Zakon o hrvatskom jeziku

[DarkDivider]

justificije kaže:

Usput, Hrvatski sabor izglasovao je, jer glasaju se životinje.

Netočno. Kad je glasati prijelazni glagol, kao što u ovom slučaju jest, a ne povratni, onda znači "dati glas".

justificije kaže:

Po načelu da ako jezik može biti razlikovan, treba biti što više razlikovan, kako bi se što lakše što bolje razumjeli.

Medice, cura te ipsum. Kako bi se tko lakše i bolje razumio, mi ili oni? Prvo i treće lice množine aorista glagola biti u standardu još uvijek nisu izjednačeni.

justificije kaže:

Zašto uski kožni pojas s rupama oko struka zovemo remen, a ne pojas ili pâs?

Upravo zato, jer remen ima jedno (kožnato) značenje, pas (životinjsko) drugo, a pojasom će rijetko tko nazvati remen, nego prije područje između dvije stvarne ili zamišljene crte (ekvatorski pojas), ili ponekad - (široki) steznik oko struka (pojasa), bez obzira od čega bio sastavljen, te lijepljen ili šivan.

Oprosti, ali to su koještarije. Pâs i pȁs homografi su, što znači da se pišu jednako, ali izgovaraju drukčije. Što je i logično jer nisu nastali od istoga korijena; prva je riječ nastala od riječi pojas, a zbog stezanja naglasak se produljio. Kad bi tko rekao da mu hlače drži zlatan pas, sigurno nitko neće pomisliti da je tu ulogu namijenio zlatnom retriveru.

Pojas i remen sinonimne su riječi i stoga nemaju posve jednaka značenja (ekvatorski remen, eto, ne postoji), ali to ne znači da je taj dio odjeće, čak i kad je riječ o predmetu od kože, pogrešno nazivati pojasom.

[Didi]

DD, ako smijem predložiti, nemojmo se na ovoj temi upuštati u jezična objašnjenja i obrazloženja. Otprilike isti ovdje citirani tekst pročitala sam u Večernjaku, ali nigdje još nema zakonskog teksta, nego treba pričekati objavu u Narodnim novinama. Bit će zanimljivo vidjeti koliko je precizno sastavljen, a posebno što će biti s Vijećem za hrvatski jezik. Naime, njegovo bi osnivanje trebalo biti uređeno kakvim podzakonskim aktom, a za takve "sitnice" i inače treba vremena.

[eutow]

justificije kaže:

Po načelu da ako jezik može biti razlikovan, treba biti što više razlikovan, kako bi se što lakše što bolje razumjeli.

Moj jezik je u mojim ustima i stoga sigurno može biti lako razlikovan od bilo kojeg drugog jezika.

Nego, još uvijek mi nije jasno čemu taj zakon. Razne stvari o kojima govori zvuče kao da trebaju biti određene nekim specifičnim pravilnikom (upotreba u EU parlamentu??), a neke nisu stvari koje treba zakonski određivati, nego postoji stručni konsenzus ili zdrav razum. "Trodioba na tri ravnopravna narječja" - hoće li kršiti zakon ona šačica lokalpatriota koji smatraju kajkavski ili čakavski zasebnim jezicima, ili dijalektolog koji među hrvatska narječja uključi neke torlačke govore?
Što će raditi Vijeće, koje će mu biti ovlasti? Pročitao sam zakon ali ne piše ništa određeno.

[eutow]

Didi kaže:

Otprilike isti ovdje citirani tekst pročitala sam u Večernjaku, ali nigdje još nema zakonskog teksta, nego treba pričekati objavu u Narodnim novinama. Bit će zanimljivo vidjeti koliko je precizno sastavljen, a posebno što će biti s Vijećem za hrvatski jezik. Naime, njegovo bi osnivanje trebalo biti uređeno kakvim podzakonskim aktom, a za takve "sitnice" i inače treba vremena.

Ima konačni prijedlog na https://www.sabor.hr/hr/konacni-prij...lada-republike, pod PZ_572.pdf
Što se tiče Vijeća, obrađeno je u članku 17.

[joe.banks]

Ne sviđa mi se to što će „sva javnopravna tijela u Hrvatskoj” morati imati lektore, a čiji će zadatak biti lektoriranje službeničkih uradaka („normativnih akata, akata strateškoga planiranja, službenih publikacija i njihovih priloga te izvješća i drugih dokumenata iz svoje nadležnosti”) jer bi to moglo dovesti do toga da će puno službenika po zakonu inercije reći: „Pređi, brigo moja pravopisna, na lektora.” Pa to je kao kad bi inženjer onako, otprilike, računao nosivost mosta, a onda posao preciznih izračuna prebacio na neke svoje „lektore” (postoje tamo stroge kontrole, dakako, ali to je zbog sigurnosti).

Bolje bi bilo da su propisali da budući službenici na testiranju za radna mjesta prođu i jezičnu provjeru, pa da oni koji dobro vladaju pravopisom (dakako i gramatikom, pa i stilom) dobiju dodatne bodove koji bi im dali prednost pred ostalim kandidatima. Time bi automatski i mladi bili motivirani da se bave jezikom i prije nego nađu prvi posao u javnoj službi. Naravno, svi mi možete prigovoriti da sam to trebao predložiti u javnoj raspravi, ali ja u „e-savjetovanje” naprosto ne vjerujem.

I još jedna mala načelna primjedba: kako su naši prevoditelji u Beču mogli prevesti na hrvatski svu onu silu propisa napisanih na njemačkomu (pri čemu su katkad i stvarali novi administrativni hrvatski koji djelomice živi i danas, dakle pokazao se dobrim), a da nije bilo nikakvog jezičnog aparata, dok u današnjoj Hrvatskoj npr. „lektori iz stavka 4. ovoga članka [10.] izvješćuju službu u ministarstvu nadležnom za vanjske i europske poslove koja surađuje s jezičnim službama za hrvatski jezik u institucijama Europske unije...”?

[Didi]

Etogac: stupio na snagu prije pet dana, a nitko šampanjac da otvori!

Kraj je najzanimljiviji: osnivanje Vijeća i donošenje Nacionalnoga plana imaju se obaviti do početka kolovoza. Otprilike, Plan još-još, ali sve se bojim kako će se u trenutačnoj gužvi i multielektivnoj godini Vlada brinuti o osnivanju Vijeća.

[FeetF1]

Z. Šprajc o novom zakono u hr jeziku (od 2:20 do 6:55 u videu):
Yt link

Šprajc se dotaknuo i tuđica te, dakako, pronašao primjer gdje vladajući upotrebljava tuđicu 'frame' (okvir).

Što se pak Vučkovićeve tiče....
Jezik je to kojim je stvarana dubrovačka baština...

Promotrimo kakav je to jezik! Prepun talijanizama.
Iz Držića:
- pacijencija - iz tal., strpljivost
- korizma (ta je ostala), tramontana (isto), indiskret, ostalo (indiskretan)
- kortezija (uljudnost), tal.
- oštarija, krčma, tal.
- vermanete, zaista (tal.)
- violica, ljubica (tal.)
- fačenda - posao (tal.)
- dundo, iz lat. u tal.
- plakir (iz tal.) - naslada, užitak
- vjerta, vrlina (iz mletačkog dijalekta)
- žigant - gorostas (mletački)

Turcizmi:
- ulak, glasnik, vjesnik

Držić, dakle, smije upotrebljavati talijanizme, jer je klasik pa je onda, po kroatoentristima, to čisto hrvatskodubrovački govor,
a dok danas upotrbljavamo 'inglišizme' (anglizme), onda nastaje problem.

Hrvatski jezik je takav da u sebi ima tuđice koje je nemoguće pohrvatiti (džez, bluez, rock & roll), onda tuđice za koje imamo zamjene (kompjutor/računalo, literatura/književnost) - te naše prevedenice koje nitko ne upotrebljava (svemrežje za internet i sl.)

[Didi]

Meni, istinabog, ovo više nalikuje na nadgrobnu ploču.

Novosti: link.

Članak je - nažalost! - vrlo netemeljito napisan, a novinar nije od Kapovića zatražio da bude jasniji. Primjerice, koji je drugi suvremeni rječnik na internetu? Znam samo za HJP, a Jezikoslovac odande samo kopira značenja i definicije. Što točno znače "novi resursi" - lijepo zvuči, kao i svaka druga šuplja fraza.

No da je Matičin potez smijurija, jest.

[DarkDivider]

Taj drugi rječnik može biti samo Institutov Školski rječnik hrvatskoga jezika na ovom linku. Vjerojatno ne misli na Mrežnik jer taj rječnik nije dovršen.

[Didi]

DarkDivider kaže:

Taj drugi rječnik može biti samo Institutov Školski rječnik hrvatskoga jezika na ovom linku. Vjerojatno ne misli na Mrežnik jer taj rječnik nije dovršen.

U pravu si. Taj rječnik uvijek zaboravljam.

P. S. Ne otvara mi se link s https, nego samo s http. Bit će da je u pitanju znak Institutove kvalitete.
P. P. S. Ako bar triput ne editiram post, kao da nisam ništa napisala.

[pronađena]

Didi kaže:

Meni, istinabog, ovo više nalikuje na nadgrobnu ploču.

Novosti: link.

Članak je - nažalost! - vrlo netemeljito napisan, a novinar nije od Kapovića zatražio da bude jasniji. Primjerice, koji je drugi suvremeni rječnik na internetu? Znam samo za HJP, a Jezikoslovac odande samo kopira značenja i definicije. Što točno znače "novi resursi" - lijepo zvuči, kao i svaka druga šuplja fraza.

No da je Matičin potez smijurija, jest.

Ovo je urnebesno.

[Tempora]

pronađena kaže:

Ovo je urnebesno.

neznam, neznam. jezik nam postaje sve gori, čak štoviše, sliči na srpski! pogotovo po naglasku.

[Hekatonhir]

Kakav naš jezik? To i jest srpski.

[xBunBunx]

Hekatonhir kaže:

Kakav naš jezik? To i jest srpski.

Vuk Karadžić

[pronađena]

Tempora kaže:

neznam, neznam. jezik nam postaje sve gori, čak štoviše, sliči na srpski! pogotovo po naglasku.

Da sliči?!
Pa hrvatski i srpski standard jesu inačice jednog jezika.
Pa si onda kljaštrimo standard da nam se ne bi potkrala
nedajbože koja srpska riječ.
Tek po dijalektalnom bogatstvu se raspoznaje da se radi o dva jezika.
Problem je što naši vrli jezikoslovci pokušavaju standard očistiti
i od dijalektalizama i tako dodatno okljaštriti.
Na kraju će nam ostati fundus od tisuću riječi pa barem
rječnici neće biti debeli i skupi.

[Hekatonhir]

xBunBunx kaže:

Vuk Karadžić

Jašta.

[xBunBunx]

pronađena kaže:

Da sliči?!
Pa hrvatski i srpski standard jesu inačice jednog jezika.
Pa si onda kljaštrimo standard da nam se ne bi potkrala
nedajbože koja srpska riječ.
Tek po dijalektalnom bogatstvu se raspoznaje da se radi o dva jezika.
Problem je što naši vrli jezikoslovci pokušavaju standard očistiti
i od dijalektalizama i tako dodatno okljaštriti.
Na kraju će nam ostati fundus od tisuću riječi pa barem
rječnici neće biti debeli i skupi.

Pa, ne, imat ćemo mi dosta riječi, samo što će ih 90% biti neologizmi, koje su providencom obdareni jezikoslovci izmislili jer im se, npr., ne sviđa riječ cerada, ili riječ avion (o, čekaj, pa već jesu stvorili neologizam za to, zrakoplov).
Mislim da je distanciranje od srpskog standardnog jezika neologizmima i "odbacivanjem" srpskih riječi glupo, te da bismo trebali unijeti više dijalektizama (što ne znači da trebamo odbaciti već postojeće standardne riječi, već 'obogatiti' fond riječi kojima se ljudi mogu izražavati standardnim jezikom).
Ali, naravno, nisam stručnjak niti lingvist, prije nego što se netko zajadi, ovo je samo moje nestručno mišljenje.

[pronađena]

Nemam ništa protiv novotvorenica koje su se
uvriježile u jeziku.
I one ga obogaćuju.

[xBunBunx]

pronađena kaže:

Nemam ništa protiv novotvorenica koje su se
uvriježile u jeziku.
I one ga obogaćuju.

Slažem se, kada je u pitanju nešto kao 'susramlje', iskreno, omjer korištenja susramlje naspram krindž mi je 90:1.
Što hoću reći je da neologizmi moraju obuhvaćati riječi koje sada ulaze u jezik, koje se stvaraju u drugim jezicima, itd.
A ne riječi koje već postoje, i koje se koriste već dugo vremena.
I moram se ispraviti, značenje riječi zrakoplov je malo šire od značenja riječi avion, ali poanta stoji.
Isto tako, neologizmi trebaju biti stvoreni u točan moment, a ne 10 godina nakon što se riječ o konceptu ukorijeni u govor.
Npr. sučenje za interface.
Čak sam negdje vidjeo da netko predlaže 'međumrežje' za internet. Totalno bezveze riječ.
Novotvorenice, po meni, bi trebale imati stila, biti diseminirne sa širenjem koncepta na svijest ljudi, i trebale bi imati neku leksičku podlogu.

[pronađena]

Leksičku podlogu uglavnom imaju, a na govornicima
je na kraju hoće li neka novotvorenica biti prihvaćena ili ne.
Na žalost, kod nas prevladava preskripcija umjesto
deskripcije pa se neke riječi pokušavaju nametnuti
dok se druge koje su se uvriježile ignoriraju.

Glede nametanja, sjetimo se samo primjera s glasovanjem.
Glede susramlja, savršeno se leksički uklapa, ali nije prihvaćena.
No, dobro, našim jezikoslovcima obično treba dati malo više vremena.