Latinski jezik

[teo1]

Glas 'r' in Latinskim nastavcima za infinitiv "-are", "-ere", "-ĕre" i "-ire" objašnjava se da dolazi od indoeuropskog 's', tako što se 's' pretvara u latinskom jeziku u 'r' između dva samoglasnika. Dakle, indoeuropski nastavak za infinitiv bio je -se. Ali, ako je tako, zašto je infinitiv od "fero" (nositi, od *bher) "fer-re", a ne "fer-se"? Latinska fonotaktika očito je dopuštala "-rs-" u sredini riječi, kao u "cursor" (trkač).

[Didi]

teo1 kaže:

Glas 'r' in Latinskim nastavcima za infinitiv "-are", "-ere", "-ĕre" i "-ire" objašnjava se da dolazi od indoeuropskog 's', tako što se 's' pretvara u latinskom jeziku u 'r' između dva samoglasnika. Dakle, indoeuropski nastavak za infinitiv bio je -se. Ali, ako je tako, zašto je infinitiv od "fero" (nositi, od *bher) "fer-re", a ne "fer-se"? Latinska fonotaktika očito je dopuštala "-rs-" u sredini riječi, kao u "cursor" (trkač).

Ferre je došlo od *ferere, a kratko je e ispalo, to jest pojavila se konjugacijska nepravilnost, kao što to biva u svim jezicima kod čestih riječi.

P. S. V. deklinaciju gerunda.

[mali sime]

Nadam se da je otprilike dobar topik (a možda bi bolje išlo pod topik o tal. jeziku).

Pišem neku pričicu pa bi mi u sklopu nje trebao prijevod od "Bježimo/bježite!" na talijanski/latinski kakav je bio razgovorni u doba Mletačke republike.


Google tranlsate mi na lat. nudi: Effugere!

chatGPT 1: Na venecijanskom dijalektu talijanskog jezika, izraz "Bježite!" preveo bi se kao "Scapà!" ili "Scappè!"

chatGPT 2: Ovdje je pokušaj prevođenja na latinski jezik, s obzirom na srednjovjekovni latinski: "Begamini!" ili "Fugite!" (obe riječi znače "Bježite!").


Kaj velite vi?

Hvala unaprijed.

[Didi]

Doba Mletačke republike? Serenissima je trajala od 9. (možda i 8.) stoljeća pa sve do kraja 18. Srednjovjekovni latinski također se proteže na dulje razdoblje - od pada Rima pa do početka 11. stoljeća. Mogu ti reći samo kako bi se bježimo / bježite moglo prevesti na klasični latinski, u nadi da se ništa nije promijenilo do vremena u kojemu se odvija tvoja priča. Ili jednostavno fugiamus / fugite (u lat. nema imperativa za 1. l. pl. pa se u zamjenu upotrebljava konjunktiv prezenta), a možeš i malo izražajnije, služeći se frazama složenim s fuga: fugam capiamus / capite, fugam nos mandemus / vos mandate ili pak fugam petamus / petite. Za venetski vidi ovdje pod fuggire.

[mali sime]

Hvala Didi.

Da, Mleci, otprilike 14.-15. st.

Hvala i za trud oko izražajnije opcije, no treba mi kratak, odriješit uzvik pred neposrednu opasnost.

Za tu svrhu mi dobro zvuči Fugite, a za moderni venecijanski dijalekt vidim da nudi Scanpàre, što mi se čini korijen onog što mi je AI ponudio: Scapà.

[Didi]

mali sime kaže:

Za tu svrhu mi dobro zvuči Fugite, a za moderni venecijanski dijalekt vidim da nudi Scanpàre, što mi se čini korijen onog što mi je AI ponudio: Scapà.

Onda bi bilo scanpate. Ovo je infinitiv.

[Didi]

Pitam ovdje, ne vjerujem da bih na Religiji dobila odgovor.

Dakle, u tekstu imam rečenicu non loquendo, sed moriendo confessi sunt. Što se odnosi na nevinu dječicu, to jest onu koju je Herod dao poklati u Betlehemu. U slobodnom prijevodu: "ne riječju nego smrću posvjedočiše" (misli se na vjeru u Krista), a ja tražim "službeni prijevod", nazovimo ga tako. Guglanje mi ne pomaže: doznajem ono što već znam - naime, da se ta rečenica javlja i kod Augustina, i kod Tome Akvinskog, i ne znam gdje sve ne. Jedino bi mi mogao biti koristan tekst mise koju sam našla na latinskome: link. Pokušala sam sa usliši, Gospodine, molitvu moju pa sam našla samo Davidov psalam. Pa sam guglala misa + blagdan nevine dječice i našla ovakav prijevod "ustima priznajemo i životom svjedočimo", i to u navodnicima.

Što da radim, gdje da tražim?

[bema]

Didi kaže:

Pitam ovdje, ne vjerujem da bih na Religiji dobila odgovor.

Dakle, u tekstu imam rečenicu non loquendo, sed moriendo confessi sunt. Što se odnosi na nevinu dječicu, to jest onu koju je Herod dao poklati u Betlehemu. U slobodnom prijevodu: "ne riječju nego smrću posvjedočiše" (misli se na vjeru u Krista), a ja tražim "službeni prijevod", nazovimo ga tako. Guglanje mi ne pomaže: doznajem ono što već znam - naime, da se ta rečenica javlja i kod Augustina, i kod Tome Akvinskog, i ne znam gdje sve ne. Jedino bi mi mogao biti koristan tekst mise koju sam našla na latinskome: link. Pokušala sam sa usliši, Gospodine, molitvu moju pa sam našla samo Davidov psalam. Pa sam guglala misa + blagdan nevine dječice i našla ovakav prijevod "ustima priznajemo i životom svjedočimo", i to u navodnicima.

Što da radim, gdje da tražim?

"Bože, kojemu na današnji dan nevini mučenici priznaše hvalu ne riječima, nego smrću, umrtvi u nama sva zla opačina, da vjeru u Tebe, koju ustima priznajemo, i život naš vladanjem potvrdi..."

https://archive.org/details/rimski_m.../n463/mode/2up

Navodno je u Rimskom misalu 1967., nisam našla, ali sam onda listala redom molitve na dan kada se slave...

Inače, poslužio je link s ove stranice, možda će ti i to značiti:
https://tradicionalnamisa.com/liturgijski-materijali/

[Didi]

Jaoooj! Najljepša ti hvala. Tražila sam i ja Rimski brevijar, bez obzira na godinu, ali očito nisam imala dovoljno strpljivosti. Ili pameti. Ovo je odlično.

[bema]

Didi kaže:

Jaoooj! Najljepša ti hvala. Tražila sam i ja Rimski brevijar, bez obzira na godinu, ali očito nisam imala dovoljno strpljivosti. Ili pameti. Ovo je odlično.

E, super, drago mi je.

[Senex]

Kako biste kroatizirali latinski Quartio? Kao Kvarcije ili Kvarcion (ime je Octavius Quartio, vlasnik vile u Pompejima).

[Shain]

Senex kaže:

Kako biste kroatizirali latinski Quartio? Kao Kvarcije ili Kvarcion (ime je Octavius Quartio, vlasnik vile u Pompejima).

Kvarcion - kao Ciceron, Scipion, Neron.

U naš jezik ulaze u obliku osnove, tj. kad se odbaci genitivni nastavak -is.

[Senex]

Shain kaže:

Kvarcion - kao Ciceron, Scipion, Neron.

U naš jezik ulaze u obliku osnove, tj. kad se odbaci genitivni nastavak -is.

Hvala!

[Shain]

Zna li tko što znači charisterium?

[una05]

možda ima veze s ovim?

Kharisteria:
An ancient Athenian festival in honor of Artemis Agrotera (the huntress), this festival honors Artemis (and, according to some sources, Ares) for the Athenian victory at Marathon over the Persians. It was celebrated traditionally on the 6th day of the Ancient Greek month of Boidromion, which in modern times translates to around late September-early October on the sixth day after the New Moon in September (around September 18th or so, depending on the year). The festival’s name, Kharisteria, means “Thanksgiving” and it was in giving thanks that the ancient Athenians sacrificed 500 goats to Artemis Agrotera.

https://www.hellenion.org/essays-on-...h-the-goddess/

[Shain]

una05 kaže:

možda ima veze s ovim?

https://www.hellenion.org/essays-on-...h-the-goddess/

Ne, charisterium je, navodno, kršćanski termin koji se kod nas javlja kao haristerij.

Grčki se termin, koji ti navodš, nama prenosi kao haristerije.

[una05]

Shain kaže:

Ne, charisterium je, navodno, kršćanski termin koji se kod nas javlja kao haristerij.

Grčki se termin, koji ti navodš, nama prenosi kao haristerije.

a jesi li vidio ovo?

"Charisterium"

(griech.), milde Beisteuer, welche Bischöfe in dringender Not von Kirchen erheben.

https://www.peter-hug.ch/lexikon/charisterium

njemački baš ne znam, no čini mi se kao neka vrsta crkvenog priloga?

[una05]

... ili milodara.

caristade
(ka-ri-sta-d') s. f.

Aumône. Demander, donner la caristade. Il a vieilli.

ÉTYMOLOGIE

Espagn. caristade, aumône ; d'un verbe inusité charistare, donner gracieusement, du grec χάρις, grâce (on a, dans DU CANGE, charisterium, don gracieux).

https://www.littre.org/definition/caristade

[Shain]

una05 kaže:

a jesi li vidio ovo?

https://www.peter-hug.ch/lexikon/charisterium

njemački baš ne znam, no čini mi se kao neka vrsta crkvenog priloga?

E, to se podudara s onim što mi treba. Hvala.

[Mathematicar]

https://hr.m.wikibooks.org/wiki/Latinski_jezik/Izgovor

U navedenome izvoru piše da se skupina "ti" čita kao "ci" osim, ako sam dobro razumio, u slučaju kada skupini prethode x, s i t. Zanima me zašto se onda "oratio" ne čita "oracio", već "oratio"?

Također, na Google prevoditelju dosta riječi koje sam provjerio izgovaraju se drugačije, jako slično talijanskom. Npr. riječ ecce se čita kao "eće", a ne kao "ekce" (kao što piše u gornjem izvoru). Isto se primjerice (na Google prevoditelju) Graecia čita kao "greća", iako sam siguran da je moja profesorica iz srednje to čitala kao "graikia", dakle klasično. Kako bi se onda Graecia izgovarala po tradicionalnom? Sumnjam da je "grecia".

Zanima me i čita li se c katkada kao "s"? Nekako mi je prirodno da riječ incipias čitam kao "insipijas", mada bi onda Ciceron malo nezgodno zvučalo.

Čitam Lingua Latina per se illustrata i knjiga je zaista dobra i kvalitetna. Jezik se čini podosta logičan. "Izabrao" sam čitati po tradicionalnom izgovoru jer me ubije čitanje skupine "ae" kao "ai", prirodnije je čitati samo kao "e".