Zamjena tuđica našim riječima

[Shain]

MmeTipfeler kaže:

It came to my attention da se na ovome forumu - ne podforumu, iako ni to nije isključeno! - glagol ljubakati razumije u meni nepoznatome i posve novome smislu.

Bez guglanja i bez pribjegavanja HJP-u, što za vas znači glagol ljubakati? Onako, na prvu? Baš me zanimaju odgovori.

U mom kvartu "ljubakati se" znači imati više veza bez obaveza.

[MmeTipfeler]

Znači, u tvojem se kvartu kaže ljubakati se, a ne ljubakati. Zašto povratno?

[Hekatonhir]

Vjerojatno je posrijedi analogija s udvarati se, ulagivati se, dodvoravati se... Konstrukcija ljubakati se po gradu primjerice ne zahtijeva objekt jer je radnja neodređena i prolazna.

[Latinos]

MmeTipfeler kaže:

Znači, u tvojem se kvartu kaže ljubakati se, a ne ljubakati. Zašto povratno?

Zanimljiva je ta lema u VRH-u (Jojić 2015):

ljubakati (se)

1. (prijelazni) - povremeno davati poljupce komu

2. (neprijelazni) - imati površnu vezu s kime (Sramoti me, ljubaka s tim nevaljalim dječakom)

3. ~ se (povratni) - udvarati se slobodno i bez obveza, imati prolazne ljubavi (Ljubaka se s udanim ženama)

Skok (1971) navodi ljupkati i ljubakati se.

[MmeTipfeler]

Hekatonhir kaže:

Vjerojatno je posrijedi analogija s udvarati se, ulagivati se, dodvoravati se... Konstrukcija ljubakati se po gradu primjerice ne zahtijeva objekt jer je radnja neodređena i prolazna.

Što si ti fin! Moja bi prva asocijacija bila "kurvati se".

Latinos kaže:

Zanimljiva je ta lema u VRH-u (Jojić 2015):

ljubakati (se)

1. (prijelazni) - povremeno davati poljupce komu

2. (neprijelazni) - imati površnu vezu s kime (Sramoti me, ljubaka s tim nevaljalim dječakom)

3. ~ se (povratni) - udvarati se slobodno i bez obveza, imati prolazne ljubavi (Ljubaka se s udanim ženama)

Skok (1971) navodi ljupkati i ljubakati se.

Trenutačno ne mogu zaviriti ni u VRH ni u Skoka, nego samo u Institutovu riznicu, a tamo sam povratnu varijantu našla tek kod Hitreca. Doduše, pretraživala sam jedino infinitiv i glagolski pridjev (muški i ženski).

[Shain]

I hrapoćuša će tako iz narječja prijeći u standardni jezik.

Iz medija:

"Ministarstvo kulture nakon kulena, arambašića, soparnika, ličkog sira i bračkog vitalca proglasilo je i tortu hrapoćušu zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Torta hrapoćuša jedinstvena je po svom hrapavom i rustikalnom izgledu, a dobila je naziv po lokalnom kamenu 'hrapoćuši', na koji izgledom podsjeća. Kamen crvenkaste boje koristio se u gradnji podzida, suhozida, stambenih i gospodarskih sklopova u Dolu na Braču."

[Shain]

Glagolske imenice mogu imati deminutive na -ce:

- pitanjce, imanjce, pečenjce, stvorenjce, obećanjce, priznanjce, zvanjce, zdanjce.

Anica, sestra Ruđera Boškovića, jednom je prigodom napisala "učiniti svoje čestitance" (sustavno: čestitanjce).

Ovakvih riječi gotovo da i nema u rječnicima i gramatikama.

[Shain]

Piše danas u tisku da su sutkinje problem vještaka zaobišle tako što su (...) ocijenile da je njihovo vještvo "sumnjivo".

Vještvo je valjda ekspertiza.

[Didi]

Shain kaže:

Vještvo je valjda ekspertiza.

Da, vještakov nalaz i mišljenje. Nije to od jučer. Prije 20-ak godina pokušali su ga uvesti u pravničku odnosno sudsku terminologiju, a negdje sam pročitala objašnjenje kako to nije isto što i vještačenje jer je riječ o rezultatu, a ne o postupku.

[MystSky]

Slovenski je puno purističkiji od hrvatskog, pa tamo nitko ne ismijava i kritizira purizam. Ali dobro, tamo je drugačija situacija nego kod nas s partnerskim jezicima bosanskim, srpskim i crnogorskim, onda nas i oni zezaju za to.

Otkrio sam da imaju rič i za vulkan - ognjenik.
https://www.rtvslo.si/svet/evropa/na...ecembra/718794
Da u hrvatskom počnemo govoriti ognjenik ili vatrenik, bilo bi kritika.

[sali]

MystSky kaže:

Slovenski je puno purističkiji od hrvatskog, pa tamo nitko ne ismijava i kritizira purizam. Ali dobro, tamo je drugačija situacija nego kod nas s partnerskim jezicima bosanskim, srpskim i crnogorskim, onda nas i oni zezaju za to.

Otkrio sam da imaju rič i za vulkan - ognjenik.
https://www.rtvslo.si/svet/evropa/na...ecembra/718794
Da u hrvatskom počnemo govoriti ognjenik ili vatrenik, bilo bi kritika.

a iz čega je izveden naziv "ognjena zemlja"?

[putnik.]

MystSky kaže:

Slovenski je puno purističkiji od hrvatskog, pa tamo nitko ne ismijava i kritizira purizam.
Ali dobro, tamo je drugačija situacija nego kod nas s partnerskim jezicima bosanskim, srpskim i crnogorskim, onda nas i oni zezaju za to.
Otkrio sam da imaju rič i za vulkan - ognjenik.
https://www.rtvslo.si/svet/evropa/na...ecembra/718794
Da u hrvatskom počnemo govoriti ognjenik ili vatrenik, bilo bi kritika.

Vrtić je autentična hrv. riječ: deminutiv i augmentativ imenice vrt.
Inače, u njem. jeziku je malo smislenija kao složenica: Kindergarten, pa se zna da je vrt dječiji.
A tuđice ''zabavište'' i ''obdanište'' su zaboravljene, vjerovatno i stoga što je mnogo jednostavnije i modernije izgovoriti i napisati vrtić.
Zato je ''vrtić'' preskočio granice RH, pa se upotrebljava i u: RCG, BiH i RS‒u.
Tako su vrtne i baštovanske aktivnosti osvojile topos gdje se djeca zabavljaju za vrijeme dana.
Usto — vrtić je muškog, a dijete te zabavište i obdanište srednjeg roda.

[MystSky]

Vrtić, pa da, a u slovenskom vrtec.

[MystSky]

sali kaže:

a iz čega je izveden naziv "ognjena zemlja"?

Oganj se ponekad koristi u smislu vatra, ali da se koristi ognjemet za vulkan kao u slovenskom, bilo bi kritika i podsmijavanja...

[Garofeeder]

sali kaže:

a iz čega je izveden naziv "ognjena zemlja"?

Naziv je nastao zbog domorodackih vatri koje su posade vidjele prolazeci tuda.

[putnik.]

MystSky kaže:

Vrtić, pa da, a u slovenskom vrtec.

Hrv. leksika je mnogo bliža onoj slovač. nego sloven. jezika.
Beskrajnim modeliranjem jezička pravila poprimaju tribalni karakter.
U plemenu se svi odlično sporazumijevaju.
Izvan njega: teško ili nikako.

[MystSky]

Naprotiv, slovenski je jako sličan hrvatskom i leksički, da ne govorim o istoj abecedi, samo bez ć i đ, što bi se slobodno moglo uvesti i u hrvatskom s obzirom na izgovor i nerazlikovanje tih glasova dobrog dijela Hrvata. Da ne govorimo o kajkavcima Hrvatima i Slovencima, a i čakavština je povezana sa slovenskim.

Slovački je već različitiji i dosta dalji, i geografski i lingvistički.

[Wikiceha]

MystSky kaže:

Naprotiv, slovenski je jako sličan hrvatskom i leksički, da ne govorim o istoj abecedi, samo bez ć i đ, što bi se slobodno moglo uvesti i u hrvatskom s obzirom na izgovor i nerazlikovanje tih glasova dobrog dijela Hrvata. Da ne govorimo o kajkavcima Hrvatima i Slovencima, a i čakavština je povezana sa slovenskim.

Slovački je već različitiji i dosta dalji, i geografski i lingvistički.

Ć i dž, đ bi tu još bilo dobro zadržati, iako ga Kranjci nemaju

Sedam slovenskih narječja je u JZ skupini, kao i tri hrvatska (čakavsko, kajkavsko i ščakavsko)...

Standardni slovački je utemeljen na srednjem narječju (imaju ih tri, isto kao i mi), koji je isto južnoslavenskog porijekla, blizak kajkavvskom i šćakavskom.
Samo što im je upitna zamjenica čo

No slovački je dalji od hrvatskog čisto radi toga što su im ostala dva narječja zapadnoslavenska (istočno ima i nekih istočnoslavenskih osobina, dole po Karpatima, staroj Bjelohrvatskoj ), a to je sveskupa ostavilo traga.

[putnik.]

MystSky kaže:

Naprotiv, slovenski je jako sličan hrvatskom i leksički, da ne govorim o istoj abecedi, samo bez ć i đ, što bi se slobodno moglo uvesti i u hrvatskom s obzirom na izgovor i nerazlikovanje tih glasova dobrog dijela Hrvata.

Dijaktrikâ (dijaktričkih znakova) se ne bih nikada odrekao, s obzirom da isti predstavljaju bogatstvo jednog jezika.
Njihovo nerazlikovanje je stvar intime svakoga pojedinca.
Navedeni jačaju na južnoslaven. relaciji Zapad — Istok (npr.: cušpajz u RH, ćušpajz u Hercegovini i Crnoj Gori, čušpajz u Bosni i Srbiji), ali iskoristiti tu tendenciju kako bi spomenuti bili potpuno ukinuti je (su)ludo.
Ne vjerujem da bi građani RH bili pretjerano raspoloženi da govore: Cuspajz.

MystSky kaže:

Da ne govorimo o kajkavcima Hrvatima i Slovencima, a i čakavština je povezana sa slovenskim.

Jezikoslovci se ponose hrv. dijalektima koji su nebitni dio standardiziranja jezičke norme u RH.

MystSky kaže:

Slovački je već različitiji i dosta dalji, i geografski i lingvistički.

Uvijek ćeš prije razumjeti, i usmeno i pismeno, Slovaka nego Slovenca.
Pa i premijer RH ima: najčešće, muško, slovačko ime.

[Hekatonhir]

Isuse, kakva priglupa rasprava.

Andrej, isto kao i Andrija, Andrijaš, Androš, Andruško, Andre, Andro, kajkavski Jadrija, Jandre, Jandreš, Jandriš; Andrea, Andreja itd., nije slavensko ime. Grčko je, Andréas znači hrabar, muževan. Iz grčkoga prešlo je u latinski (Andreas), a onda i u druge europske jezike. To je prvo.

Drugo, jezikoslovci se ponose hrvatskim dijalektima zato što znaju da je jezik mnogo više od standarda. Za razliku od tebe, koji sve svodiš na normiranje.