Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika

[MC16]

Citao neke ispovijesti iz I sv rata.
Vojni pravnik u Srbiji zvao se "sudac".

[MC16]

xBunBunx kaže:

Ovo je tako glupa kategorizacija.
Štokavica apsolutno nije uniformna i nije jednako razumljiva ostalim štokvacima, pogotovo prijelazni govori.
Dubrovčanin, Bračanin, Imoćanin i Gruđanin će se bolje razumjeti nego će njih netko iz Čačka.
Čakavski i zapadni novoštokavski ikavski (i šćakavski, i štokavski) su međusobno sličniji nego npr. z. n.štokavski ikavski i vojvođanski štakavski.
Zašto?
Zato što civilizacijski, povijesno, evolucijski i lingvistički su i čakavski i z.n.št.ik. dio jednog jezika, dok je vojvođanski, smedrevsko-vrsački, itd. dio drugog jezika, druge povijesti, druge evolucije, drugog jezičnog sistema.
Isto vrijedi i za slavonski, itd. itd.

Nije bas tako. Stanovnik Čačka bolje ce razumjeti stanovnika štokvaca iz Dubrovnika ili Osijeka, nego onog iz Vranja.

[MC16]

Hekatonhir kaže:

Ne nastavak nego prerada. Karadžićevi mitovi davno su prevladani, lingvistika se s njima obračunala. Sad bi termin trebao biti štokavski jezik kako bi se izbjegle etničke i političke konotacije. Što jednom možda i prođe, nemam kristalnu kuglu.

Mislim da je ovo odlicna ideja.
Radim za jednu srpsko hrvatsku tvrtku i mi taj jezik zovemo "domaći".

[xBunBunx]

MC16 kaže:

Nije bas tako. Stanovnik Čačka bolje ce razumjeti stanovnika štokvaca iz Dubrovnika ili Osijeka, nego onog iz Vranja.

Baš me zanima kako bi Čačanin razumio pravog Dubrovčanina kad priča.

[MC16]

xBunBunx kaže:

Baš me zanima kako bi Čačanin razumio pravog Dubrovčanina kad priča.

Dobro, ali sa stanovnikom Konavala ili Osijeka ne bi bilo problema.

[una05]

kako biste preveli riječ plaštanica u svjetovnom kontekstu?

žena ustaje iz groba i nastavlja živjeti kao duh/mitsko biće. omotana je plaštanicom i onda ta plaštanica spadne s nje. riječ je o kazališnoj predstavi pa vjerojatno nije zamotana kao mumija.

ogrtač, grobna odjeća, pokrov?


i drugo pitanje. znače li senka i sjenka isto?

"on prati obožavanu senku do groba"

ovdje mi se boljom čini riječ sjena.

[Didi]

una05 kaže:

kako biste preveli riječ plaštanica u svjetovnom kontekstu?

žena ustaje iz groba i nastavlja živjeti kao duh/mitsko biće. omotana je plaštanicom i onda ta plaštanica spadne s nje. riječ je o kazališnoj predstavi pa vjerojatno nije zamotana kao mumija.

ogrtač, grobna odjeća, pokrov?

Riječ je o prijevodu sa srpskoga na hrvatski?

Ne znam za "svjetovni kontekst", ali plaštanica je csl. riječ i znači platno na kojemu je prikazano Kristovo tijelo kako leži u grobu ili pak neposredno nakon skidanja s križa. Tako su slikari i vezilje oponašali - za danas ne znam - torinsko platno, pokrov u koji je Josip iz Arimateje umotao Isusa prije nego što će ga sahraniti, a nađeno je u grobu nakon uskrsnuća. Smisao je "mrtvački pokrov".

i drugo pitanje. znače li senka i sjenka isto?

"on prati obožavanu senku do groba"

ovdje mi se boljom čini riječ sjena.

A ti mijenjaj ako ti se tako čini boljim.

[una05]

Didi kaže:

Riječ je o prijevodu sa srpskoga na hrvatski?

Ne znam za "svjetovni kontekst", ali plaštanica je csl. riječ i znači platno na kojemu je prikazano Kristovo tijelo kako leži u grobu ili pak neposredno nakon skidanja s križa. Tako su slikari i vezilje oponašali - za danas ne znam - torinsko platno, pokrov u koji je Josip iz Arimateje umotao Isusa prije nego što će ga sahraniti, a nađeno je u grobu nakon uskrsnuća. Smisao je "mrtvački pokrov".

da, moram pohrvatiti jedan kraći tekst. probat ću nabaviti izvornik jer je i ovaj tekst na srpskom zapravo prijevod s francuskog.

mislim da je pokrov najbolja riječ.

hvala ti.

[xBunBunx]

MC16 kaže:

Dobro, ali sa stanovnikom Konavala ili Osijeka ne bi bilo problema.

Imam obitelji u Konvalima i Cavtatu, isto tako ne mogu baš vjerovati da bi Čačanin njih bolje razumio nego ostale štokavce Srbe.
Problem sa Konavlima i Cavtatom je to što je govor (kao u Dubrovniku) dosta ispran i sa strane 'došlâ' i 'domaći'.
Tradicionalni Hrvatski dijalekti (bilo Štokavski, Šćakavski, itd) su Srbima puno straniji od tradicionalnih Srpskih dijalekata (ne uključujući Torlački, nisam siguran za situaciju sa Torlačkim)

[karlo-karlo]

una05 kaže:

drugo pitanje. znače li senka i sjenka isto?



"on prati obožavanu senku do groba"



ovdje mi se boljom čini riječ sjena.

Prema Hrvatskom jezičnom portalu, između ostalog, sjena je "nejasni obrisi, konture kakvog lika ili tijela; silueta", dok je sjenka "sjena koju pomično tijelo ili osoba baci za kratko vrijeme, koja se pojavi i nestane".

[MC16]

xBunBunx kaže:

Imam obitelji u Konvalima i Cavtatu, isto tako ne mogu baš vjerovati da bi Čačanin njih bolje razumio nego ostale štokavce Srbe.
Problem sa Konavlima i Cavtatom je to što je govor (kao u Dubrovniku) dosta ispran i sa strane 'došlâ' i 'domaći'.
Tradicionalni Hrvatski dijalekti (bilo Štokavski, Šćakavski, itd) su Srbima puno straniji od tradicionalnih Srpskih dijalekata (ne uključujući Torlački, nisam siguran za situaciju sa Torlačkim)

ja imam obitelj u Konavlima i sasvim su razumljivi ovima iz Cacka.
Dubrovnik naravno teze.

Postoji jasan kontinuitet dinarskog govbora, od Brinja do Valjeva.

[xBunBunx]

MC16 kaže:

ja imam obitelj u Konavlima i sasvim su razumljivi ovima iz Cacka.
Dubrovnik naravno teze.

Postoji jasan kontinuitet dinarskog govbora, od Brinja do Valjeva.

To stvarno ovisi o tome koliko se koristi tradicionalni dijalekt, zato sam naglasio tradicionalni u postu. Zar stvarno misliš da Konavle i Cavtat, koji su odma pokraj Dubrovnika, su više razumljivi sa Čačanskim govorom nego sa Dubrovačkim, kojem su (u tradicionalnom obliku) sličniji?
Ako neko s Hvara filtrira svoj govor dovoljno, razumljiv će biti i slovencu i srbinu. Ako se dosta ljudi iz okolice koja priča drugačije naseli na to mjesto, ono će poprimiti taj govor, dosta je ljudi iz Bosne došlo u Konavle, Mokošicu i Cavtat. Nešto manje ljudi iz Hercegovine.
Isto tako, nije polemika o tome je li moguće međusobno razumjevanje govornika iz dva mijesta, već koliko je to razumijevanje između dijalekata postignuto s obzirom na čiji je to dijalekt.
Tj. polemika je o tome je li Štokavski 'jedan jezik', i tome je li svaki Štokavski dijalekt garantiran međusobno razumijevanje na osnovu toga što je Štokavski (za obe teze, tvrdim da su netočne)

[MC16]

xBunBunx kaže:

To stvarno ovisi o tome koliko se koristi tradicionalni dijalekt, zato sam naglasio tradicionalni u postu. Zar stvarno misliš da Konavle i Cavtat, koji su odma pokraj Dubrovnika, su više razumljivi sa Čačanskim govorom nego sa Dubrovačkim, kojem su (u tradicionalnom obliku) sličniji?

naravno da ne. Sto su ljudi blizi, medjusobni govor im je razumljiviji.
Rekao sam samo da ce svi narodi, na nasim prostorima, ciji je govor nastao iz nekog stokavskog pra-jezika dobro razumiju.

[blort]

MC16 kaže:

naravno da ne. Sto su ljudi blizi, medjusobni govor im je razumljiviji.
Rekao sam samo da ce svi narodi, na nasim prostorima, ciji je govor nastao iz nekog stokavskog pra-jezika dobro razumiju.

Zapravo se uopće ne razumiju jer imaju totalno drugačiju percepciju povijesti i stvarnosti.

[Hekatonhir]

MC16 kaže:

Rekao sam samo da ce svi narodi, na nasim prostorima, ciji je govor nastao iz nekog stokavskog pra-jezika dobro razumiju.

Ne postoji "štokavski prajezik". Ne postoji ni "srpskohrvatski prajezik". Svi govori razvili su se direktno iz praslavenskoga, a jednu od brojnih lokalnih inačica, makedonsku iz okolice Soluna, uzeli smo kao osnovicu za općeslavenski književni jezik.

Štokavsko narječje razvilo se najkasnije, otprilike u 15. stoljeću, nakon čakavskoga i kajkavskoga. Spomenici hrvatske redakcije koji su se počeli javljati u 12. stoljeću napisani su uglavnom mješavinom općeslavenskoga i primordijalnoga čakavskoga.

[Nibula]

MC16 kaže:

Nije bas tako. Stanovnik Čačka bolje ce razumjeti stanovnika štokvaca iz Dubrovnika ili Osijeka, nego onog iz Vranja.

Džaba, neki će i dalje verglati priču kako to nije tačno i da se ovi iz Dubrovnika i Osijeka zapravo bolje razumeju sa kajkavskim Zagorcima i čakavskim Šoltanima. Kao da će biti manje Hrvati ako se prizna ono što je očito.

[xBunBunx]

Nibula kaže:

Džaba, neki će i dalje verglati priču kako to nije tačno i da se ovi iz Dubrovnika i Osijeka zapravo bolje razumeju sa kajkavskim Zagorcima i čakavskim Šoltanima. Kao da će biti manje Hrvati ako se prizna ono što je očito.

Pa istina je takva, Dubrovčanin će bolje razumit Šoltanina čakavca negoli će nekog iz Osijeka ili Zagreba. I u Dubrovniku, i na Šolti, pjat znači istu stvar, a je li tako u Čačku? Nišu? Beogradu? Baš me zanima koliko bi to ljudi iz Srbije znali što je funjestra ili ponistra, ili možda čak demejana, što je to lug, što je daž, što je mrginj, i tako dalje i tako šire.
Obrnuto je isto točno.
"Štokavski jezik" i "prajezik" ne postoje.

[Wikiceha]

xBunBunx kaže:

Pa istina je takva, Dubrovčanin će bolje razumit Šoltanina čakavca negoli će nekog iz Osijeka ili Zagreba. I u Dubrovniku, i na Šolti, pjat znači istu stvar, a je li tako u Čačku? Nišu? Beogradu? Baš me zanima koliko bi to ljudi iz Srbije znali što je funjestra ili ponistra, ili možda čak demejana, što je to lug, što je daž, što je mrginj, i tako dalje i tako šire.
Obrnuto je isto točno.
"Štokavski jezik" i "prajezik" ne postoje.

U Hrvatskoj je podjela na narječja dobrim djelom umjetna.
Susjedni dijalekti, bez obzira na narječje, se super razumiju, srasli su jedni s drugima. To se dobro vidi na kartama poput ovih;
https://www.expatincroatia.com/wp-co...ss-country.jpg
https://i0.wp.com/www.expatincroatia...50%2C200&ssl=1
A tu je i utjecaj standarda.

U Sloveniji je priča još smješnija, tamo imaju sedam narječja i pedesetak dijalekata https://qph.cf2.quoracdn.net/main-qi...0726e2f3a007ff

To što su Srbi svoj standard napravili tako da bude sličan južnohrvatskim dijalektima je isključivo njihov problem.
Srpski manjak dijalekata je isključivo njihov problem;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...avian_2018.png
https://upload.wikimedia.org/wikiped...inuum_2018.png
https://upload.wikimedia.org/wikiped..._continuum.png
Dijalektalne granice su tu zapravo jako jasne;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...n_dialects.png
I nisu nešto ovog tipa;
https://www.researchgate.net/publica...atian_W640.jpg

S time da bi ovako nešto predstavljalo razvitak srpskog jezika;
https://upload.wikimedia.org/wikiped...n_dialects.png

Ovi govori https://upload.wikimedia.org/wikiped...cts_map_en.png (koje Bugari nazivaju "prijelaznim dijalektom" ) sigurno nisu pretjerano srodni Dubrovačkima.

[Dilberth]

Neki srpski izrazi kao "raspuštenica" na pr., na hrvatskom imaju nekako drukciji prizvuk, odnosno znacenje.
Jesam li u krivu?

[Garofeeder]

Dilberth kaže:

Neki srpski izrazi kao "raspuštenica" na pr., na hrvatskom imaju nekako drukciji prizvuk, odnosno znacenje.
Jesam li u krivu?

Jesi, u vise slojeva.