Rječničke pogreške

[Didi]

A gle ovo: korota. Kao etimologiju navodi nepostojeću talijansku riječ. Klaić tvrdi da je etimologija ar. kahret, što Google opovrgava tvrdeći da je u pitanju psovka.

Istina, Škaljić navodi kahar u značenju "žalost, tuga", ali ne za umrlima.

P. S. HE nudi ovakvo rješenje, moguće prema Treccaniju: link. Danas je to il lutto (od lat. luctus).

[eutow]

Klaićeva je etimologija neobična sama po sebi, odudara od toga kako se prihvaćaju turcizmi u hrv. (e > o ?), a i geografski nema puno smisla - riječ se nalazi najčešće po obalnim područjima, a ne npr. po Bosni. Što se tiče tal. corrotto, Skok i ERHJ spominju i da možda potječe od lat. corruptum.

[Hekatonhir]

eutow kaže:

Što se tiče tal. corrotto, Skok i ERHJ spominju i da možda potječe od lat. corruptum.

Pa to i piše, nisi otvorio link: "korota (tal. corrotto: žalost za pokojnikom, možda, od lat. cor ruptum: prepuklo srce)".

[eutow]

Otvorio sam i link i rječnike, ali sam loše objasnio. 'Corruptum' se objašnjava i kao da particip glagola 'corrumpo' = pokvariti, ne samo kao da je od 'cor ruptum'.

[Didi]

eutow kaže:

Otvorio sam i link i rječnike, ali sam loše objasnio. 'Corruptum' se objašnjava i kao da particip glagola 'corrumpo' = pokvariti, ne samo kao da je od 'cor ruptum'.

Svaka čast Skoku, ali zaista ne vidim vezu između korupcije i korote.

[Hekatonhir]

Kako ne, pokvariš si život time što umreš.

[Didi]

[DarkDivider]

Flomić je ženskoga roda na HJP-u. Ne znam je li ta pogreška i u kasnijim izdanjima Anićeva rječnika jer kod kuće imam samo prvo (u kojem tog leksema nema), ali palo mi je na pamet da bi to mogao biti previd samo u tom digitalnom izdanju.

S druge strane, auto je u izvedenim oblicima muškoga roda kad je u jednini, a srednjega roda kad je u množini.

[eutow]

Ženski flomić je i u HER-u (2002). Dakle, uporna greška.
Auto bi u nekim dijalektima mogao biti promjenjivog roda ovisno o gramatičkom broju, kao što zna biti tornado-tornada i torpedo-torpeda ("postoje brodska, podmornička i zrakoplovna torpeda").

[DarkDivider]

eutow kaže:

Ženski flomić je i u HER-u (2002). Dakle, uporna greška.

Hvala ti što si provjerio!

eutow kaže:

Auto bi u nekim dijalektima mogao biti promjenjivog roda ovisno o gramatičkom broju, kao što zna biti tornado-tornada i torpedo-torpeda ("postoje brodska, podmornička i zrakoplovna torpeda").

Heterogeni mi nisu nepoznata jezična pojava, znam i za primjere poput ovaj kino – ova kina, a znam i da se neđe na jugu auto rabi kao imenica srednjega roda, no novost mi je da se gdjegdje pretvorio u heterogen. Valjalo bi to ispitati.

[Didi]

Ja se pak zabavljam s naglašavanjem starogrčkih imena pa sam otkrila dugosilazni naglasak u sredini riječi: Ifigȇnija. Klaić to pak naglašava kao Ifìgēnija, tvrdokorno se držeći principa o pomicanju naglaska: Ἰφıγένεıα [iphi'geneia]. Otkuda je izvukao duljinu na e, što je u grčkome ε (epsilon), koji i ne može biti drukčiji nego kratak - e, to već ne znam.

[eutow]

DarkDivider kaže:

Heterogeni mi nisu nepoznata jezična pojava, znam i za primjere poput ovaj kino – ova kina, a znam i da se neđe na jugu auto rabi kao imenica srednjega roda, no novost mi je da se gdjegdje pretvorio u heterogen. Valjalo bi to ispitati.

Da, da se razumijemo - to o heterogenom 'autu' je uglavnom samo moje nagađanje, koliko se sjećam negdje sam na internetu vidio komentar koji je sugerirao da se riječ možda tako ponaša, i to je to.
Sjećaš li se gdje si naišao na 'ovaj kino – ova kina'? Koliko sam uspio istražiti muški rod je izašao iz upotrebe još sredinom prošlog stoljeća.

Didi kaže:

Ja se pak zabavljam s naglašavanjem starogrčkih imena pa sam otkrila dugosilazni naglasak u sredini riječi: Ifigȇnija. Klaić to pak naglašava kao Ifìgēnija, tvrdokorno se držeći principa o pomicanju naglaska: Ἰφıγένεıα [iphi'geneia]. Otkuda je izvukao duljinu na e, što je u grčkome ε (epsilon), koji i ne može biti drukčiji nego kratak - e, to već ne znam.

U stranim riječima silazni na nepočetnom se zna dopuštati, na HJP-u se obično stavlja u zagrade (okupȃtor, Austrȃlija...). Nije greška, barem s obzirom na HJP-ova načela.
Maretićev prijevod "Metamorfoza", 12. pjevanje, stih 30 - lijepo označeno:
Ljubav, a oca kralj, Ifigènija gotova čistu
Isto se mjesto naglaska vidi i u Racovom prijevodu Euripidove "Elektre":
Vrat bijeli prereza mi Ifigeniji
Nemam Klaićeve prijevode tragedija, bilo bi zanimljivo provjeriti je li se u praksi držao svoje "Ifìgēnijē".
Što se tiče duljine, valjda je uvedena prema njemačkom izgovoru Iphigenie.

[Didi]

eutow kaže:

U stranim riječima silazni na nepočetnom se zna dopuštati, na HJP-u se obično stavlja u zagrade (okupȃtor, Austrȃlija...). Nije greška, barem s obzirom na HJP-ova načela.

Ovo nije u zagradi, nego samo ovako kako sam navela. Što onda nisu i uz televízija u zagradu stavili televȋzija? Kako se većinom i izgovara, bar u Zagrebu? Varijantu s dugouzlaznim valjda upotrebljavaju jedino Slavonci. Klaić ima telèvīzija, a u zagradi televìzija - posljednje mislim da pripada vremenu kada je postao donekle popustljiviji.

Davno je bilo, a teksta više nemam, ali u gimnaziji smo izvodili Ifigeniju u Aulidi pa je Klaić, uz onu svoju pomoćnicu kojoj sam zaboravila ime, dolazio na probe i što hvalio, što kudio dikciju i naglašavanje. Uglavnom, da, držao se svojih naglasaka.

P. S. A i taj je jampski trimetar za hrvatski iznimno zaheban..

[DarkDivider]

eutow kaže:

Da, da se razumijemo - to o heterogenom 'autu' je uglavnom samo moje nagađanje, koliko se sjećam negdje sam na internetu vidio komentar koji je sugerirao da se riječ možda tako ponaša, i to je to.
Sjećaš li se gdje si naišao na 'ovaj kino – ova kina'? Koliko sam uspio istražiti muški rod je izašao iz upotrebe još sredinom prošlog stoljeća.

Tja, znaš i sam da internet nije uvijek najpouzdaniji izvor informacija. Kako bilo, prije bih rekao da je i u tom slučaju previd negoli odraz stvarna stanja na terenu – Anićev rječnik ionako nije rječnik (samo) standardnoga jezika, a budući da uz tu natuknicu stoji odrednica o razgovornome stilu, bilo bi jedino smisleno ponuditi izvedene oblike koji se ondje najčešće sreću, a to svakako nisu oni koji mijenjaju rodnu pripadnost ovisno o broju.

Što se tiče kina, izvor je jednako (ne)pouzdan kao tvoj – moja malenkost. Meni kino u jednini dobro zvuči i u muškom i u srednjem rodu, a množina mi je isključivo u srednjem (postoje li uopće ovi kini? ). Inače, do sinoć nisam imao pojma da Institut prezire muževniji oblik.

Didi kaže:

Ovo nije u zagradi, nego samo ovako kako sam navela. Što onda nisu i uz televízija u zagradu stavili televȋzija? Kako se većinom i izgovara, bar u Zagrebu?

Dodatno zbunjuje činjenica što su za televizor učinili upravo to što za televiziju nisu.

[eutow]

Didi kaže:

Ovo nije u zagradi, nego samo ovako kako sam navela. Što onda nisu i uz televízija u zagradu stavili televȋzija? Kako se većinom i izgovara, bar u Zagrebu? Varijantu s dugouzlaznim valjda upotrebljavaju jedino Slavonci. Klaić ima telèvīzija, a u zagradi televìzija - posljednje mislim da pripada vremenu kada je postao donekle popustljiviji.

To bi već mogla biti nedosljednost. Ifigenija samo s DS valjda bi značila da se (misli da se) doista samo tako izgovara, kao što je i u natuknici rokokȏ jedini oblik sa silaznim nepočetnim. No da, uz to što je DD dobro primijetio slučaj televizor-televizija, izgleda kao da su takvi naglasci bilježeni dosta zbrda-zdola. Recimo uz asìstent u zagradi je asistȅnt, ali uz stùdent nema studȅnt, uz cirkùsant nema cirkusȁnt...

U kojem pogledu popustljiviji? Čini mi se da je oblik televìzija potencijalno sporan iz dva razloga: metatonija bez metatakse, što za Klaića nije nužno nov postupak (za to mu je prigovarao Brozović još u 50-ima), i kračina gdje se inače izgovora dužina (makar Zagrepčani uglavnom ne izgovaraju dužine, pa nisu relevantni - osim ako je Klaićev oblik s kračinom oblikovan prema zagrebačkom?).

Davno je bilo, a teksta više nemam, ali u gimnaziji smo izvodili Ifigeniju u Aulidi pa je Klaić, uz onu svoju pomoćnicu kojoj sam zaboravila ime, dolazio na probe i što hvalio, što kudio dikciju i naglašavanje. Uglavnom, da, držao se svojih naglasaka.

DarkDivider kaže:

Tja, znaš i sam da internet nije uvijek najpouzdaniji izvor informacija. Kako bilo, prije bih rekao da je i u tom slučaju previd negoli odraz stvarna stanja na terenu – Anićev rječnik ionako nije rječnik (samo) standardnoga jezika, a budući da uz tu natuknicu stoji odrednica o razgovornome stilu, bilo bi jedino smisleno ponuditi izvedene oblike koji se ondje najčešće sreću, a to svakako nisu oni koji mijenjaju rodnu pripadnost ovisno o broju.

Zato kažem: nagađam, sugerira, možda...
A to svakako. Oblici nisu obični i nisam ih ni pokušavao opravdati u tom pogledu.

Što se tiče kina, izvor je jednako (ne)pouzdan kao tvoj – moja malenkost. Meni kino u jednini dobro zvuči i u muškom i u srednjem rodu, a množina mi je isključivo u srednjem (postoje li uopće ovi kini? ). Inače, do sinoć nisam imao pojma da Institut prezire muževniji oblik.

Kino u muškom rodu sam u životu čuo samo jednom - od Srbina. Čudi me da ti zvuči prihvatljivo, a i da se neki jezični savjetnik uopće bavi takvom ne-temom. Ako negdje u divljini naiđeš na muški kino, slobodno linkaj ovdje...

[eutow]

ŠRHJ: siròmah - siròmaha - sȉromaše

[justificije]

DarkDivider kaže:

Meni kino u jednini dobro zvuči i u muškom i u srednjem rodu, a množina mi je isključivo u srednjem (postoje li uopće ovi kini? ).

"Ova kina koje smo nabrojali su danas srušena" je kanonski, ako je prikladno može i ove kino-dvorane.

Ovi magarci da, ovi kini - ne. Nije (mi) dovoljno prozirno. Ovi auti može, jer postoji samo aut i auto, ne postoji auta ni Auta u nominativu jednine. Ova auta sam čuo, doduše rijetko, ne sjećam se da sam to ikad pročitao u knjizi. Kod kina postoji i Kina, pa "u Kini".

Izvođenje (lopte) iz auta, izvoženje auta.

Brzi auti i nepravilno izvedeni autovi na prošloj utakmici. Sve jasno, štoviše lijepo prozirno.

[eutow]

@justificije
Ne govorimo o prikladnom i neprikladnom, pogotovo ne o prozirnom i neprozirnom, nego o postojećem i nepostojećem. Kino svakako jest bilo u upotrebi u muškom rodu, a DD se pita je li mu i množina ikad tvorena po muškom obrascu.

[justificije]

AFAIK - ne.

Kako riječ kino nije oduvijek, nego na svjetskoj razini najranije od 1895., ne treba se brinuti kako se rabila u Marulićevo vrijeme i ranije, jer je tada bilo - nije.

Osmog listopada 1896. godine održana je prva filmska projekcija u Zagrebu. Dogodilo se to samo desetak mjeseci nakon prve javne projekcije na svijetu, one braće Lumière u Parizu. Uz poziv građanima na projekciju kinematograf je opisan kao Edisonov ideal.

Zagrebačka projekcija održana je u dvorani Kola (danas zgrada Akademije dramske umjetnosti, južno od Hrvatskog narodnog kazališta). Projekciju su omogućili slikar Rudolf Mosinger i fotograf Lavoslav Breyer. Prikazivali su se upravo kratki filmovi braće Lumière – Izlazak radnika iz tvornice i Ulazak vlaka u stanicu. Nedugo zatim, film je postao omiljena razonoda gradskog stanovništva, a narednih godina gotovo svi veći hrvatski gradovi imali su stalne kinematografe.

https://povijest.hr/nadanasnjidan/pr...-zagrebu-1896/

Narednih godina znači 1906. za Zagreb, Pulu i Rijeku, te do 1908. za ostale gradove u Hrvatskoj.

Ovaj - kinematograf. Da bi bili sigurni, trebalo bi naći kad je riječ kinematograf zamijenjena onom "kino", što sigurno nije bilo prije 1906.

[Garofeeder]

eutow kaže:

ŠRHJ: siròmah - siròmaha - sȉromaše

Uvijek bih tako rekao