Naglasci u hrvatskome jeziku (standardni, zagrebački, ostali...)

[dementiapraecox]

međutak kaže:

A da nisi ti Slavonka? Ako je tako, razumijem zašto ti je normalan kratkouzlazni na kroatistika i terorizam i da tako izgovaraš proizvod. Da, dijamant stoji jer ima i onih koji ga izgovaraju s kratkouzlaznim. Dalmatinci neće reći ništa od navedenoga, osim neki dijamant, a bogami i na televiziji je lingvistika s kratkosilaznim, a ako ti to ne čuješ, tu ti ja ne mogu pomoći. A šta su svi oni na tvom faksu koji su se tome čudili? I oni na mome? Na kraju krajeva, moja profesorica iz Teorije jezika, dakle lingvistica, isto je izgovarala bilingvizam, lingvistika, itd. ovako kako ja kažem. A ova iz Fonetike nam je u ispitu izbjegavala davati riječi takvoga tipa jer zna da je navika takva. Kako to objašnjavaš?

U svakojí kutak uleti međutak. Hej, ne'j me sde čopit' za riticu, mal'ce bockam. Sve se dadne objasniti neobjasnivošću hrvatskoga glasoslovstva. Kada smo pri Dalmatincima, oni fetivi Splićani raztežu na jedan način, vlaji s Klisa, Sinja i Dugobaba na drugí, Šoltani na trećí.

Da vidimo; teròri:zam (terorízam), teró:ra:, tèro:r. Meni zvuči razumljivo i u skladu s praslavenskim nasljeđem. Tu njegdjer je i Ánte, odnosno Ánte:.

[Abyssus]

međutak kaže:

A da nisi ti Slavonka? Ako je tako, razumijem zašto ti je normalan kratkouzlazni na kroatistika i terorizam i da tako izgovaraš proizvod.

Ne, daleko, Zagrepčanka. A moji su štokavci, ali ne Slavonci, daleko od toga. Tako da ništa od opravdanja.

međutak kaže:

A šta su svi oni na tvom faksu koji su se tome čudili? I oni na mome? Na kraju krajeva, moja profesorica iz Teorije jezika, dakle lingvistica, isto je izgovarala bilingvizam, lingvistika, itd. ovako kako ja kažem. A ova iz Fonetike nam je u ispitu izbjegavala davati riječi takvoga tipa jer zna da je navika takva. Kako to objašnjavaš?

Ne govoriš valjda o Jelasci? Ona je lingvistica?

Nadam se samo da kao argument ne uzimaš osobu koja pjeva biblijske pjesme na seminarima i zaključi kolegij protusrpskim ovacijama, u Rvackom kao drugom jeziku hvali samu sebe, ali pod djevojačkim prezimenom, a u Fonološkim opisima citira samu sebe i proturječi si. A ako se dalje o Bernardini, also known as Ne-razlikujem-kratkosilazni-od-kratkouzlaznog, radi, onda doista argumentum ad verecundiam nema smisla. Doduše, nije da ga je ikad imao pa ne znam što želiš postići time što svoj izgovor uspoređuješ s profesoričinim.

Usput, baš zato što je lingvistica, ništa ne znači - naime, mi smo deskriptivisti i ne podliježemo normama pa sve može. Ti uporno pokušavaš kroatistički dokazati da NITKO tako ne govori, da SVI kažu onako kako ti (i profesorica, jelte) kažete, a kad se dokaže suprotno, eee, onda, hajde, možda ipak stoji pa se prebaciš na novu riječ. Ne da mi se igrati tenis s tobom.


Naravno, ako se uopće ne radi o FFZG-u, to bi mi itekako svašta objasnilo.

[međutak]

Abyssus kaže:

Ne, daleko, Zagrepčanka. A moji su štokavci, ali ne Slavonci, daleko od toga. Tako da ništa od opravdanja.


Ne govoriš valjda o Jelasci? Ona je lingvistica?

Nadam se samo da kao argument ne uzimaš osobu koja pjeva biblijske pjesme na seminarima i zaključi kolegij protusrpskim ovacijama, u Rvackom kao drugom jeziku hvali samu sebe, ali pod djevojačkim prezimenom, a u Fonološkim opisima citira samu sebe i proturječi si. A ako se dalje o Bernardini, also known as Ne-razlikujem-kratkosilazni-od-kratkouzlaznog, radi, onda doista argumentum ad verecundiam nema smisla. Doduše, nije da ga je ikad imao pa ne znam što želiš postići time što svoj izgovor uspoređuješ s profesoričinim.

Usput, baš zato što je lingvistica, ništa ne znači - naime, mi smo deskriptivisti i ne podliježemo normama pa sve može. Ti uporno pokušavaš kroatistički dokazati da NITKO tako ne govori, da SVI kažu onako kako ti (i profesorica, jelte) kažete, a kad se dokaže suprotno, eee, onda, hajde, možda ipak stoji pa se prebaciš na novu riječ. Ne da mi se igrati tenis s tobom.


Naravno, ako se uopće ne radi o FFZG-u, to bi mi itekako svašta objasnilo.

Ne, ne radi se o FFZG, a nisu ni profesorice navedene osobe. Niti je uopće bitno tko su. Nisam ih ni navela kao kompetentne, nego čisto kao primjere. Što se tiče dijamanta, ispravila sam se jer ga ne mogu svrstati u istu kategoriju s ostalima. Naime, fetivi Splićani i Šibenčani, a to se uglavnom odnosi na nekoliko kvartova i generaciju stariju od moje matere će reći dijamant s kratkouzlaznim, ali će imati i dužinu, a reći će oni i tal'janski s kratkouzlaznim na prvom slogu i dužinom i lingvistika s kratkouzlaznim na prvom slogu, itd. Ali to ne uzimam kao reprezentativni uzorak, budući da je to nama mlađima smiješno. Ali pri svemu ostalom stojim i dalje i ako tvrdiš da se nigdje ne može čuti lingvistika i terorizam s kratkosilaznim, onda tupiš tek toliko da dotupiš svoje. Nigdje ja nisam rekla ni riječi o tome što ja smatram ispravnim ili neispravnim, samo sam upozorila na naviku koja postoji ne samo u Dalmaciji. Meni je sasvim svejedno hoće li biti KU ili KS. A proizvod? Ja sam to prvi put čula na radiju i začudila se, a onda se još više začudila kad sam vidjela da stvarno tako i stoji u rječnicima. Ne možeš, stvarno ne možeš tvrditi da ne postoji navika izgovora te riječi s kratkosilaznim na prvom slogu. Opet ja ne sudim ništa o tome što je bolje ili pravilnije. Ja ću i dalje govoriti kako govorim, a ako me netko pita, uvijek ću upozoriti na ono na što sam i ovdje upozorila. A kino s dugouzlaznim? E pa to stvarno nitko osim Slavonaca ne govori. I opet ti s time da ja nešto po kroatistički ovo ili ono. Izgleda li ti kao da ja nešto propisujem, zabranjujem, uvodim, trpam u ladice ili na što već misliš. Ne, za mene je sve rečeno konstatacija, a ti mi konstantno trpaš riječi u usta i predmnijevaš s čime se slažem i što mislim, a ja se konstantno moram opravdavati ni zbog čega.

[Abyssus]

Citiraj me gdje sam rekla da se nešto nigdje ne govori. Zašto mi trpaš riječi u usta u cijelom prethodnom postu?

Samo pobijam tvoje tvrdnje koje su stalno prilično generalizirajuće. Evo, ja purgerica i neslavonka imam kino s dugouzlaznim, treba li me.. kazniti? U sustavu postoje razne mogućnosti, a ako je itko čitao prethodne postove, vidio bi da se tvoji uglavnom odnose na "ne, tako nitko ne govori" i "tako svi govore". E, TO je kroatistički. Razmišljaj jezikoslovno - prirodno je da se jezik mijenja i da postoje različite inačice. Dapače, bilo bi prilično umjetno i nerealno da svi nekako nešto jednako izgovaraju.

Ne razumijem, što ti zapravo želiš dokazati ako se svaki tren odričeš svojih stavova?

[međutak]

Abyssus kaže:

Citiraj me gdje sam rekla da se nešto nigdje ne govori. Zašto mi trpaš riječi u usta u cijelom prethodnom postu?

Samo pobijam tvoje tvrdnje koje su stalno prilično generalizirajuće. Evo, ja purgerica i neslavonka imam kino s dugouzlaznim, treba li me.. kazniti? U sustavu postoje razne mogućnosti, a ako je itko čitao prethodne postove, vidio bi da se tvoji uglavnom odnose na "ne, tako nitko ne govori" i "tako svi govore". E, TO je kroatistički. Razmišljaj jezikoslovno - prirodno je da se jezik mijenja i da postoje različite inačice. Dapače, bilo bi prilično umjetno i nerealno da svi nekako nešto jednako izgovaraju.

Ne razumijem, što ti zapravo želiš dokazati ako se svaki tren odričeš svojih stavova?

A kojeg dijela svojih stavova sam se odrekla, osim što sam se ispravila za dijamant objasnivši zašto i što sam rekla da pod tim "svi" mislim na svoju okolinu i na ono što čujem u medijima ili u ponekom kontaktu s govornicima iz drugih dijelova Hrvatske? No dobro, nećemo se složiti, a ni ne moramo, pa nema smisla raspravljati. Ja i dalje mislim to što mislim i dobro. Nego, zanima me druga stvar. Vidjela sam na Jezičnom savjetniku tvoj post o razlikama između hrvatskog i srpskog. O toj temi ne znam dovoljno, pa neću ništa govoriti, ali me zanima. Sve one razlike koje si navela su više nego dovoljne, ali mi iz onoga opet nije jasno smatraju li se u svijetu lingvistike hrvatski i srpski različitim jezicima ili ne. Mislim postoji li neki prešutni ili neprešutni konsenzus o tome, ili kao što to obično biva, svatko tvrdi svoje? Ako sam dobro shvatila, recimo Škiljan tvrdi da se radi o istom jeziku. Ne mogu se točno sjetiti gdje sam to pročitala, potražit ću, ali je članak bio baš na tu temu i sjećam se da je rekao da nije moguće dokazati da se radi o različitim jeziima, osim po vrijednosnom kriteriju. A i profesorica na talijanistici na kolegiju koji je, recimo, ekvivalent Teoriji jezika na kroatistici u tablici slavenskih jezika je navela serbo-croato koliko se sjećam. Uglavnom, nisu potrebna objašnjenja, o tome se ovdje već dosta pisalo, ali koji je generalni stav me zanima. Možeš odgovoriti na JS da ne bude offtopic.

[dementiapraecox]

međutak kaže:

A kojeg dijela svojih stavova sam se odrekla, osim što sam se ispravila za dijamant objasnivši zašto i što sam rekla da pod tim "svi" mislim na svoju okolinu i na ono što čujem u medijima ili u ponekom kontaktu s govornicima iz drugih dijelova Hrvatske? No dobro, nećemo se složiti, a ni ne moramo, pa nema smisla raspravljati. Ja i dalje mislim to što mislim i dobro. Nego, zanima me druga stvar. Vidjela sam na Jezičnom savjetniku tvoj post o razlikama između hrvatskog i srpskog. O toj temi ne znam dovoljno, pa neću ništa govoriti, ali me zanima. Sve one razlike koje si navela su više nego dovoljne, ali mi iz onoga opet nije jasno smatraju li se u svijetu lingvistike hrvatski i srpski različitim jezicima ili ne. Mislim postoji li neki prešutni ili neprešutni konsenzus o tome, ili kao što to obično biva, svatko tvrdi svoje? Ako sam dobro shvatila, recimo Škiljan tvrdi da se radi o istom jeziku. Ne mogu se točno sjetiti gdje sam to pročitala, potražit ću, ali je članak bio baš na tu temu i sjećam se da je rekao da nije moguće dokazati da se radi o različitim jeziima, osim po vrijednosnom kriteriju. A i profesorica na talijanistici na kolegiju koji je, recimo, ekvivalent Teoriji jezika na kroatistici u tablici slavenskih jezika je navela serbo-croato koliko se sjećam. Uglavnom, nisu potrebna objašnjenja, o tome se ovdje već dosta pisalo, ali koji je generalni stav me zanima. Možeš odgovoriti na JS da ne bude offtopic.

Pitala si Abby, ali i ja bih ti mogla odgovoriti. U svietu slavistike hrvatskí se podvađa pod srbsko-hrvatskí jezik u 99,99% slučajeva. Ne sâmo to, jurve ima mnogo slučajeva gdjeno profesori srbistike predaju srbskí s' sporednim osvrtom na "njegove inačice" (crnogorskí, bosanskí i hrvatskí). Ali tu je politika učinila svoje - 80 godinâ zajedničske poviesti ima bitnu prevagu. S druge pako strane, hrvatski jezikoslovci/ke malo ili maloterne ništo nijesu učinili da bi preokrenuli stanje. Štivna građa je i dalje nikakova, novih profesorâ/icâ "ni od korova", suradnja zanemarljiva. Uostalom, dostatno je ozrjeti se o nes(p)rjetne izjave naših "vodećih jezikoslovaca" (Pranjković, Silić, Brozović). I naravno, posljedak svega ovoga jest "upitnost održivosti pridjeva hrvatski u nazivu jezika", "pravní status hrvatskoga jezika", "sve teží položaj hrvatskoga jezika u Europi", itr. O čemu su se, na ponavadnoj sâmoljubljivoj suhoparno-kataleptičskoj ravni, nedavno pokrenule "akademske" razpr(av)e. Tako se ne postiže ništore. Neovisno o vanjskomu statusu hrvatskoga jezika, koji ide smjerom propisivanja jednoga srbsko-hrvatskoga jezika za sve "sljednice" (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora) bečskoga dogovora iz 1850., bilo bi jako loše kadano bi sve češće ulietali izključivo srbski prevodi u hrvatsku svakojednevicu. Sve ovo je jošter nedorečeno i u glavama političara EU-e, ali da se ide u smjeru "jezičskoga objedinjenja Zapadnoga Balkana", ide se. Konačno, hrvatski prjedstvanici (akademici, jezikoslovci, pisci) opet igraju, kakono mnogokrat u poviesti, usudnu ulogu u cieloj jezičskoj drami. A gdje nam je jezik ?! Možemo pročitati i tudjer.

[Shain]

međutak kaže:

post o razlikama između hrvatskog i srpskog. O toj temi ne znam dovoljno (...) generalni stav me zanima.

Ovo je "topic" o naglascima.

[dementiapraecox]

Shain kaže:

Ovo je "topic" o naglascima.

Hvala, nijesmo znali. S toga ne koturaj (se) ovuda bezpotrjebno.

[Mariola]

Zlatko Crnković, prevoditelj kaže:

Postati predsjednikom

Evo jednog primjera. Danas i u novinama i u knjigama preteže ovakav oblik pisanja: »On je postao predsjednikom«, umjesto »On je postao predsjednik«. Zar nije nelogično da se u ovom slučaju rabi lokativ umjesto nominativa. Jer, složit ćemo se valjda da ćemo se pitati što je on postao, a ne čime je on to postao, Pa ipak, danas je u ovakvim prigodama lokativ gotovo sasvim potisnuo nominativ iz uporabe, pogotovo u »ozbiljnoj« ili koliko-toliko pretencioznoj književnosti i publicistici.

C, tc, nc, pfc...

A traže od osnovaca da razlikuju padeže, da ne kažem (s)klonove.

[Abyssus]

I još da je znao da je još prije deset stoljeća to bilo sasvim uobičajeno i to nije ništa novo. U ruskom je i danas instrumental obavezan uz glagole postajanja i vršenja nekog rada (biti, rabotati). Neznanje suvremenog i neznanje prošlog jezičnog naslijeđa.

Neka samo dalje prevodi, dobar je on, ali ne se petljati u neke stvarce...

[dementiapraecox]

Mariola kaže:

C, tc, nc, pfc...

A traže od osnovaca da razlikuju padeže, da ne kažem (s)klonove.

Da, tako to izgleda kadano većina (su)putuje s vlašćim jezikom na sporednima kolosiecima. Nijesu to jedini "biseri".

[Mariola]

Da zaključim. Nije to lokativ nego instrumental. A da je nelogično - jest. Teško da je glavni vlastodržac nečijim instrumentom?

Doduše, trebao bi biti oruđem pučanstva koje ga odabra, ali nemojmo se zavaravati. Nelogično, pa bog. Dakle, u segmentu logike, i stilističke finoće, slažem se s Crnkovićevom opaskom.

[Belevarac]

Evo, narode, josh malo osebujnih naglasaka iz samo jedne kratje daljovidnicske emisije (nachulio sam ushi kao jedna domacha zsivotinja, sadrzsaj me ionako nije zanimao):

katastrofâlan, protěst, atěst, ùpravo, rèchi, okùpljānje, faksimîl, òstavkē (N izpravno: òstāvka), někakav, òkupljala (od izpravnog: okúpljati), objektîvan, ekstrêman, pogìnuti; dodat tju josh vech poslovicsnu Hercegòvinu i Hercegóvca, te sveprisutno rjéshenje (zna se tko ga govori, csim zine).

[MOLOKAI]

Belevarac kaže:

Evo, narode, josh malo osebujnih naglasaka iz samo jedne kratje daljovidnicske emisije (nachulio sam ushi kao jedna domacha zsivotinja, sadrzsaj me ionako nije zanimao):

katastrofâlan, protěst, atěst, ùpravo, rèchi, okùpljānje, faksimîl, òstavkē (N izpravno: òstāvka), někakav, òkupljala (od izpravnog: okúpljati), objektîvan, ekstrêman, pogìnuti; dodat tju josh vech poslovicsnu Hercegòvinu i Hercegóvca, te sveprisutno rjéshenje (zna se tko ga govori, csim zine).

HercegOvina mi ljepse zvuci od HercegovIna (engleski izgovor).
Ajd', barem ju ne krate u HErcegov'na (to su oni koji bi kao trebali izgovarati HErcegovina, ali im je rijec ocito preduga).

[Belevarac]

http://www.globus.hr:8080/bookshop/B...EDDCC7?sp=1023

[Mariola]

Hercegovina ima dva akcenta (kratkouzlazni i kratkosilazni) kao Herce - Govina s tim što je drugi upola intenziteta prvog (kao četvrta doba u šestero-osminskoj taktnoj mjeri); to je jedan od razloga zašto je to strancima grčko selo.

[Belevarac]

Patentiraj.

[Mariola]

Zašto bih? Tu nema zarade.

[Mariola]

Hajde, ti, akcentiraj: teletekst, eurosong i sl. Tako isto i Hercegoivina.

[Belevarac]

Mariola kaže:

Hajde, ti, akcentiraj: teletekst, eurosong i sl. Tako isto i Hercegoivina.

Hèrcegovina, těletekst, a eurosong tju nakon shto prodje kroz tvoj glavni grad, jer tje se tekom tada znati konacsni ŷkcenat.