Bošnjački jezik; i odnos prema hrvatskom i srpskom jeziku

[Wanted123]

BranimirDE kaže:

Problem naziva jezika bošnjačkog naroda leži u tomu što naziv "bosanski" sugerira da je riječ o jeziku cijeloga stanovništva BiH.
Te da su, u krajnjoj konzekvenci, bosanski Hrvati i Srbi u stvari katolički odnosno pravoslavni Bošnjani koji govore bosanskim jezikom. A što je povijesno neutemeljen konstrukt, isto kao i konstrukti "Srbi katolici" ili "pravoslavni Hrvati".
Hrvatska i srpska strana zvanično neće priznati naziv "bosanski jezik" jer u njemu vide velikobošnjačko presizanje na dijelove hrvatskog odnosno srpskog nacionalnog korpusa.

Možemo mi filozofirato koliko želimo,ostaje dejstvo da Bosanski jezik jeste postojao,mnogo prije od današnjih političara,kao i nas samih na ovom forumu. link
http://www.camo.ch/bosanski_jezik.htm

[Shain]

Wanted123 kaže:

Možemo mi filozofirato koliko želimo, ostaje dejstvo da bosanski jezik jeste postojao, mnogo prije od današnjih političara kao i nas samih na ovom forumu. - link

Jakov Mikalja rekao je da je bosanski jezik najljepši ("La lingua Bosnese e la piu bella"), a Matija Petar Katančić smatra ga najčišćim te mu daje prednost ("Bosnenses puritate atque elegantia eminent").

Jakov Mikalja, hrvatski jezikoslovac (1601.-1654.).

Matija Petar Katančić, hrvatski pjesnik, estetičar, književni teoretičar (...) - (1750.-1825.).

[Liudewitus]

Rad Mikalje zasniva se na djelu Bartola Kašića.

Važno je napomenuti da je Ritual rimski odigrao onu ulogu u standardizaciji nacionalnoga jezika kakvu prijevod Biblije, unatoč stilskoj raskoši i kulturnoj važnosti, vjerojatno i ne bi mogao igrati uslijed banalne činjenice da je Sveto pismo bilo odlučujujućim uljudbenim čimbenikom kod protestantskih naroda - ali ne i katoličkih, kako pokazuju slučajevi francuskih i poljskih prijevoda. U toj je konstelaciji odnosa katolički obrednik poput Rituala rimskog (koji ima preko 400 stranica) imao snažniji integrativni nacionalnojezični utjecaj. Povijesno je i veoma zanimljivo Kašićevo »bosanstvo«, jer iako rodom čakavac s otoka Paga, odlučio se za »općeni jezik« (lingua communis) oblika štokavske ikavice (iako je Bibliju preveo na dubrovačku štokavsku ijekavicu), kojim je i govorio najveći dio hrvatskoga naroda. Taj štokavski ikavski idiom Kašić zove »naški« ili »bosanski« (dok je za ijekavicu rabio nazivak »dubrovački«, a za čakavštinu »dalmatinski«).

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bartol_Ka%C5%A1i%C4%87

Vidi se regionalni ključ kod imenovanja dijalekata, budući da u vrijeme Kašića Dalmacija, Dubrovnik i Bosna predstavljaju zasebne političke cjeline. Dalmacija je pod Mlecima, Bosna pod Turcima, a Dubrovnik je slobodan.

Sve zajedno se naziva slovinskim ili ilirskim jezikom.

Činjenica je da Kašić nije nigdje izričito nazivao svoj jezik hrvatskim, nego ga je zvao lingua illyrica ili jezik slovinski, bosanski, dalmatinski ili dubrovački (pretpostavlja se da se je u to zapleo iako su Hrvati njegova doba jezik nazivali arvackim zato što se bojao mletačkih vlastiju te zbog nekih drugih utjecaja).[5]. No dovoljno je bilo pogledati njegovo gramatičarsko djelo Institutiones linguae Illyricae gdje među pridjevima kojima se označava nacionalnost stoji "Slovinski=Illyricus", a u njegovom rječniku stoji "Harvacchi=Sclavono, Harvatski=Sclavone, Harvat=Croato", čime se vidi da su to sve istoznačnice za Kašića.[6][7]

[Wanted123]

Zadnji rat je sve pridjeve BOSANSKI na politički način izbrisao.
Po mome je politika Tuđmana otpisala sve Hrvate,koji su imalo na bilo koji način bili vezani na bilo šta,što je Bosanski,tako su otpisani Hrvati svi,osim oni iz Hercegovine.
Takva se politika i danas radi.
Griješim li možda?

[Liudewitus]

Wanted123 kaže:

Zadnji rat je sve pridjeve BOSANSKI na politički način izbrisao.

Tko je izbrisao pridjeve "bosanski"?
Hrvati?

Wanted123 kaže:

Po mome je politika Tuđmana otpisala sve Hrvate,koji su imalo na bilo koji način bili vezani na bilo šta,što je Bosanski,tako su otpisani Hrvati svi,osim oni iz Hercegovine.
Takva se politika i danas radi.
Griješim li možda?

Jesi li mislio na Herceg-Bosnu?

[InterMezzo]

Tema privremeno zaključana, potreban pregled, čišćenje i pokoji karton...

[Shain]

Evo jedne riječi iz Bosne i Hercegovine u knjizi hrvatskoga književnika: "lohotna".

Pa kaže: "Ostala je trošna i lohotna drvena šupa za odlaganje alata i bespotrebnih stvari."

Na Gugleši se može naći značenje riječi, ali koja joj je etimologije? Ne liči na turcizam.

[Garofeeder]

Germanizam? Lohajzn...

[Didi]

Garofeeder kaže:

Germanizam? Lohajzn...

Nije li to probijač za rupice? Ne vidim vezu...

[Hekatonhir]

Ima je ako u obzir uzmeš metaforizaciju i metonimizaciju. Trošna i rupičasta/rupičava šupa - moglo bi proći, zar ne?

[Vizon]

Shain kaže:

Evo jedne riječi iz Bosne i Hercegovine u knjizi hrvatskoga književnika: "lohotna".

Pa kaže: "Ostala je trošna i lohotna drvena šupa za odlaganje alata i bespotrebnih stvari."

Na Gugleši se može naći značenje riječi, ali koja joj je etimologije? Ne liči na turcizam.

Slaba, nejaka, lohotna, krhka i sl.

ETIMOLOGIJA
njem. Loch: rupa

[xBunBunx]

Negdje sam online vidio kartu 'Bošnjačkih dijalekata', u kojoj su priključili apsolutno sve govore koji se nalaze u BiH u taj takozvani Bošnjački jezik, te sam prolistao ovu temu i vidio presmiješnu tezu da se do prije 19. stoljeća ne spominju hrvati u Bosni (te niti Humu).
Glava me zaboljela.
Da citiram Fra Lovru Šitovića (koji je rođen 1682. godine):
"Jurie tebi ocito, da mnozi Narodi, tò iest; Franczezi, Spagnoli, Italianczi, Nimczi, Ungari &c. lascgne nauce Grammaticu, nego mi Harvati"
Te
"I Premda iessu Kojigodi Naucitegli Grammatike, istomacili Declinatione Imenah, i Conjugatione Verbah haruastski;"

Ćao bela, Adio pameti

[sali]

Vizon kaže:

Slaba, nejaka, lohotna, krhka i sl.

za merdevine uz koje baš i ne bi želio da se popenješ kažeš da su "nekako lohotne"

u smislu da ne ulijevaju povjerenje (u mehaničku funkcionalnost)
klimave (suprotno od stamene)

[Garofeeder]

Didi kaže:

Nije li to probijač za rupice? Ne vidim vezu...

Imas i izlohano, doduse ne u rjecniku.

U smislu nekog prosirenog (razlokanog, ne dolazi od lokanja ) dosjeda, prosirene rupe.

Recimo kad vijak nije dobro stegnut, dvije ploce se medjusobno pomicu pa vijak prosiri rupu.