.
. KAKO IH ZAŠTITITI I SAČUVATI OD IZUMIRANJA
1. Ne uznemiravajte i ne dirajte šišmiše ukoliko naiđete na njihovu koloniju
2. Na tavanu se služite samo neotrovnim premazima za zaštitu drva
3. Postavite kućice za šišmiše
4. Izbjegavajte uporabu pesticida
5. Ne posjećujte špilje zimi, u vrijeme hibernacije šišmiša.
.
. Šišmiše Hrvatske možemo podijeliti u tri porodice:
1. Zecousnjake ili golorepaše (Molossidae) 2. Topire ili potkovnjake (Rhinolophidae) i 3. Glatkonosce (Vespertilionidae) Zecousnjaci su u nas zastupljeni s jednom vrstom, topiri s tri ili četiri, dok su glatkonosci najčešći šišmiši u Hrvatskoj.
.
.
.
. Kako žive šišmiši?
Š. su uglavnom noćne životinje. Hrane se noću, premda ih u proljeće možemo vidjeti i kasno popodne. Dane provode u špiljama, dupljama ili tavanima viseći naglavce.
Oplodnja š. posebna je u životinjskom svijetu. Do parenja dolazi u jesen, no muške spolne stanice miruju u ženkinome tijelu sve do proljeća.
.
Zanimljivosti iz svijeta šišmiša: Šišmiši nisu slijepi.
•Mogu vidjeti u mraku slušajući jeku svojih visokofrekventnih zvukova-poziva.
Krila š. su vrlo velike ruke sa produljenim člancima prstiju između kojih je razapeta koža.
Šišmiši ne grade nova gnijezda već vise u gnijezdima u pukotinama špilja, dupljama drveća.
Šišmiši mogu živjeti i do 30 godina.
Od približno 4500 različitih vrsta sisavaca, gotovo 1000 vrsta otpada na š.
• Šišmiši oprašuju datulje, vaniliju, banane, baobab, kruhovac, agave, itd.
• Jedan šišmiš može tijekom jedne noći pojesti i do 600 komaraca.
Dok se u većem dijelu svijeta ljudi boje šišmiša, nije svugdje tako. U Kini i Japanu šišmiši su simbol sreće, a kineska riječ «fu» znači i sreća i šišmiša.
http://www.wildlondon.org.uk/wildinfo/bats.htm