kose, svjetle, zelene/plave oči (mali švabe okupatori :)) - ako to sve skupa ima veze sa samim porijeklom :ne zna:

Nikolići se u Borovici prvi put spominju 1705. godine, kad se prezime pojavljuje u matičnim knjigama. Od tad pa do danas žive u selu.

Borovicu vjerojatno jesu osnovali Sasi, jer se još na defteru sandžaka Bosna iz 1469. spominje kao rudnik srebra. Ne možemo biti sigurni o etničkoj pripadnosti prvih rudara, no kako su Sasi radili po rudnicima u čitavoj srednjovjekovnoj Bosni, onda bi bilo za očekivati da su bili i u Borovici. Defter je sumaran pa ne donosi imena stanovnika. Defter iz 1604. je opširan i daje imena stanovnika Borovice.

Luka, Ivana;
Marijan, Luke;
Luka, Đure;
Luka, Matije - na baštini;
Vojin, Marka;
Matija, Ivana- na baštini;
Martin, Ivana;
Marko, Andrije;
Luka, Andrije;
Mihovil, Marka;
Antun, Marka;
Luka, Ivana;
Marijan, Jakova;
Martin, Marka - na baštini;
Grgur, Martina- na baštini;
Živan, Martina;
Toma, Marka;
Andrijaš, Tome;
Stipan, Martina;
Baština Martina Mihaljeva, u posjedu Antuna Vujeva;
Baština Luke, u posjedu Mihala, sada u posjedu Andrije Lorinova;
Baština Dabiživa Tomina, u posjedu Grgura, zatim u posjedu Ivana, sada u posjedu Đure Tomina;
Baština Stipana Vujičina, u posjedu Jovana Mihovilova, sada u posjedu Martina Mihovilova;
Baština Milašina Radovčeva, u posjedu Milašina Đuričina, sada u posjedu Ivana Jakovljeva;
Baština Dabiživa, u posjedu stanovnika sela;
Jerko, Ivana;
Franko, Matije;
Borko, Matije;
Šimun, Pavela;
Petar, Stipana;
Matoš, Petka;

Već tad je stanovništvo očito potpuno slavensko.

[nevenb]

Baština Stipana Vujičina, u posjedu Jovana Mihovilova, sada u posjedu Martina Mihovilova;

Ovo je odlična kombinacija imena :mig: :D

[Ero s onoga svijeta]

Zanima me značenje prezimena FUŠTIN.
Ima ga u Dalmaciji u okolici Primoštena, plus ljudi koji su se odatle raselili.
Je li to nešto tursko ili nešto venecijansko (fossatini?)

[nixolino]

Nikolići se u Borovici prvi put spominju 1705. godine, kad se prezime pojavljuje u matičnim knjigama. Od tad pa do danas žive u selu.

Borovicu vjerojatno jesu osnovali Sasi, jer se još na defteru sandžaka Bosna iz 1469. spominje kao rudnik srebra. Ne možemo biti sigurni o etničkoj pripadnosti prvih rudara, no kako su Sasi radili po rudnicima u čitavoj srednjovjekovnoj Bosni, onda bi bilo za očekivati da su bili i u Borovici. Defter je sumaran pa ne donosi imena stanovnika. Defter iz 1604. je opširan i daje imena stanovnika Borovice.

Luka, Ivana;
Marijan, Luke;
Luka, Đure;
Luka, Matije - na baštini;
Vojin, Marka;
Matija, Ivana- na baštini;
Martin, Ivana;
Marko, Andrije;
Luka, Andrije;
Mihovil, Marka;
Antun, Marka;
Luka, Ivana;
Marijan, Jakova;
Martin, Marka - na baštini;
Grgur, Martina- na baštini;
Živan, Martina;
Toma, Marka;
Andrijaš, Tome;
Stipan, Martina;
Baština Martina Mihaljeva, u posjedu Antuna Vujeva;
Baština Luke, u posjedu Mihala, sada u posjedu Andrije Lorinova;
Baština Dabiživa Tomina, u posjedu Grgura, zatim u posjedu Ivana, sada u posjedu Đure Tomina;
Baština Stipana Vujičina, u posjedu Jovana Mihovilova, sada u posjedu Martina Mihovilova;
Baština Milašina Radovčeva, u posjedu Milašina Đuričina, sada u posjedu Ivana Jakovljeva;
Baština Dabiživa, u posjedu stanovnika sela;
Jerko, Ivana;
Franko, Matije;
Borko, Matije;
Šimun, Pavela;
Petar, Stipana;
Matoš, Petka;

Već tad je stanovništvo očito potpuno slavensko.

@Pavo B i @NevenB

puno hvala

@Pavo B - ako može par pojašnjenja...

1. Navedena imena su prezimenom Nikolići ili su navedena samo imena?

2. Iz kojeg razloga kažete slavensko tj. kako to da ne konkretizirate i kažete hrvatsko (ili ev. bosansko, ili ne znam što bi još mogli biti s obzirom na imena) - mislim, svjestan sam doba i odnosa u kojem su ljudi tada živjeli i kasniji nastanak nacija ali etnički bi bili Hrvati ili? Ili mislite da je to neka nedefinirana slavenska masa? Ako bi mogli malo pojasniti.
Nemojte me krivo shvatiti - nije mi želja prenijeti ovo na današnje vrijeme i prepucavanja oko toga "čija" je Bosna.

Hvala

[srkzzzr]

Prezime Popović, negdje u predjelu Dalmatinske Zagore.. negdje oko Benkovca..

hvala ;)

[dom197711]

Zujić Krunoslav - Prezimena u Imotskoj krajini
http://www.mediafire.com/?d9g4msv7b3jyjc4

[jean-michele]

Prezime Majetić, prapradjed rođen u Prozoru, kod Otočca. Ne znam koje još informacije trebaju :/ ubili ga na mostu preko Gacke, imao dvije žene, prvoj ime ne znam, druga Marija r. Ostović, djeca se raselila, moj pradjed došao u Slavoniju, njegova sestra i još jedan brat također. Pradjed neko vrijeme živio u Bosni, ispod Kozare, tamo služio obitelji današnjeg zastupnika Pupovca.

[alexamona]

mene zanima svirčić i badžim.
ovi potonji su iz dalm.zagore,mislim su, odakle su doselili ne znam,mislim iz turske, na turskom bi to prezime bilo Bacim (c je u turskom dž),a kako dalje,ne znam.
a svirčići uz more,grebaštica(prije primostena)

eto ako ima netko neku ideju,ili gdje bih jos mogla pogledati jer ovo gdje sam gledala nema,pa se nadaju da c netko ostaviti komentar s vise podataka..

http://sibenskimolitvenik.blogspot.com/2013/01/sibenska-prezimena-najstarijih-zapisa.html

[Fruštuk]

Ja sam već bio pitao za svoje prezime (Polanc) no zanima me dali mozda postoji neka povezanost s jednom starom njemackoj plemickoj obitleji, von Polenz. Po mom znanju njemackog gotovo se isto izgovara i znam da se moje prezime prvi put u Sloveniji javlja na podrucju Skofje Loke a sada me zanima dali tamo ima naseljavanja nijemaca iz krajeva istocne Njemacke jer ti Polenzi se javljaju tamo u pokrajini Saskoj? :)

[Ulderiko]

Zna li itko o porijeklu prezimena Mišura iz Šibenika odnosno Danilo Kraljica ? Kad se prvi puta pojavljuju tamo?

[Kiki114]

Svirčić (http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-svircic)
Badžim (http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-badzim)
kako to da nisi gledala na imehrvatsko.net?
to je najpopularnija stranica te tematike :)
Mišura (http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-misura)
Eto piše ti nešto i za Šibenik i za Danilo Kraljicu :D

inače ta stranica ne daje puno informacija ali sam je naveo jer je dotična alexmona rekla da je tražila a nije našla pa sam morao navesti :)

[Adamovec]

zanima me prezime Perenčević. Djed potjece iz Gornje Mlinoge, Jabukovac, Glina. Ima nas po Baniji, u Sisku, Petrinji i tako dalje. Znam za nekoliko istih prezimena po Karlovcu i Zagrebu, cak i po Srijemu i ostatku Vojvodine, ali nemamo nista s njima, bar ne u zadnjih 60-70 godina :D . Sto se vjere tice, ima nas svakakvih, nekakva mjesavina gdje prevladavaju pravoslavni, nesto katolika, ali i ateista u zadnje vrijeme :D. Po svemu bi trebali biti tipicna "krajiska" obitelj, ali u Podravini oko Virovitice se pojavljuje obitelj skoro potpuno istog prezimena - Ferenčević

I jedno i drugo prezime su jako rijetko i po nekakvim mojim osobnim razmisljanjima bi trebali voditi porijeklo od perenc- ili ferenc- . Buduci da stari Slaveni nisu znali izgovoriti glas F, pa su ga izgovarali kao P (vidi Filipovic - Pilipovic) i ja nekako racunam da je na pocetku bio nekakav Ferenc koji se doselio medju slavensko stanovnistvo koji su ga pretvorili u Perenca. U Madjarskoj Ferencza i Perencza mozete naci hrpu, naravno

nedavno sam se sokirao kad sam u telefonskom imeniku Bratislave naletio na hrpu Slovaka s prezimenom Ferenčovič, sto bi bio jos jedan argument u prilog moje teorije o "praocu" Ferencu

a mozda i grijesim. Zato sam se odlucio javit ovdje, pa da vidim sto kazu strucnjaci :) Cak se ne radi toliko o porijeklu prezimena (to sam lingvisticki vec smislio, kako se vidi), vec imate li podataka tko je kada i odakle dosao i slicno

[Euphrasie]

Da li netko zna sta znace prezimena koja zavrsavaju na -ek. Npr. Šimek.
Odakle potjecu i da li to ima ikakvo znacenje taj nastavak?

[thatfeel]

Da li netko zna sta znace prezimena koja zavrsavaju na -ek. Npr. Šimek.
Odakle potjecu i da li to ima ikakvo znacenje taj nastavak?

Ništa posebno, -ek je običan kajkavski nastavak (i slavenski, ali na hrvatskim prostorima postoji samo u kajkavskom). Ta prezimena ako su iz Hrvatske potječu iz bilo kojih kajkavskih područja, a mogu biti i Češka, Slovačka, Slovenska, itd.

Na primjer Jelinek.

[Euphrasie]

Ništa posebno, -ek je običan kajkavski nastavak (i slavenski, ali na hrvatskim prostorima postoji samo u kajkavskom). Ta prezimena ako su iz Hrvatske potječu iz bilo kojih kajkavskih područja, a mogu biti i Češka, Slovačka, Slovenska, itd.

Na primjer Jelinek.

pronadji moj prethodni post i reci sta mislis

[Supetarr]

pronadji moj prethodni post i reci sta mislis

Pa svejedno - u Slavoniji isto prezime bi bilo na-ak ili na -ić, u Zagorju na -ek itd...znači, običan prezimenski sufiks na kajkavskom govornom području
Šimek je valjda kajkavska inačica prezimena Šimić

[Kloki]

Da li netko zna sta znace prezimena koja zavrsavaju na -ek. Npr. Šimek.
Odakle potjecu i da li to ima ikakvo znacenje taj nastavak?

Šimek ti je zapravo "mali Šime".

[alex19]

Ništa posebno, -ek je običan kajkavski nastavak (i slavenski, ali na hrvatskim prostorima postoji samo u kajkavskom). Ta prezimena ako su iz Hrvatske potječu iz bilo kojih kajkavskih područja, a mogu biti i Češka, Slovačka, Slovenska, itd.

Na primjer Jelinek.

Postoji mnogo takvih prezimena(Smišek, Supek, Dudek, Valašek...) na sirem podrucju Ceske. Slovacke, Poljske, Madjarske, Vojvodine, Slavonije...

Taj sufiks -ek je(najcesce) umanjenica, nesto kao tepanje.

Šimek bi trebalo da je od imena Šimon.

[Liburn]

Taj sufiks -ek je(najcesce) umanjenica, nesto kao tepanje.


Umanjenica jest, ali nije baš tepanje. Ti nastavci imaju sasvim konkretnu ulogu. Kajkavski -ek, -ak se u tom smislu nimalo ne razlikuju od -ić.

Par primjera o čemu se radi.

Prezime Milković:
- bio jednom jedan Milko, podigao kuću i počeo štancat pomladak
- generacija njegove djece koja ostaje na istom imanju, dograđuje katove na Milkovu kuću ili proširuje dvorište novim kućama ili ipak ponetko odlazi iz rodovskog sjedišta ali ostaje u istom naselju, ima prezime/nadimak Milkov; oni su Milkovi, to je rod Milkovih
- sljedeća generacija, djeca Milkovih, ima ih ka Kineza, sad već predstavljaju pleme proizašlo iz roda Milkovih, od rodozačetnika Milka, oni dobijaju plemenski nastavak -ić, umanjenica vjerojatno zato jer u principu, pojednostavljeno, dijele nasljeđe od Milka ili Milkovih, ne samo fizički nego i nominalno - vuku ime od Milka, Milko je alfa, Milkovi su početak roda, ostali su ponavljači đaci iliti pleme.

Milinović:
-tu je zanimljiva dupla rodovska razina prije plemenskog nastavka -ić; od Mile su prvo djeca Milini, jedan Milin se odvojio, preselio u neko drugo naselje i pokrenuo svoj rod koji su Milinov
- djeca Milinovih su Milinovići - pleme nastalo od Milinovih

Isto je i sa nastavcima kod kajkavaca.

Jelinek:
- Jela ostala udovica, sama sa djecom, djeca su Jelini i čine rod
- sljedeća generacija je pleme od Jelinih, oni su Jelineki

Šimek:
- razina roda iza Šime je preskočena, možda je postojala kao Šimin, ali je poslije izostavljena i ostaje pleme Šimekovih

Perić:
- ista stvar, možda su postojali Perovi, Perini, ali su poslije kao pleme izbacili rodovski nastavak a ostavili završni plemenski

Nije svugdje bio običaj završit sa plemenskim nastavkom. Negdje ostaju rodovski završeci -ov, -ev, -in. Npr. na zadarskim otocima Marin (od Mare), Dorkin (od Dorke), Dundov (od Dunda), Blaslov (od Blasula),...
To je možda zato što nisu svi poljoprivrednici, ima i ribara, moreplovaca, ne treba im plemenski nastavak da bi se čuvala zemlja, posjedi, ostaje rodovski završetak da bi se znao rod. Pa se u takvom okruženju ni ne razvija neka opća tradicija dodavanja plemenske oznake, čak ni ako je neka obitelj orijentirana isključivo na zemljane posjede.

[Pavo B.]

zanima me prezime Perenčević. Djed potjece iz Gornje Mlinoge, Jabukovac, Glina. Ima nas po Baniji, u Sisku, Petrinji i tako dalje. Znam za nekoliko istih prezimena po Karlovcu i Zagrebu, cak i po Srijemu i ostatku Vojvodine, ali nemamo nista s njima, bar ne u zadnjih 60-70 godina :D . Sto se vjere tice, ima nas svakakvih, nekakva mjesavina gdje prevladavaju pravoslavni, nesto katolika, ali i ateista u zadnje vrijeme :D. Po svemu bi trebali biti tipicna "krajiska" obitelj, ali u Podravini oko Virovitice se pojavljuje obitelj skoro potpuno istog prezimena - Ferenčević

I jedno i drugo prezime su jako rijetko i po nekakvim mojim osobnim razmisljanjima bi trebali voditi porijeklo od perenc- ili ferenc- . Buduci da stari Slaveni nisu znali izgovoriti glas F, pa su ga izgovarali kao P (vidi Filipovic - Pilipovic) i ja nekako racunam da je na pocetku bio nekakav Ferenc koji se doselio medju slavensko stanovnistvo koji su ga pretvorili u Perenca. U Madjarskoj Ferencza i Perencza mozete naci hrpu, naravno

nedavno sam se sokirao kad sam u telefonskom imeniku Bratislave naletio na hrpu Slovaka s prezimenom Ferenčovič, sto bi bio jos jedan argument u prilog moje teorije o "praocu" Ferencu

a mozda i grijesim. Zato sam se odlucio javit ovdje, pa da vidim sto kazu strucnjaci :) Cak se ne radi toliko o porijeklu prezimena (to sam lingvisticki vec smislio, kako se vidi), vec imate li podataka tko je kada i odakle dosao i slicno

Perenčević je vjerojatno samo inačica Ferenčević. Tako recimo kod Požege imamo selo Perenci(s početnim P se piše 1698. i 1702.) ali se 1579. bilježi kao Ferenčevci.

U jednom dokumentu iz 1754., navode se pojedini krajišnici s Banije koji iz raznih razloga ne bi trebali biti regrutirani u husare. Među njima je Nikola Perenchevich, "siromah u svakom smislu." On je iz Klasnićke kumpanije, pa se tu vjerojatno radi o Perenčevićima iz Mlinoge.

Mikula Ferencheuich je potpisnik jedne molbe knezova "krajine Kostanichke" koji iz Kostajnice 1703. šalju zagrebačkom biskupu. Ako je ovaj Mikula još 1703. knez, oprezno bih nagađao da nije došao iz Bosne poslije turskog poraza kod Beča već da je i prije 1684. živio negdje na Baniji.

[Adamovec]

:s

hvala

dakle, vjerojatno sam u pravu ste se tice razvoja Ferencevic --> Perencevic

sto se ovog kneza iz 1703. tice, pretpostavljam da radi se o nekakvim rodovskim knezovima, nacelnicima roda? Jel mi mozes to malo objasniti? Doseljenici nakon 1684. (pretpostavljam da se radi o tzv. Velikoj seobi Srba) nisu mogli biti knezovi? Samo "starosjedioci" su imali pravo na tu titulu?

inace, sto se tice Nikole i Mikule, ispada da je imao pravo moj stari (takodjer Nikola) da se to ime nasljedjuje generacijama

[Pavo B.]

sto se ovog kneza iz 1703. tice, pretpostavljam da radi se o nekakvim rodovskim knezovima, nacelnicima roda? Jel mi mozes to malo objasniti? Doseljenici nakon 1684. (pretpostavljam da se radi o tzv. Velikoj seobi Srba) nisu mogli biti knezovi? Samo "starosjedioci" su imali pravo na tu titulu?

Pod Turcima su kršćani imali neku mjeru lokalne samouprave. Ovo se pogotovu odnosi na stanovništvo koje je u poreskom smislu imalo vlaški status, tj. stanovništvo koje nije plaćalo porez po postotku proizvodnje već odsjekom. Knezovi su bili poglavari vlaških sela. Oni su imali određene dužnosti, od skupljanja poreza do organiziranja vojnika koje su vlasi bili dužni dati. Knez je plaćao manji porez, kao što se vidi ovdje iz turskog poreznog popisa iz 1604.

http://img594.imageshack.us/img594/2631/78032709.png

Razlog zašto mislim da je ovaj knez Mikula bio "starosjedilac" je da su obje strane Une u trenutku kad on piše pismo donedavno bile pod Turcima. Austrijanci su zatekli na Baniji nešto kršćanskog stanovništva, a dosta ih je došlo iz Bosne. Kako su u ovoj molbi potpisani ugledniji knezovi, izgleda mi logično da bi se radilo o "starosjediocima." Izbjeglice iz Bosne teško da su mogli biti previše ugledni.

inace, sto se tice Nikole i Mikule, ispada da je pravo moj stari (takodjer Nikola) da se to ime nasljedjuje generacijama. Bilo bi zanimljivo saznati da li je neka generacija prije 100-150-200 slavila Nikolu kao krsnu slavu

Prije 100-150 godine se sigurno može potvrditi. Šematizam Gornjo-karlovačke dijeceze iz 1883. navodi prezimena koja u njoj postoje i slave koje ta prezimena slave. Za Perenčeviće navodi Đurđevdan i Nikoljdan. Na žalost, nema informacija o tome koji Perenčevići slave koju slavu pa ni u kojim parohijama žive.

[Liburn]

...Razlog zašto mislim da je ovaj knez Mikula bio "starosjedilac" je da su obje strane Une u trenutku kad on piše pismo donedavno bile pod Turcima...

Drugi razlog bi ti trebao bit sam oblik njegovog imena - Mikula, tipičan za ikavce, ustvari čak najviše za čakavce, to je stara domaća katolička verzija imena Nikola.
Krsnu slavu se moglo slavit na Nikolu, ne Mikulu.

[beebee15]

Pozdrav forumaši !
U posljednje vrijeme me jaaaako zanimaju moji predci kako s majčine tako i s očeve strane. O očevoj strani ,nažalost, nisam uspjela saznati mnogo dok je s majčine strane potpuno suprotno - pronašla sam neke podatke čak iz 16.stoljeća! :o
Dakle,ona se djevojački prezivala Kramarić. Njezina majka je rođena u Velikoj Vranovini kraj Topuskog. Ona se djevojački prezivala *nebitno* , ali se njezina majka odnosno moja prabaka djevojački opet prezivala Kramarić. :rofl: Uvjerena sam da tu nema nikave bliske krvne povezanosti u smislu incesta jer na tom području živi dosta Kramarića također kao i u Hrvatskom Selu i u Sisku koji su dosta geografski približeni.
Naime,istraživala sam dosta po internetu i saznala kako su Kramarići plemićka obitelj porijeklom iz Like. Živjeli su u selu Marinci kraj Bužana. Ondje se 1.put spominju 1598. u knjizi ' Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. st. ' Na datum 24. kolovoza 1614. im je kralj Matija II. po prvi puta dodijelio plemstvo i to Ivanu Kramariću , zatim njegovim sinovima Ambrozu,Pavlu,Ivanu i Nikoli,zatim njegovom bratu Stjepanu i njegovim sinovima Gjuri i Matiji. Plemstvo im je 2.put dodijelio Car Josip I. u Beču 17. veljače 1707. To su navodno dobili zbog velikog zalaganja u obrani od Turaka. Dobili su naravno i svoj lijepi grb. Zatim se počinju pojavljivati u Turopolju (dakle raselili su se,možda zbog plodnije zemlje,možda zbog veće sigurnosti na tim prostorima,ne znam) i tada se ponovno spominju u knjizi 'Povijest plemenite općine Turopolje.' Od tada ih se počinje oslovljavati sa 'Kramarich de Schitario.'
Postoji Kramarića i u Moravskoj u Češkoj. Inače prezime Kramarić dolazi od germanske riječi 'kramar' što znači trgovac na malo. Dakle, Kramarić je sin jednog takvog trgovca. Riječ 'kram' dolazi iz visoko-njemačkog jezika (uporaba 750.-1050.) ili iz staroslavenskog 'gram.' U svakom slučaju , njemača riječ 'krämer' znači trgovac. :D
Kramarić se ponovno spominje 20.svibnja 1840. kada je svjedok jednog vjenčanja bio Martin pl. Kramarić (u matici župe Zlatar).
I još jedan podatak - u razdoblju od 1842. do 1848. Kramarići su naselili Galdovo(Kaptolsko) , današnje predgrađe Siska što objašnja njihov velik broj u još južnijim naseljima - Velikoj Vranovini,Topuskom,Hrvatskom Selu...Znam da se u Hrvatskom Selu govori nekakva čudna kajkavština i mislim da su je upravo Kramarići iz Turopolja donjeli južnije.
Eto , nadam se da mi teorija drži vodu. :lol:
Ako itko ima još bilo kakve informacije ili zna gdje bi se moglo saznati nešto više o Kramarićima,bila bih mu jaaako zahvalna! :)
Inače pokušavam nekako saznati njihovo točno porijeklo - jesu li Germani,Slaveni,Turci ili nešto četvrto. Znam da tražim puno previše , ali tko zna. :ne zna:
Inače sam čula da Kramarića ima i u Sloveniji, možda su od tamo došli ? U svakom slučaju, svaka pomoć je dobrodošla u otkrivanju povijesti moje obitelj,točnije svačije čija se preziva Kramarić. :mig:

[Dilberth]

Pozdrav forumaši !
U posljednje vrijeme me jaaaako zanimaju moji predci kako s majčine tako i s očeve strane. O očevoj strani ,nažalost, nisam uspjela saznati mnogo dok je s majčine strane potpuno suprotno - pronašla sam neke podatke čak iz 16.stoljeća! :o
Dakle,ona se djevojački prezivala Kramarić. Njezina majka je rođena u Velikoj Vranovini kraj Topuskog. Ona se djevojački prezivala *nebitno* , ali se njezina majka odnosno moja prabaka djevojački opet prezivala Kramarić. :rofl: Uvjerena sam da tu nema nikave bliske krvne povezanosti u smislu incesta jer na tom području živi dosta Kramarića također kao i u Hrvatskom Selu i u Sisku koji su dosta geografski približeni.
Naime,istraživala sam dosta po internetu i saznala kako su Kramarići plemićka obitelj porijeklom iz Like. Živjeli su u selu Marinci kraj Bužana. Ondje se 1.put spominju 1598. u knjizi ' Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u 15. i 16. st. ' Na datum 24. kolovoza 1614. im je kralj Matija II. po prvi puta dodijelio plemstvo i to Ivanu Kramariću , zatim njegovim sinovima Ambrozu,Pavlu,Ivanu i Nikoli,zatim njegovom bratu Stjepanu i njegovim sinovima Gjuri i Matiji. Plemstvo im je 2.put dodijelio Car Josip I. u Beču 17. veljače 1707. To su navodno dobili zbog velikog zalaganja u obrani od Turaka. Dobili su naravno i svoj lijepi grb. Zatim se počinju pojavljivati u Turopolju (dakle raselili su se,možda zbog plodnije zemlje,možda zbog veće sigurnosti na tim prostorima,ne znam) i tada se ponovno spominju u knjizi 'Povijest plemenite općine Turopolje.' Od tada ih se počinje oslovljavati sa 'Kramarich de Schitario.'
Postoji Kramarića i u Moravskoj u Češkoj. Inače prezime Kramarić dolazi od germanske riječi 'kramar' što znači trgovac na malo. Dakle, Kramarić je sin jednog takvog trgovca. Riječ 'kram' dolazi iz visoko-njemačkog jezika (uporaba 750.-1050.) ili iz staroslavenskog 'gram.' U svakom slučaju , njemača riječ 'krämer' znači trgovac. :D
Kramarić se ponovno spominje 20.svibnja 1840. kada je svjedok jednog vjenčanja bio Martin pl. Kramarić (u matici župe Zlatar).
I još jedan podatak - u razdoblju od 1842. do 1848. Kramarići su naselili Galdovo(Kaptolsko) , današnje predgrađe Siska što objašnja njihov velik broj u još južnijim naseljima - Velikoj Vranovini,Topuskom,Hrvatskom Selu...Znam da se u Hrvatskom Selu govori nekakva čudna kajkavština i mislim da su je upravo Kramarići iz Turopolja donjeli južnije.
Eto , nadam se da mi teorija drži vodu. :lol:
Ako itko ima još bilo kakve informacije ili zna gdje bi se moglo saznati nešto više o Kramarićima,bila bih mu jaaako zahvalna! :)
Inače pokušavam nekako saznati njihovo točno porijeklo - jesu li Germani,Slaveni,Turci ili nešto četvrto. Znam da tražim puno previše , ali tko zna. :ne zna:
Inače sam čula da Kramarića ima i u Sloveniji, možda su od tamo došli ? U svakom slučaju, svaka pomoć je dobrodošla u otkrivanju povijesti moje obitelj,točnije svačije čija se preziva Kramarić. :mig:
Ovo je ovako "shooting from the hip".:)

Kao sto znas u Liku su se nakon nakon izgona Turaka naseljavali i "Kranjci" iz juzne Slovenije. Njihova prezimana su zapisana u mnogobrojnim izvorima i tamo su vjerovatno i Kramarici. Nije nista neobicno da su istaknuti krajiski oficiri dobijali plemstvo od naseg Vrane i njegovih predsasnika.:)
E sad tu ima jedna zanimljivost. Iz nekog razloga, ne znam zasto, u nasoj povijesti?, zemljopisu? se presucuje cinjenica da od 13-og stoljeca pa sve do 1945. zivi u jugozapadnoj Sloveniji na slovensko-hrvatskoj granici prilicno velika njemacka manjina. Ti Njemci zovu sebe Gottcheers, a pokrajina je Gotschee (http://en.wikipedia.org/wiki/Gottschee). Slovenci to nazivaju Kočevje. Bili su prilicno integrirani sa okolnim slovenskim i hrvatskim stanovnistvom, sto mozes vidjeti i iz liste njihovih prezimena. Tamo su i tvoji Kramarici (http://www.gottschee.org/surname.html).

Izgleda da su ih jos od 1941. zahebavali i Talijani i Njemci, a poslije Slovenci, tako da danas gotovo i da vise nema tih Gottcheers.

[beebee15]

Ovo je ovako "shooting from the hip".:)

Kao sto znas u Liku su se nakon nakon izgona Turaka naseljavali i "Kranjci" iz juzne Slovenije. Njihova prezimana su zapisana u mnogobrojnim izvorima i tamo su vjerovatno i Kramarici. Nije nista neobicno da su istaknuti krajiski oficiri dobijali plemstvo od naseg Vrane i njegovih predsasnika.:)
E sad tu ima jedna zanimljivost. Iz nekog razloga, ne znam zasto, u nasoj povijesti?, zemljopisu? se presucuje cinjenica da od 13-og stoljeca pa sve do 1945. zivi u jugozapadnoj Sloveniji na slovensko-hrvatskoj granici prilicno velika njemacka manjina. Ti Njemci zovu sebe Gottcheers, a pokrajina je Gotschee (http://en.wikipedia.org/wiki/Gottschee). Slovenci to nazivaju Kočevje. Bili su prilicno integrirani sa okolnim slovenskim i hrvatskim stanovnistvom, sto mozes vidjeti i iz liste njihovih prezimena. Tamo su i tvoji Kramarici (http://www.gottschee.org/surname.html).

Izgleda da su ih jos od 1941. zahebavali i Talijani i Njemci, a poslije Slovenci, tako da danas gotovo i da vise nema tih Gottcheers.

Opa,hvala na informacijama ! Dakle,iz toga se da zakljuciti da su Kramarici dosli iz NJemacke na granicu slovensko-hrvatsku, tocnije Njemci koji su se onda mijesali sa okolnim stanovnistvom pa su tako nastali moji Kramarici? :)

[Dilberth]

Opa,hvala na informacijama ! Dakle,iz toga se da zakljuciti da su Kramarici dosli iz NJemacke na granicu slovensko-hrvatsku, tocnije Njemci koji su se onda mijesali sa okolnim stanovnistvom pa su tako nastali moji Kramarici? :)
Pa...mozda. :)
Krämer i Kramar su prezimena staleskog podrijetla, a to znaci da ne moraju svi Krämeri, Kramari i Kramarici potjecati iz istog roda. Kocevski Kramaritschi su to ime mogli dobiti bilo ranije negdje u Austriji ili kasnije u Kocevju. Nije iskljuceno da su neki bili i Slovenci ili Hrvati. Židovi su takodjer bili poznati diljem Europe kao kramari.
Nije iskljuceno da su neki Kramarici podrijetlom iz nekog drugog kraja, ali za ove licke Kramarice mi izgleda da su se doselili u Liku iz Kocevja skupa sa Žagarima (Säger), Klobucarima, i sl.
Uzgred, mislim da "krama" na slovenskom znaci isto kao i na hrvatskom, t.j. (stara) krama, rabljene alatke, posude, roba, itd.

Osobno sam poznavao samo jednu obitelj Kramaric. Bili su "pravi" Hrvati, zemljoradnici, ali moglo bi se reci da su nekako izgledali i kao Njemci, plavooki i plavokosi, a djeca su cak imala malo crvenkastu kosu.:)

[beebee15]

Pa...mozda. :)
Krämer i Kramar su prezimena staleskog podrijetla, a to znaci da ne moraju svi Krämeri, Kramari i Kramarici potjecati iz istog roda. Kocevski Kramaritschi su to ime mogli dobiti bilo ranije negdje u Austriji ili kasnije u Kocevju. Nije iskljuceno da su neki bili i Slovenci ili Hrvati. Židovi su takodjer bili poznati diljem Europe kao kramari.
Nije iskljuceno da su neki Kramarici podrijetlom iz nekog drugog kraja, ali za ove licke Kramarice mi izgleda da su se doselili u Liku iz Kocevja skupa sa Žagarima (Säger), Klobucarima, i sl.
Uzgred, mislim da "krama" na slovenskom znaci isto kao i na hrvatskom, t.j. (stara) krama, rabljene alatke, posude, roba, itd.

Osobno sam poznavao samo jednu obitelj Kramaric. Bili su "pravi" Hrvati, zemljoradnici, ali moglo bi se reci da su nekako izgledali i kao Njemci, plavooki i plavokosi, a djeca su cak imala malo crvenkastu kosu.:)

Hmm,zanimljivo. Istina da mi svi u obitelji tecno 'šprehamo' njemački baš po sluhu,čak i moja osamdesetogodišnja baka i pokojni djed koji su,doduše radili na području Austrije/Njemačke. Makar znam da smo mjesavina ko zna cega..
Znas li mozda postoji li neki nacin da se saznaju geni naroda koje nosis ? :D

[Pavo B.]

Ako je Vaša baka iz Topuskog, onda porijeklo Kramarića treba prvo početi istraživati u tom kraju, jer bez tog nije moguće znati imaju li ikakve veze s bilo kojim drugim Kramarićima. Istraživanje Kramarića po Lici, Gorskom Kotaru, Sloveniji ili Turopolju je samo gubljenje vremena ako nema indikacija da se radi o istom rodu.

Kramarići u Topuskom žive bar od 1742. U jednoj žalbi krajišnika Glinske krajine iz te godine, stoji i ovo:

Vid Obranovich lyeta 1742. uchinyen coprol y deszetnik, y posteno vsze szluzbe szlusil, y szada za prosztoga uchinyen, y szada od novog coprola Mihata Kramaricha moi szinovacz Mate lyuto i sztrasno bien, koiega dalye terpeti ni mogal neg ie moral pobiechi u Szlavoniu.

[beebee15]

[QUOTE=Pavo B.;45034050]Ako je Vaša baka iz Topuskog, onda porijeklo Kramarića treba prvo početi istraživati u tom kraju, jer bez tog nije moguće znati imaju li ikakve veze s bilo kojim drugim Kramarićima. Istraživanje Kramarića po Lici, Gorskom Kotaru, Sloveniji ili Turopolju je samo gubljenje vremena ako nema indikacija da se radi o istom rodu.

Kramarići u Topuskom žive bar od 1742. U jednoj žalbi krajišnika Glinske krajine iz te godine, stoji i ovo:

Vid Obranovich lyeta 1742. uchinyen coprol y deszetnik, y posteno vsze szluzbe szlusil, y szada za prosztoga uchinyen, y szada od novog coprola Mihata Kramaricha moi szinovacz Mate lyuto i sztrasno bien, koiega dalye terpeti ni mogal neg ie moral pobiechi u Szlavoniu.[/QUOTh

Hvala na informaciji! Gdje si nasao to? I kako bi se prevelo to ime Mihat ? :)

[alohae]

nešto uz plemenita prezimena.
koliko sam shvatio uvijek su vezana za osvajaće ili one koji su imali dosta da si kupe od osvajaća prezime.
u mojem kraju postoji jedno plemenito prezime ali dobio od austrijske krune.
pa gdje su hrvatska plemenita prezimena.
kako osvajaći došli tako su i djeli tko je plemenit.
mi smo ipak pogan narod nikad nismo imali "plemenito" u sebi, a ova sva prezimena, to je sve dodjeljeno, pa čak i ban Jelačić.
možda zato nemam pravog plemstva, je to tako?

[Imriel]

Umanjenica jest, ali nije baš tepanje. Ti nastavci imaju sasvim konkretnu ulogu. Kajkavski -ek, -ak se u tom smislu nimalo ne razlikuju od -ić.

Zanima me kakav je odnos između prezimena na -ić i na -ic, npr. Petrić i Petric. Ovo potonje je relativno rijetko, dok je Petrić često.

Što bi značio ovaj -ic na kraju? :) Hvala! :)

[Lord DrEdd]

nešto uz plemenita prezimena.
koliko sam shvatio uvijek su vezana za osvajaće ili one koji su imali dosta da si kupe od osvajaća prezime.
u mojem kraju postoji jedno plemenito prezime ali dobio od austrijske krune.
pa gdje su hrvatska plemenita prezimena.
kako osvajaći došli tako su i djeli tko je plemenit.
mi smo ipak pogan narod nikad nismo imali "plemenito" u sebi, a ova sva prezimena, to je sve dodjeljeno, pa čak i ban Jelačić.
možda zato nemam pravog plemstva, je to tako?

Stoka smo sitnozuba bili, stoka ostali bez obzira što su se neki u zadnjem ratu poprilično okrupnili. Ukrast se može sve pa i titula, ali ne može ponašanje i sve drugo što uz titulu ide.
Pogledaj samo ovog našeg Milanovića, pa taj da svrši sto fakulteta ostat će sirovina i kreten.

[Lord DrEdd]

Zanima me kakav je odnos između prezimena na -ić i na -ic, npr. Petrić i Petric. Ovo potonje je relativno rijetko, dok je Petrić često.

Što bi značio ovaj -ic na kraju? :) Hvala! :)
ic-ac-ec sve su to hrvatski nastavci koji nam govore iz kojeg kraja je tko potekao.
npr. prezime Kranjec sve ti samo govori, ili Kuric, ili Topolovac, Stepinac, Tominac...
Ovo Petric je stvarno rijetkost i moguće je da je u nekoj fazi ić na kraju prešlo u ic.

[Dilberth]

ic-ac-ec sve su to hrvatski nastavci koji nam govore iz kojeg kraja je tko potekao.
npr. prezime Kranjec sve ti samo govori, ili Kuric, ili Topolovac, Stepinac, Tominac...
Ovo Petric je stvarno rijetkost i moguće je da je u nekoj fazi ić na kraju prešlo u ic.
Germanizirana (najcesce u Pruskoj) slavenska prezimena cesto se svrsavaju na -itz, gdje je nekad bilo -ić ili -ič.
Sticajem prilika takve osobe mozda ponovo zive u nekoj slavenskoj zemlji, ali inzistiraju da im se ime pise kako se (na njemackom) izgovara, t.j. -ic.

Glede prezimena Petric, evo ga na pr. ovaj (http://en.wikipedia.org/wiki/Basilius_Petritz) gospodin.:kava:

[technotronic]

A prezime Moler?

od njemačkog ''Mahler'', kaj ti znači maler iliti slaboslikar i ljenčilac... ovi koji su otišli u Jemeriku su postali Mulderi, jedan od njih je i agent Muljder...

[Imriel]

Germanizirana (najcesce u Pruskoj) slavenska prezimena cesto se svrsavaju na -itz, gdje je nekad bilo -ić ili -ič.
Sticajem prilika takve osobe mozda ponovo zive u nekoj slavenskoj zemlji, ali inzistiraju da im se ime pise kako se (na njemackom) izgovara, t.j. -ic.

Glede prezimena Petric, evo ga na pr. ovaj (http://en.wikipedia.org/wiki/Basilius_Petritz) gospodin.:kava:

Ako sam dobro shvatila, osobe s prezimenom Petrić odselile su se ili potpale pod njemačko područje, prihvatile -tz umjesto -ć/-č, vratile se na slavensko govorno područje i prilagodile prezime slavenskoj grafiji preuzevši -ic? :)

Valjalo bi mi istražiti migracije.. koliko mi je poznato Petrica ima na sjeveru Hrvatske, Zagrebu, zapadnoj Hercegovini i Zagori. :) Za Hercegovinu znam da ima veoma malo podataka - budući da je velik dio matica pošuških izgorio.

Na području Imotskog se Petrici spominju negdje 1700-ih (nisam sigurna za godine). No dobro, u svakom slučaju hvala lijepa za oba komentara i tebi i Lord DrEddu :)

[Dilberth]

Ako sam dobro shvatila, osobe s prezimenom Petrić odselile su se ili potpale pod njemačko područje, prihvatile -tz umjesto -ć/-č, vratile se na slavensko govorno područje i prilagodile prezime slavenskoj grafiji preuzevši -ic? :)

Valjalo bi mi istražiti migracije.. koliko mi je poznato Petrica ima na sjeveru Hrvatske, Zagrebu, zapadnoj Hercegovini i Zagori. :) Za Hercegovinu znam da ima veoma malo podataka - budući da je velik dio matica pošuških izgorio.

Na području Imotskog se Petrici spominju negdje 1700-ih (nisam sigurna za godine). No dobro, u svakom slučaju hvala lijepa za oba komentara i tebi i Lord DrEddu :)
Nisi dobro shvatila.:)
Nema nista iskljucivo hrvatsko ili srpsko glede imena Petar i Petrić. Petar, Peter, Pedro, Pietro, itd. su samo razlicete varijacije biblijskog krscanskog imena koje se srece kod svih naroda Europe.Onaj gore Njemac je mogao biti neki davno ponjemceni Luzicki Srbin ili Poljak, a mozda mu pretci potjecu iz nekakvog sela koje se zove Petritz.

Sorry, ali nekako ne mogu vjerovati de bi neki Petrić iz Imotskog postao 1694-e "Kreuzkantor" u Dresdenu.

Btw, jesi li primjetila jedno drugo ime na onom linku sto sam postavio? Friedrich Zachow, dakle opet jedno ponjemceno slavensko ime. Istocna Njemacka, odnosno nekad, Prusija je puna takvih imena i vjeruj mi oni nemaju nikakve veze ni sa Imatskim niti zapadnom Hercegovinom.:)

[Dilberth]

Ništa posebno, -ek je običan kajkavski nastavak (i slavenski, ali na hrvatskim prostorima postoji samo u kajkavskom). Ta prezimena ako su iz Hrvatske potječu iz bilo kojih kajkavskih područja, a mogu biti i Češka, Slovačka, Slovenska, itd.

Na primjer Jelinek.
Ovo je tocno i tu ima nesto vrlo zanimljivo!

Sve te gore pomenute zemlje ukljucujuci u nasu Slavoniju su bile nekad dijelovi Avarskog kaganata. Ako je slavenski jezik bio "lingua franca" u kaganatu, onda to mora da je bila nekakva kajkavica. Slicnost prezimena to ukazuje. U Slavoniji se je govorila kajkavica sve do dolaska Turaka, a u Sloveniji i zap. Posavini i Zagorju se jos uvijek govori kajkavicom. Prije dolaska Madjara i madjarskog "klina" ocito da se je kajkavica govorila daleko na sjever sve do Slovacke.

Juzno od Save kajkavice nema. Govori se ikavica i prezimena su na -ić. Ako je tocna teorija da su Hrvati dosli sa Avarima negdje u 7-om stoljecu, ne bi li bilo logicno da se kajkavica govori i u Dalmaciji?

I ne bi li bilo logicno da se pitamo, gdje se jos u "starom kraju" govori ikavica i prezimena se svrsavaju na -ić?

I ako postoji takav kraj, kako i zasto postoji ta veza?

[Liburn]

nešto uz plemenita prezimena.
koliko sam shvatio uvijek su vezana za osvajaće ili one koji su imali dosta da si kupe od osvajaća prezime.
u mojem kraju postoji jedno plemenito prezime ali dobio od austrijske krune.
pa gdje su hrvatska plemenita prezimena.
kako osvajaći došli tako su i djeli tko je plemenit.
mi smo ipak pogan narod nikad nismo imali "plemenito" u sebi, a ova sva prezimena, to je sve dodjeljeno, pa čak i ban Jelačić.
možda zato nemam pravog plemstva, je to tako?

Nisu. Plemenita prezimena su što? Ništa, to ne postoji jer ne moraju svi nositelji prezimena biti plemeniti, plemenita je ona obitelj koja ima takva prava i nalazi se u registru plemića, postojala je društvena podjela na klase: pučani, građani, plemići. Ta podjela datira iz Srednjeg vijeka i nastala je u predfeudalno vrijeme, a utvrdila se u feudalizmu i činila jednu od osnova feudalnog poretka. Da bi netko bio primljen u klasu plemića morao se iskazati na političkom, kulturnom ili ekonomskom planu.
Normalno da smo imali plemiće i to gomilu plemića. Jadan je onaj koji misli da je to samo neki ban Jelačić. Taj je samo razvikan. Ali u Hrvatskoj postoje na tisuće ulica nazvanih po ostalim razno raznim hrvatskim plemićima, a ljudi ni ne znaju da su to plemići.

Svaki dalmatinski grad je imao minimalno oko 10-ak plemićkih obitelji, a ponekad je taj broj prelazio 20. To znači par stotina plemenitih ljudi u takvom gradu, a to znači i preko 10-ak % gradskog stanovništva koje je nosilo politički, kulturni i ekonomski život grada. U Dalmaciji je bilo tako i nisu svi plemići imali nekretninske posjede, neki su se bavili trgovinom i brodarstvom. Oni koji su imali posjede imali su ih van gradova i na bazi tih posjeda su naknadno često nastajali manji gradići ili sela. Npr. Benkovac je nastao na posjedu plemenitih Benkovića.
Kontinentalni gradovi su malo drugačije funkcionirali jer su većina nastali oko takvog feudalnog posjeda jednog plemića ili na njegovom posjedu oko utvrde.
Tako je možda u slučaju koji navodiš. Ti znaš za tog jednog koji je vjerojatno funkcionirao u tom jednom trenutku, ali zaboravljaš da je i prije i poslije njega netko morao bit plemenit na tom području. Ako je registriran u plemstvo od strane austrijske krune, to je zato što je u tom trenutku austrijski dvor potvrđivao plemenit status takvim obiteljima. U Dalmaciji je o tome brinulo Gradsko vijeće svakog grada sastavljeno od članova plemenitih obitelji koje je predstavljalo gradsku vladu.

Nema to veze sa "osvajačima". Nego sa političko-pravnom vertikalom tog vremena. Prema tome nismo mi nikakav pogan narod u tom smislu, dapače, plemenit smo narod, plemićki status nije dodjeljivan od osvajača nego samo potvrđen od nadležne institucije a ustvari zarađen angažmanom koji je priznat u svojoj okolini i imali smo pravo plemstvo - gomilu tih plemića. Kod nas je klasna podjela na 3 klase ukinuta početkom 19. st. sa Napoleonovim osvajanjem.
Bolje je prvo pročitati nešto o tome nego bubati napamet kad se ne zna. :mig:

P.S. Očito masovno patimo od manjka samopoštovanja.

[Imriel]

Nisi dobro shvatila.:)
Nema nista iskljucivo hrvatsko ili srpsko glede imena Petar i Petrić. Petar, Peter, Pedro, Pietro, itd. su samo razlicete varijacije biblijskog krscanskog imena koje se srece kod svih naroda Europe.Onaj gore Njemac je mogao biti neki davno ponjemceni Luzicki Srbin ili Poljak, a mozda mu pretci potjecu iz nekakvog sela koje se zove Petritz.

Sorry, ali nekako ne mogu vjerovati de bi neki Petrić iz Imotskog postao 1694-e "Kreuzkantor" u Dresdenu.

Btw, jesi li primjetila jedno drugo ime na onom linku sto sam postavio? Friedrich Zachow, dakle opet jedno ponjemceno slavensko ime. Istocna Njemacka, odnosno nekad, Prusija je puna takvih imena i vjeruj mi oni nemaju nikakve veze ni sa Imatskim niti zapadnom Hercegovinom.:)

taj mi je dio zapravo jasan :) Ono što me zanimalo je postoji li neko lingvističko objašnjenje za -ic poput ovih koja su se navela za -ek i -ić. :) Nisam ni smatrala da su se ti konkretni ljudi potucali po Njemačkoj/Prusiji (barem ne u to doba :D)... ali rekoh, bolje provjeriti da ne nagađam sad u kojem smjeru ide tvoj komentar.

Hvala ti! i ako tko ima ideju gdje potražiti podatke za ovo konkretno prezime (Petric) - rado bih je čula :)

[Liburn]

-ic je ništa posebno. Isto kao -ić ali se sačuvala grafička verzija -ic jer se fonetsko -ić pisalo -ic, -ich,... Pa je neki Petrić svoj grafički potpis prebacio u fonetski oblik, a od njega dalje njegovi... možda u kraju u kojem se ne izgovaraju ć i č? Kao cakavci na Jadranu...

[Imriel]

-ic je ništa posebno. Isto kao -ić ali se sačuvala grafička verzija -ic jer se fonetsko -ić pisalo -ic, -ich,... Pa je neki Petrić svoj grafički potpis prebacio u fonetski oblik, a od njega dalje njegovi... možda u kraju u kojem se ne izgovaraju ć i č? Kao cakavci na Jadranu...

Nisam ni mislila da je nešto spešl :D zanimalo me ima li razlike između ta dva prezimena te ako tko ima ideju gdje da tražim podatke za to prezime, budući da skoro sve stranice vode na Petrić :)

Da, možda! Hvala na sugestiji. Svakako ću provjeriti, kad se vratim u RH, ima li Petrica čakavaca. Zaista taj podatak ne znam. :)

[Petas]

Mešter = majstor (na mađarskom)
Magaš = visok (na mađarskom)

Iako možda griješim, onda izvinite. :o :D

Horvat, Hrvat na mađarskom.

[Lord DrEdd]

Nisu. Plemenita prezimena su što? Ništa, to ne postoji jer ne moraju svi nositelji prezimena biti plemeniti, plemenita je ona obitelj koja ima takva prava i nalazi se u registru plemića, postojala je društvena podjela na klase: pučani, građani, plemići. Ta podjela datira iz Srednjeg vijeka i nastala je u predfeudalno vrijeme, a utvrdila se u feudalizmu i činila jednu od osnova feudalnog poretka. Da bi netko bio primljen u klasu plemića morao se iskazati na političkom, kulturnom ili ekonomskom planu.
Normalno da smo imali plemiće i to gomilu plemića. Jadan je onaj koji misli da je to samo neki ban Jelačić. Taj je samo razvikan. Ali u Hrvatskoj postoje na tisuće ulica nazvanih po ostalim razno raznim hrvatskim plemićima, a ljudi ni ne znaju da su to plemići.

Svaki dalmatinski grad je imao minimalno oko 10-ak plemićkih obitelji, a ponekad je taj broj prelazio 20. To znači par stotina plemenitih ljudi u takvom gradu, a to znači i preko 10-ak % gradskog stanovništva koje je nosilo politički, kulturni i ekonomski život grada. U Dalmaciji je bilo tako i nisu svi plemići imali nekretninske posjede, neki su se bavili trgovinom i brodarstvom. Oni koji su imali posjede imali su ih van gradova i na bazi tih posjeda su naknadno često nastajali manji gradići ili sela. Npr. Benkovac je nastao na posjedu plemenitih Benkovića.
Kontinentalni gradovi su malo drugačije funkcionirali jer su većina nastali oko takvog feudalnog posjeda jednog plemića ili na njegovom posjedu oko utvrde.
Tako je možda u slučaju koji navodiš. Ti znaš za tog jednog koji je vjerojatno funkcionirao u tom jednom trenutku, ali zaboravljaš da je i prije i poslije njega netko morao bit plemenit na tom području. Ako je registriran u plemstvo od strane austrijske krune, to je zato što je u tom trenutku austrijski dvor potvrđivao plemenit status takvim obiteljima. U Dalmaciji je o tome brinulo Gradsko vijeće svakog grada sastavljeno od članova plemenitih obitelji koje je predstavljalo gradsku vladu.

Nema to veze sa "osvajačima". Nego sa političko-pravnom vertikalom tog vremena. Prema tome nismo mi nikakav pogan narod u tom smislu, dapače, plemenit smo narod, plemićki status nije dodjeljivan od osvajača nego samo potvrđen od nadležne institucije a ustvari zarađen angažmanom koji je priznat u svojoj okolini i imali smo pravo plemstvo - gomilu tih plemića. Kod nas je klasna podjela na 3 klase ukinuta početkom 19. st. sa Napoleonovim osvajanjem.
Bolje je prvo pročitati nešto o tome nego bubati napamet kad se ne zna. :mig:

P.S. Očito masovno patimo od manjka samopoštovanja.

Moji su prezimenjaci imali posjed nedaleko mog rodnog grada zvan po samom prezimenu, a u samom gradu odn. tik uz grad(ić) zemljište na kojem je kasnije niknula čitava jedna četvrt, a prezime nije u plemenitaškim evidencijama.

No što raditi s tom činjenicom čak i da utvrdim da sam ja direktni potomak tih mojih prezimenjaka? Da si stavim pored prezimena ono pl. pa da mi se bosansko-hercegovačka "braća" rugaju jerbo su oni i titini partizani sada vlasnici svega i cijele hrvatske.

Zamisli si plemenitaša koji si je krov nad glavom riješio kreditom u švicarcima kojega sada spašava partizan linić da mu banka i to ne otme. Komedija na n*tu...:D

[cody]

Ovo je ovako "shooting from the hip".:)

Kao sto znas u Liku su se nakon nakon izgona Turaka naseljavali i "Kranjci" iz juzne Slovenije. Njihova prezimana su zapisana u mnogobrojnim izvorima i tamo su vjerovatno i Kramarici. Nije nista neobicno da su istaknuti krajiski oficiri dobijali plemstvo od naseg Vrane i njegovih predsasnika.:)
E sad tu ima jedna zanimljivost. Iz nekog razloga, ne znam zasto, u nasoj povijesti?, zemljopisu? se presucuje cinjenica da od 13-og stoljeca pa sve do 1945. zivi u jugozapadnoj Sloveniji na slovensko-hrvatskoj granici prilicno velika njemacka manjina. Ti Njemci zovu sebe Gottcheers, a pokrajina je Gotschee (http://en.wikipedia.org/wiki/Gottschee). Slovenci to nazivaju Kočevje. Bili su prilicno integrirani sa okolnim slovenskim i hrvatskim stanovnistvom, sto mozes vidjeti i iz liste njihovih prezimena. Tamo su i tvoji Kramarici (http://www.gottschee.org/surname.html).

Izgleda da su ih jos od 1941. zahebavali i Talijani i Njemci, a poslije Slovenci, tako da danas gotovo i da vise nema tih Gottcheers.


moj nonić Franz Kramarić (Kramaritsch) rodjen je u Gottscheeu 1910. godine.
imao je, ako me pamcenje dobro sluzi, dvije sestre - josephinu i mitzi, te se kod njega doma pricalo njemacki.
on je tvrdio da oni i jesu nijemci i da su naselili kocevje negdje u 14.-15. stoljecu i da su se prezivali Kramer.
sad, je li to bajka ili nije, nemam pojma.
znam jos da mi se pranona prezivala Kropf, a mama od pranonića Gruber.

[ramiro]

Izgleda da su ih jos od 1941. zahebavali i Talijani i Njemci, a poslije Slovenci, tako da danas gotovo i da vise nema tih Gottcheers.

Kočevari su raseljeni po dogovoru između Hitlera i Mussolinija kad je zapadni dio Slovenije u 2. svj ratu pripao Italiji.

[Pittman]

Da ne otvarama temu samo zbog ovoga, ako netko ima tekst darovnice hercega Kolomana bosanskom biskupu Ponsi, kojom mu daruje posjede u Slavoniji ( Dyaco,etc..), bio bih muchas gracias :)

[nevenb]

neznam za Kolomanovu darovnicu, ali imaš u Codexu br. IV, str. 236-240. darovnicu kojom Bela IV potvrđuje sve posjede bosanske biskupije.

[demon]

Kočevari su raseljeni po dogovoru između Hitlera i Mussolinija kad je zapadni dio Slovenije u 2. svj ratu pripao Italiji.

Preseljeni su u Štajersku, koja je pripojena Reichu u kuće Slovenca koji su deportirani u NDH i Srbiju.. nakon WW2 su pobjegli ili su protjerani u Austriju i Njemačku... :kava:

[Pittman]

neznam za Kolomanovu darovnicu, ali imaš u Codexu br. IV, str. 236-240. darovnicu kojom Bela IV potvrđuje sve posjede bosanske biskupije.

To mi ne pomaže baš previše s obzirom na moj latinski, ali ipak hvala.

Btw. pomogao bi i neki drugi popis tog ( Đakovština) kraja iz 13., a može i 14. st., ako ga netko ima u digitalnom obliku. :)

Interesira me koja se sve sela i zaseoci u to doba tamo nalaze.

[tkalccec]

Pozdrav svima! Novi sam na farumu pa se nadam da sam na dobrom mjestu ;). Zanima me zna li netko porijeklo prezimena Tkalčec (Tkalcec). Vidio sam da ima jedan post iz 2008 od usera "sile" koji veli da ima porijeklo tog prezimena, ali problem je taj sto je slie zadnji put na forumu bio preij cca 2 god :D. Pa molim svakog tko ima kakva saznanja o tom prezimenu da mi pošalje bilo kakvu informaciju na [email protected] ili tu na forumu. Naišao sam na Tkalec i Tkalčić, ali nisa siguran imaju li veze sa Tkalčec/Tkalcec.

Hvala svima unaprijed! :kava:

[Afro Dita]

Pozdrav svima! Novi sam na farumu pa se nadam da sam na dobrom mjestu ;). Zanima me zna li netko porijeklo prezimena Tkalčec (Tkalcec). Vidio sam da ima jedan post iz 2008 od usera "sile" koji veli da ima porijeklo tog prezimena, ali problem je taj sto je slie zadnji put na forumu bio preij cca 2 god :D. Pa molim svakog tko ima kakva saznanja o tom prezimenu da mi pošalje bilo kakvu informaciju na [email protected] ili tu na forumu. Naišao sam na Tkalec i Tkalčić, ali nisa siguran imaju li veze sa Tkalčec/Tkalcec.

Hvala svima unaprijed! :kava:

Imaš na ovoj stranici nešto o tome. :) http://imehrvatsko.net/namepages/index/index/cat/2

[tkalccec]

Imaš na ovoj stranici nešto o tome. :) http://imehrvatsko.net/namepages/index/index/cat/2

Tnx ;) puno si pomogla :D
Remake-amo obiteljski grb pa mi je trebal poveznica na Mađarsku ili Češku.

Tnx još jednom

[explorer1]

U temi o prezimenu Damjanović gdin Pavo pominje vezus prezimenom Jurilj. Točno sam provjeravao u popisima 1743 i 1768 prezime Jurigl se pominje u posavini, Velikoj (vjerovatno Veljaci Ljubuški), Svilaju i župi Blato. Interesantno je da danas u posavini ima dosta Damjanovića ali vrlo malo Jurilja. Interesiraju me dokumenti u kojima se pominje veza Jurilj_damjanović, jer mi se čini da su Damjanovići iz Poljica i makarskog kraja došli do Imotskog, a onda s onim iz Poljica otišli u Livno. Zanimljiva je veza tog dolaska s činjenicom da je u to vrijeme jedan svećenik bio Ivan Damjanović i da je na poticaj biskupa jedan dio katolika otišao u Livno-Duvno, ali se tamo jedan dio Damjanovića seli u župu Blato a drugi u Posavinu. Danas je mjesto Strizivojna kod Đakova najveće selo u RH i u njemu je skoro 50% Damjanovića.
Molim Pavu za preslik bilo kakvog dokumenta (naravno crkvenog ako je moguće) da bi se vidjela veza jurilj-Damjanović i Jurilj_Nemčić

[povijest 123]

Pozdrav =) ....zanima me zna li netko podrijetlo i povijest prezimena Škvorc i Krištić?

[hexenkind]

Pozdrav =) ....zanima me zna li netko podrijetlo i povijest prezimena Škvorc i Krištić?

Škvorc je izraz za pticu čvorka u hrvatskim kajkavskim krajevima. Najviše je Škvorceva u Zagorju. Svakako je da se cilja na simboliku...moguće proždrljiv, bučan, ali i zajednica koja rijetko ponavlja iste greške.

Krištići su iz Imotske Krajine i Hercegovine. Potomci nekog Kriste ili Krste.

[hexenkind]

Pozdrav svima! Novi sam na farumu pa se nadam da sam na dobrom mjestu ;). Zanima me zna li netko porijeklo prezimena Tkalčec (Tkalcec). Vidio sam da ima jedan post iz 2008 od usera "sile" koji veli da ima porijeklo tog prezimena, ali problem je taj sto je slie zadnji put na forumu bio preij cca 2 god :D. Pa molim svakog tko ima kakva saznanja o tom prezimenu da mi pošalje bilo kakvu informaciju na [email protected] ili tu na forumu. Naišao sam na Tkalec i Tkalčić, ali nisa siguran imaju li veze sa Tkalčec/Tkalcec.

Hvala svima unaprijed! :kava:

ako su Tkalčeci za koje pitaš iz okolice Varaždina, najvjerojatnije su radili za Patačiće koji su u 18. stoljeću otvorili manufakturu za tkanje sukna.

[xischovich]

pozdrav,i mene zanima da li netko zna nesto o prezimenu Xischovich (Žižak)? hvala

[hexenkind]

pozdrav,i mene zanima da li netko zna nesto o prezimenu Xischovich (Žižak)? hvala

Porijeklo iz zapadne Bosne, većinom Hrvati...žižak je kukac nametnik na žitaricama ili grahoricama, odnosno mali plamen, stijenj, iskra...

[xischovich]

Porijeklo iz zapadne Bosne, većinom Hrvati...žižak je kukac nametnik na žitaricama ili grahoricama, odnosno mali plamen, stijenj, iskra...

ma ja sam davno nacuo da smo kao jevreji prognani iz spanjolske i doselili u trogir da li znas nesto vise o tome,hvala?

[hexenkind]

ma ja sam davno nacuo da smo kao jevreji prognani iz spanjolske i doselili u trogir da li znas nesto vise o tome,hvala?

moguće da jesu, samo se sigurno nisu zvali Žižak, to prezime nema veze sa Židovima...židovstvo se ionako prenosi ponajviše preko majke, odnosno ženskom linijom, tako da nije isključeno da je netko od tvojih predaka doista došao kao Židov iz Španjolske...no, prezime Žižak je iz zapadne Bosne gdje se prvi puta spominje u 18. stoljeću

[nevenb]

žižak iliti u dalmaciji lumin ili dušica

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031031/mozaik03.asp

[xischovich]

moguće da jesu, samo se sigurno nisu zvali Žižak, to prezime nema veze sa Židovima...židovstvo se ionako prenosi ponajviše preko majke, odnosno ženskom linijom, tako da nije isključeno da je netko od tvojih predaka doista došao kao Židov iz Španjolske...no, prezime Žižak je iz zapadne Bosne gdje se prvi puta spominje u 18. stoljeću

tačno je da se Xischovich spominje u selo Motike kod Banja Luke 1744 jedna obitelj ali Žižaka ima i u Trogiru da li su i oni bili pisani u knjige kao Xischovich?

[hidro]

Znam da u Banjaluci ima prezime Žiško.
Kod poljskih jevreja ima prezime Zyskowicz. Možda je slavenskog porijekla. Npr. http://en.wikipedia.org/wiki/Ben_Zyskowicz

[Pavo B.]

Pomoglo bi kad bi pitač postavio malo više informacija. Njegovo prezime, koji oblik, odakle je. Nisu valjda svi Žišci istog porijekla.

[xischovich]

Pomoglo bi kad bi pitač postavio malo više informacija. Njegovo prezime, koji oblik, odakle je. Nisu valjda svi Žišci istog porijekla.

moje prezime jest Žižak,iz Banjaluke,prvi put spomenuto 1744.(Xischovich) kao jedna kuca u selu Motike.kao dijete sam nacuo da dolazimo iz Trogira a prije nekoliko godina sam cuo da smo kao Židovi izbjegli iz Španjolske u Hrvatsku,znam jos da mi je dida pricao da ima muslimana i srba sa istim prezimenom, Žižak.pozzzzz

[Civetta]

Pozdrav svima!

Ja bih upitao za prezime Levačić. Već sam postavio ovo pitanje na temi i jedan mi je forumaš odgovorio da (koliko on zna), to prezime je porijeklom iz Turopolja,Lomnica i da se onda tokom osmanskih osvajanja proširilo u Međimurje,a prilikom povratka Slavonije u 17.stoljeću od Osmanlija i tamo (danas ih ima u Našicama,Osijeku...).

No...ima i druga strana medalje. Naime,tokom tih istih osmanskih osvajanja,nositelji ovog prezimena su došli i na otok Ist (blizu Dugog otoka) i u Zadar. Sad mene zanima taj drugi dio obitelji koji je došao na Ist. Da li itko išta zna o porijeklu te familije (plemićke,kolko ja znam) i nekim općim činjenicama? Čime su se bavili,tko su bili...ma bilo šta.

Danas u Hrvatskoj ima cca. 750 Levačića. Od toga najviše ih je u Međimurju,Slavoniji i Zagrebu,dakako. U Dalmaciji ih ima malo,najviše na Istu i u Zadru (sve skupa negdje 40-tak Dalmatinskih).

Hvala na bilo kojim informacijama:mig:

[mr nice]

ja imam jako neobično prezime a i nema nas mnogo...vjerovatno smo došli nekud iz daleka

Korda :confused:...ovo mi nešto baca malo na latinski

[hexenkind]

ja imam jako neobično prezime a i nema nas mnogo...vjerovatno smo došli nekud iz daleka

Korda :confused:...ovo mi nešto baca malo na latinski

Ima jedna priča koja to prezime dovodi u vezu s keltskim plemenom Scordisci. Negdje u 4. stoljeću pr.n.e. kreću iz današnje Švicarske,a ratni pohodi ih dovode sve do Delfa u Grčkoj. Kasnije se formiraju kao ilirsko pleme i obitavaju u današnjem Srijemu.

No, po mom mišljenju, ovo je samo lijepi mit...

Corda, Chorda, na latinskom znači "žica, crijevo, uže, kičma", nekakva vlaška veza...

[Pittman]

Ima jedna priča koja to prezime dovodi u vezu s keltskim plemenom Scordisci. Negdje u 4. stoljeću pr.n.e. kreću iz današnje Švicarske,a ratni pohodi ih dovode sve do Delfa u Grčkoj. Kasnije se formiraju kao ilirsko pleme i obitavaju u današnjem Srijemu.

No, po mom mišljenju, ovo je samo lijepi mit...

Corda, Chorda, na latinskom znači "žica, crijevo, uže, kičma", nekakva vlaška veza...

A jel ne bi moglo biti izvedeno i od tursko-mađarskog izvornika çârdâk -csárda - c(s)orda - pa latinski corda ?

[Postaja Vodnik]

Otkud je i kako je nastalo prezime-Šišljagić?

Kada ga podijelim na dva dijela dobijem -šiš i -ljagić(ili ljaga).

Slobodnim prijevodom ispada neka šišljava ljaga..

Možda je znakovita riječ-šiš,koja dolazi iz turskog,pa bi bli bliže riješenju.

[hexenkind]

Otkud je i kako je nastalo prezime-Šišljagić?

Kada ga podijelim na dva dijela dobijem -šiš i -ljagić(ili ljaga).

Slobodnim prijevodom ispada neka šišljava ljaga..

Možda je znakovita riječ-šiš,koja dolazi iz turskog,pa bi bli bliže riješenju.

šišljaga je nizak, kržljav grm; šumski gustiš, šikara...nema veze s turskim

[Pittman]

šišljaga je nizak, kržljav grm; šumski gustiš, šikara...nema veze s turskim

zašto bi netko dobio ime odn. prezime po tom grmu? živio je u takvom gustišu? :ne zna:

[Alpinac]

Odakle je podrijetlo prezime Vučić?

Jesu li sva prezimena nastala od imence vuk iz područja dinarskih planina?

Ja živim u središnjoj Bosni, a pradjed mi se ovdje doselio krajem 19-tog stoljeća iz okoline Posušja, a tetka je dalje istraživala do nekog podrijetla iz okoline Šibenika... Bio sam i u tvrđavi Nehaj gdje Vučići imaju i svoj grb kao jedna od uskočkih obitelji, a tu piše da su Vučići podrijetlom iz Dalmacije.

Uglavnom, jesu li sva ova prezimena nastala od vuka podrijetlom s neke planine?

[5rush]

Moze netko ako zna o prezimenu Petraš. Rijetko je u Hrvatskoj, dolazi iz Srednje Bosne ali kao familija mi je rekla da su tamo svi doseljenici u njihovom kraju a Petraša ima najvise u Češkoj i Slovačkoj. Tak da moze mi netko ovo potkrijepit ili mi reci mozda nekaj vise :D

[goodyear]

Molim vas, zna li netko nešto više o prezimenu Ivanc?

Znam samo da je vrlo rijetko (danas ih ima još svega nekoliko) i da se radi o starom zagrebačkom prezimenu (i na imehrvatsko.netu piše da je "vjerojatno iz Zagreba"), no zna li netko nešto više?

Da se kvotam, možda ću ovaj put imati više sreće. Zna li netko nešto više?

[5rush]

Molim vas, zna li netko nešto više o prezimenu Ivanc?

Znam samo da je vrlo rijetko (danas ih ima još svega nekoliko) i da se radi o starom zagrebačkom prezimenu (i na imehrvatsko.netu piše da je "vjerojatno iz Zagreba"), no zna li netko nešto više?

Sva prezimena kaj zavrsavaju na -nc tipa Urbanc,Zupanc su ti uglavnom slovenska.
I mislim da je bas iz tog sredisnjeg djela Slovenije --> Kranjska.
Uglavnom da dosta se Slovenaca naseljavalo u Zagreb tijekom Austro-Ugarske pa ima dosta starih zagrebačkih prezimena koja vuku podrijetlo iz Slovenije.
http://www.stat.si/imena_baza_priimki.asp?ime=&priimek=ivanc&spol=
Evo i proof usput cuvaj si prezime prefora je obozavam inace slovenska prezimena nekako su zanimljivija od nasih :mig:

[ultra mjau]

zna neko nešto o prezimenu "burazerović" i "pendić" ?!

[goodyear]

Sva prezimena kaj zavrsavaju na -nc tipa Urbanc,Zupanc su ti uglavnom slovenska.
I mislim da je bas iz tog sredisnjeg djela Slovenije --> Kranjska.
Uglavnom da dosta se Slovenaca naseljavalo u Zagreb tijekom Austro-Ugarske pa ima dosta starih zagrebačkih prezimena koja vuku podrijetlo iz Slovenije.
http://www.stat.si/imena_baza_priimki.asp?ime=&priimek=ivanc&spol=
Evo i proof usput cuvaj si prezime prefora je obozavam inace slovenska prezimena nekako su zanimljivija od nasih :mig:

Puno hvala.
Da, mi jesmo bili na neki način prava austro-ugarska familija, jer neki su članovi obitelji živjeli u Beču, neki u Zagrebu, neki u Budimpešti, ono baš razasuti od Austrije, preko Hrvatske do Mađarske. :)

Interesirajući se malo za prezime dolazila sam samo do tih podataka da je prezime "zagrebačko", iako i sama znam to što kažeš da su prezimena koja završavaju na -nc uglavnom slovenska. A onda sam, kopajući nešto i tražeći podatke o jednoj pra-prateti koja je živjela u Budimpešti, posve slučajno naišla na to da u Mađarskoj postoji selo Ivanc, u blizini austrijske granice (u oblasti Vas, koja je po raspadu Austro-Ugarske podijeljena između Mađarske, Austrije i Slovenije): http://en.wikipedia.org/wiki/Iv%C3%A1nc, pa sam pomislila - može li prezime imati s tim veze?

[Shain]

Juzno od Save kajkavice nema.

Kako nema? Kajkavštinom se govori čak i nešto južnije od Kupe, a na zapad do Čabra.

Treba pogledati u literaturu, npr. D. Brozović: "Standardni jezik", str. 154.

[Dilberth]

Kako nema? Kajkavštinom se govori čak i nešto južnije od Kupe, a na zapad do Čabra.

Treba pogledati u literaturu, npr. D. Brozović: "Standardni jezik", str. 154.
Sava i Kupa nije isto, to su dvije razlicite rijeke.:kava:

[Shain]

Sve te gore pomenute zemlje ukljucujuci u nasu Slavoniju su bile nekad dijelovi Avarskog kaganata.

Ako je slavenski jezik bio "lingua franca" u kaganatu, onda to mora da je bila nekakva kajkavica.

Prije dolaska Madjara i madjarskog "klina" ocito da se je kajkavica govorila daleko na sjever sve do Slovacke.



Pišeš koješta.

U Avarskom je Kaganatu lingua franca bio općeslavenski jezik (kaže i Dzino).

Kajkavski je dijalekt regionalnog karaktera i kasnijeg nastanka. Uobličuje se tek od 12. stoljeća dalje.

Tako stoji u kroatističkoj literaturi, npr.:

Josip Lisac: "Hrvatski dijalekti", poglavlje u knjizi "Povijest hrvatskoga jezika" (Zagreb, 2009).

[Dilberth]

Pišeš koješta.

U Avarskom je Kaganatu lingua franca bio općeslavenski jezik (kaže i Dzino).

Kajkavski je dijalekt regionalnog karaktera i kasnijeg nastanka. Uobličuje se tek od 12. stoljeća dalje.

Tako stoji u kroatističkoj literaturi, npr.:

Josip Lisac: "Hrvatski dijalekti", poglavlje u knjizi "Povijest hrvatskoga jezika" (Zagreb, 2009).
Opceslavenski (Common Slavic) jezik po Dzini je bio lingua franca, t,j. sekundarni jezik. Kako je tocno govoren taj jezik ne znamo. Crkveno-slavenski jezik je uzet iz solunskog narjecja. Koliko su solunski i C-S bili slicni mozemo samo nagadjati.
Kajkavski (naravno nekakva starija verzija) kao primarni jezik se je govorio jugozapadnim dijelovima avarskog kaganata, osim ako ne vjerujes u suludu teoriju da se je stvorio tek u 12. stoljecu.
Onda se ne bih ni cudio da vjerujes da su Sava i Kupa iste rijeke.

PS
Prije nego opet pocnes postavljati svoje izvore, pogledaj sto na pr. germanisti pricaju o razvoju staro-njemackog jezika. Da li se oni upustaju (s ogromnom sigurnoscu) u luckaste fonetske opise starinskih izgovora koje nitko nije ni cuo niti mogao opisati, kao nasi strucnjaci.

[Shain]

Kajkavski (naravno nekakva starija verzija) kao primarni jezik se je govorio jugozapadnim dijelovima avarskog kaganata,

osim ako ne vjerujes u suludu teoriju da se je stvorio tek u 12. stoljecu.

Josip Lisac piše u knjizi "Hrvatska i Europa" (svezak I, str. 261) da se u prvom razdoblju jezičnog dijasistema (VII. do XII. st.) odvijaju uglavnom zajednički procesi na čitavom području. Promjene su svuda na identičan način ili djelomično na identičan način.

A za razdoblje od kraja XII. st. do kraja XV. st. piše: "Drugo razdoblje prožeto je brzim razvojem, izrazitom dijalekatskom diferencijacijom i formiranjem dijalekata ..."

Dakle i kajkavština se formira tek od XII. st., piše Josip Lisac, a on je doktor znanosti i hrvatski akademik.

Ti pišeš da je to suluda teorija, a očito je da imaš slabo predznanje.

[Dilberth]

Josip Lisac piše u knjizi "Hrvatska i Europa" (svezak I, str. 261) da se u prvom razdoblju jezičnog dijasistema (VII. do XII. st.) odvijaju uglavnom zajednički procesi na čitavom području. Promjene su svuda na identičan način ili djelomično na identičan način.

A za razdoblje od kraja XII. st. do kraja XV. st. piše: "Drugo razdoblje prožeto je brzim razvojem, izrazitom dijalekatskom diferencijacijom i formiranjem dijalekata ..."

Dakle i kajkavština se formira tek od XII. st., piše Josip Lisac, a on je doktor znanosti i hrvatski akademik.

Ti pišeš da je to suluda teorija, a očito je da imaš slabo predznanje.
I onda u 12. stoljecu iz cista mira, Kranjci porucili Solunasima, p. vam m. ciganska, me ne cemo imati nista s vama balkancima, i mi cemo izmisliti i govoriti nas vlastiti novi jezik.:lol:

Nadam se da u Hrvatskoj danas postoji sloboda govora i da smijem izraziti svoje misljenje glede tih "teorija". Umjesto da mi postavljas besmislene citate, volio bih ipak vidjeti sto kaze Lisac, na osnovu cega je dosao na tu suludu ideju?
What does the Fox (http://www.youtube.com/watch?v=jofNR_WkoCE)say?:lol:

[IgorIngva]

Opceslavenski (Common Slavic) jezik po Dzini je bio lingua franca, t,j. sekundarni jezik. Kako je tocno govoren taj jezik ne znamo.
Krajnje je vrijeme da uzmeš koju knjigu u ruke.

Etimologičeskij slovar' slavjanskih jazykov:
http://rossica-antiqua.livejournal.com/539552.html
Kajkavski (naravno nekakva starija verzija) kao primarni jezik se je govorio jugozapadnim dijelovima avarskog kaganata, osim ako ne vjerujes u suludu teoriju da se je stvorio tek u 12. stoljecu.
Nema šta, okrećeš povijesnu dijalektologiju naopačke ovima, samo tebi poznatim, podacima,
prosto ne mogu vjerovati koliko si referenci naveo i kako su ti tvrdnje potkrepljenje.

Prije nego opet pocnes postavljati svoje izvore, pogledaj sto na pr. germanisti pricaju o razvoju staro-njemackog jezika. Da li se oni upustaju (s ogromnom sigurnoscu) u luckaste fonetske opise starinskih izgovora koje nitko nije ni cuo niti mogao opisati, kao nasi strucnjaci.

Sam prosudi.

http://books.google.rs/books?id=RMhdPawpAREC&pg=PA43&dq=proto-germanic&hl=sr&sa=X&ei=PUKvUqPrMcfMhAf20oHoAw&ved=0CFUQ6AEwBjgK#v=onepage&q&f=false

http://books.google.rs/books?id=9stMq8rRnCMC&printsec=frontcover&dq=proto-germanic&hl=sr&sa=X&ei=rECvUpD0CsLIhAfRyYCoAw&ved=0CDYQ6AEwAQ#v=onepage&q&f=false

http://books.google.rs/books?id=T4Fq3UqeqsgC&printsec=frontcover&dq=proto-germanic&hl=sr&sa=X&ei=rECvUpD0CsLIhAfRyYCoAw&ved=0CEUQ6AEwAw#v=onepage&q&f=false

[hexenkind]

zna neko nešto o prezimenu "burazerović" i "pendić" ?!

Burazerović dolazi od perzijske riječi za brata koja je k nama došla preko Turaka. Najvjerojatnije vuče porijeklo iz srednje Bosne.

Pendić je porijeklom iz zapadne Bosne, vjerojatno od latinskog pendula=uzica, tako da se moguće radi o vlaškom porijeklu. Postoji mogućnost da su u zapadnu Bosnu došli kao pravoslavci iz područja stare Raške, oko rijeke Ibra.