Jezični savjetnik (4. izdanje)

[MmeTipfeler]

DarkDivider kaže:

E sad, što je bilo prije, kokoš ili jaje?

Ne pratite na satu. Evo vam sve kokoši redom. U slikama - fotkano je, nije skenirano pa nije za izložbu, ali se može pročitati.

Буков речник: prvi link.

Škaljić, 1965.: drugi link.

Klaić, 1978.: treći link.

Skoka si tražite sami.

[Nyittiuny]

DarkDivider kaže:

E sad, što je bilo prije, kokoš ili jaje?

VRH sadrži i poglavlje o izvorima, a među njima se nalazi i Anićev Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Taj isti izvor poslužio je (uz ostale) za izradu HJP-a. HJP je na internetu dostupan od 2006., a VRH je objavljen 2015., tako da je VRH taj koji "prepisuje", a ne HJP.

Ajde de.

Pogledao sam u nazovideskriptivni Hrvatski enciklopedijski rječnik - a u njemu nema 'em' - i u nazovinormativni VRH - i gle u njemu je 'em'.

A hvala Tipfelerki za tko je od koga prepisivao.

[odmorna]

Mojoj sestri i bratu.

Mojima sestri i bratu.

Dobro, postoji i opcija "mojoj sestri i mom bratu".

Ima li što od ovoga da ne valja?

[MmeTipfeler]

odmorna kaže:

Mojoj sestri i bratu.

Mojima sestri i bratu.

Dobro, postoji i opcija "mojoj sestri i mom bratu".

Ima li što od ovoga da ne valja?

Drugo ne valja.

[handiman]

"Tko ovu gospođu više uopće shvaća ozbiljno?" (naslov teksta na jednom portalu). Već cijelo desetljeće ta riječ "više" doslovce mi para mozak. Potpuno mi je po značenju i umetanju u rečenice suvišna. Prije ju nismo tako upotrebljavali. Da sada ne nabrajam gotovo svakodnevne primjere na koje nailazim.

[DarkDivider]

Imam jednu omanju dilemu, zanima me vaše mišljenje.

Kako sklanjate svezu "Croatia Records"? Drugim riječima, glasi li vam genitiv "Croati(j)e Records" ili "Croatia Recordsa"?

Naime, često nailazim na prvi oblik premda mi se ne čini najtočnijim. Koliko mi je poznato, kad je riječ o zaštićenim stranim imenima, sklanja se samo posljednja riječ (usp. Dallas Recordsa, Atlantic Recordsa, Moonfog Productionsa...). U suprotnom ispada kao da je riječ o ženskoj osobi koja se zove Croatia...

[Slavko3]

Je li u hrvatskim gramatikama zabilježena konstrukcija: subjekt u dativu + 3. l. jd. glagola 'biti' + infinitiv glavnog glagola ?

Primjer 1: Evo što ti je činiti: prvo uzmi zdjelu...
Primjer 2: Mom je dragom poći u vojsku.
Primjer 3: Otac joj je rekao da joj se udati za Ivana.

Primjere sam izmislio i ne znam 'funckioniraju' li u standardnom jeziku, ali sam znatiželjan je li navedena konstrukcija opisana, koja je njezina interpretacija (savjet, predviđanje, sudbina da se nešto obistini...) i kada se može koristiti.

U svakom slučaju, čini se kao konstrukcija s podosta ograničenom produktivnošću, ali eto, takve me stvari najviše zanimaju.

[judolino]

DarkDivider kaže:

E sad, što je bilo prije, kokoš ili jaje?

E moj jarane - prije ti je svega bilo!

handiman kaže:

"Tko ovu gospođu više uopće shvaća ozbiljno?" (naslov teksta na jednom portalu). Već cijelo desetljeće ta riječ "više" doslovce mi para mozak. Potpuno mi je po značenju i umetanju u rečenice suvišna. Prije ju nismo tako upotrebljavali. Da sada ne nabrajam gotovo svakodnevne primjere na koje nailazim.

To je suptilno značenje, zahtijeva umjerenu načitanost da bi se "uvuklo pod kožu".
Značenje bi bilo otprilike: "Na kraju krajeva, (ili 'napokon', ili 'nakon svega') tko ovu gospođu uopće shvaća ozbiljno?"

Razumiješ li značenje fraze odjebi više?

[Tempora]

DarkDivider kaže:

1) Kako sklanjate svezu "Croatia Records"? Drugim riječima, glasi li vam genitiv "Croati(j)e Records" ili "Croatia Recordsa"?

2) Koliko mi je poznato, kad je riječ o zaštićenim stranim imenima, sklanja se samo posljednja riječ (usp. Dallas Recordsa, Atlantic Recordsa, Moonfog Productionsa...). U suprotnom ispada kao da je riječ o ženskoj osobi koja se zove Croatia...

1) N Croatia Records, G Croatia Recordsa itd.

2) to si prepisao iz Matičina pravopisa. slobodno se držiš toga što piše (tako i ja činim).

koliko znam, u normativnoj literaturi ima raznih prijedloga. Stitch piše da je u IHJJ-ovu Jez. savjetniku našao primjer Croatia-osiguranje (gen. onda mora glasiti Croatia-osiguranja; crtica sprečava deklinaciju prvoga dijela), toga se i ja sjećam, međutim u "Hrv. jez. savjetniku" (1999) nalazim samo primjer Croatiaosiguranje (G Croatiaosiguranja) uz savjet (str. 67) da bi "takve složenice bilo uvijek najbolje pisati sastavljeno". premda na internetu ima (starijih) materijala gdje se tako piše - v. primjerice program Marulićevih dana 1995, spominje se Croatiarecords (tako /za/pisano) - ipak mi se čini da nije dobro pravopisom diktirati kako će tko nazvati svoju tvrtku. nazvali su je Croatia Records i pravopis se tomu treba prilagoditi.

Slavko3 kaže:

Je li u hrvatskim gramatikama zabilježena konstrukcija: subjekt u dativu + 3. l. jd. glagola 'biti' + infinitiv glavnog glagola?

tzv. dativ s infinitivom. pogledaj str. 220 Silić-Pranjkovićeve gramatike. ako je nemaš, mogu ti prepisati što te zanima.

[eutow]

DarkDivider kaže:

Imam jednu omanju dilemu, zanima me vaše mišljenje.

Kako sklanjate svezu "Croatia Records"? Drugim riječima, glasi li vam genitiv "Croati(j)e Records" ili "Croatia Recordsa"?

Naime, često nailazim na prvi oblik premda mi se ne čini najtočnijim. Koliko mi je poznato, kad je riječ o zaštićenim stranim imenima, sklanja se samo posljednja riječ (usp. Dallas Recordsa, Atlantic Recordsa, Moonfog Productionsa...). U suprotnom ispada kao da je riječ o ženskoj osobi koja se zove Croatia...

...i preziva Records?
Da, što se mene tiče, svakako bih rekao "Croatia Recordsa". Podsjeća na nedavni ovdašnji upit o Man Rayu - ili možda Manu Rayu, pitanje je sad...
Ne vjerujem da problem ima neke veze sa zaštićenim imenima, gramatika se ne bavi pravom. Sličan primjer: New York City (ime + funkcija). "Bio sam u New York Cityju", a ne "bio sam u New Yorku City". Tretiramo takve nazive kao cjeline, možda jer su inače gramatički neprihvatljive hrvatskom jeziku (doslovno "Hrvatska ploče"), pa se ne želi dirati u unutrašnjost naziva. A možda jer je govornik svjestan da se riječi osim posljednje ne mijenjaju niti po engleskoj gramatici, npr. "New York City's public transport", a ne "New York's City public transport".
"Croatije Records" bi moglo proizlaziti iz prepoznavanja i upotrebe konkretno te riječi u hrvatskom jeziku, s padežima. U Matoša: "i dok je srca, bit će i Kroacije". Pitanje je bi li "Kroacijaši" koje si ti čuo rekli i "Dallasa Records" i "Moonfoga Productions".

[eutow]

Slavko3 kaže:

Je li u hrvatskim gramatikama zabilježena konstrukcija: subjekt u dativu + 3. l. jd. glagola 'biti' + infinitiv glavnog glagola ?

Primjer 1: Evo što ti je činiti: prvo uzmi zdjelu...
Primjer 2: Mom je dragom poći u vojsku.
Primjer 3: Otac joj je rekao da joj se udati za Ivana.

Primjere sam izmislio i ne znam 'funckioniraju' li u standardnom jeziku, ali sam znatiželjan je li navedena konstrukcija opisana, koja je njezina interpretacija (savjet, predviđanje, sudbina da se nešto obistini...) i kada se može koristiti.

U svakom slučaju, čini se kao konstrukcija s podosta ograničenom produktivnošću, ali eto, takve me stvari najviše zanimaju.

Očito označava dužnost, obavezu. Tvoji primjeri mi se čine posve prikladni.
Evo moj amaterski pokušaj etimološkog objašnjenja... Moglo bi se objasniti kao izostavljanje riječi "nužno" - "njemu je (nužno) poći". Sintaktički je blisko uobičajenom ruskom izricanju dužnosti, npr. "emu nado pojti" = "njemu (je) vrijeme poći". (Nado etimološki dolazi od na doba, prema Šanskom i drugim etimologičarima, pa prevodim kao "vrijeme je". U ovakvim se rečenicama može zamijeniti i s nužno, "emu nužno pojti".)
Inače, pojava je opisana u Sivoj gramatici, §1391.

[DarkDivider]

Unaprijed se ispričavam, na mobitelu sam i neću vas zasebno citirati.

@Tempora, istina, na takav sam naputak naišao u Badurina-Marković-Mićanovićevu pravopisu, ali nekako sam znao za nj i prije. Matica mi je poslužila tek toliko da se uvjerim u to da se nisam prevario. Ne sjećam se više koji su točno primjeri ondje navedeni, ali dao bih se kladiti u desni palac da nitko od autora nije naveo "Moonfog Productions" jer mi ne djeluju kao gorljivi obožavatelji norveške black metal-scene.

Inače, ne bih rekao da je primjer Rvackog osiguranja () posve analogan situaciji s Croatia Recordsom jer u potonjem slučaju imamo svezu engleskih riječi (uglavnom imamo uhodano pravilo za sklonidbu takvih izraza), a u prvom kentaursko dijete engleskoga i hrvatskoga (i tu se sad možemo pitati kakvom ga sklonidbom i zapisom valja hraniti). Stoga ni u kojem slučaju moj primjer ne može biti Croatia-Records ili Croatiarecords. Dobro, osim ako se sama diskografska kuća ne preimenuje, ali to je drugi par rukava.

@eutow, što se Mana Raya tiče, tu je ipak riječ o osobi, a ne o neživoj ljudskoj tvorevini, pa se dekliniraju sve sastavnice imena. Inače, vjerujem da je Matičin pravopis spomenuo strana zaštićena imena (ali i strane zemljopisne termine) baš zbog toga – i to su vlastita imena, ali ne pripadaju živim bićima, pa se to možda smatra dostatnim opravdanjem za ignoriranje deklinacije nekih riječi (kako si ti rekao – nediranjem u cjelinu).

Što se tiče oblika Croatije Records, da, moglo bi biti da je tomu doista kumovala analogija. No kao što si i sam sugerirao, teško da će itko pisati "Dallasa Records". Ali dobro, to možda i nije najbolji usporedni primjer jer Dallas i Moonfog tretiramo kao imenice muškoga, a ne ženskoga roda, tj. kad bismo te nazive tretirali kao imena i prezimena, zapravo bismo imali oblike kao "Dallasa Recordsa".

[Laki001]

Što točno znači činovnik?

Moje shvačanje te riječi bilo je državni službenik, međutim nedavno čitam Gogoljev Nos u kojem se tip koji prima oglase za objavu u novinama opisuje ko činovnik, a pretpostavljam da novine nisu državna firma (možda u Rusiji 19. st. jesu bile?).

[MmeTipfeler]

Laki001 kaže:

Što točno znači činovnik?

Moje shvačanje te riječi bilo je državni službenik, međutim nedavno čitam Gogoljev Nos u kojem se tip koji prima oglase za objavu u novinama opisuje ko činovnik, a pretpostavljam da novine nisu državna firma (možda u Rusiji 19. st. jesu bile?).

Ne mora raditi za državu. Bitno je da sjedi za stolom i piskara, eventualno nosi spise iz jednog ureda u drugi. Bez obzira na to tko ga plaća.

[Mope]

Kobea Bryanta ili Kobeja Bryanta?

[DarkDivider]

Njegovo se ime čita [koubi], pa je zato druga opcija u redu.

[judolino]

DarkDivider kaže:

Njegovo se ime čita [koubi], pa je zato druga opcija u redu.

Reci to Bruceju Leeju da ti razbije glupu pičku, genije...

[MechaLiver]

judolino kaže:

Reci to Bruceju Leeju da ti razbije glupu pičku, genije...

Za ime čiji izgovor završava na -i:

Ime + j + padežni nastavak.

Isto pravilo vrijedi i za imenice kao što je "taksi" - "taksija".

Izgovor: [brus li], a ne [brusi li]. Dakle: Bruceu Leeju.

Njega više znamo mi stariji, pa je u redu ako nisi znao.

[tidusy]

Trebalo bi biti Kobeja jer se j čuje u izgovoru, samo nakaradno izgleda
Isto je Curry - Curryja.

U novinama/portalima masovno pišu Kobea, no oni nisu neki kriterij.

[DarkDivider]

Naravno, zaboravih napomenuti da bi npr. Hrvatski pravopis Matice hrvatske pisao Kobea Bryanta zato što inače ne piše intervokalno j kad su takva imena u pitanju. Ferrari – Ferraria, Virginia – Virginiin itd. Tako da zapravo ovisi o tome čije naputke slijediš.

judolino kaže:

Reci to Bruceju Leeju da ti razbije glupu pičku, genije...

Usporedba na mjestu, nema što. Neću ponavljati ono što su dva forumaša napisala prije mene, samo ću skrenuti pozornost na ovaj post i pohvaliti tvoju dosljednost.