Jezični savjetnik (4. izdanje)

[Hekatonhir]

MODERATORSKA NAPOMENA: Savjetnik ponajprije služi pitanjima i raspravama u vezi s hrvatskim standardnim jezikom, a ne općoj raspravi o jeziku ili jezicima. Ponajmanje služi chatu. Ako želite opuštenije raspravljati o nekoj temi, pišite na Lingvističkoj čašici razgovora te na chatu Još kruha i igara.

Poveznice na arhivirane Savjetnike:

• Prvi dio: 2003.–2009.
• Drugi dio: 2009.–2012.
• Treći dio: 2012.–2022.

Vrijeme je za novi nastavak Jezičnog savjetnika.

[lemonzoo]

Hekatonhir kaže:

Vrijeme je za novi nastavak Jezičnog savjetnika.

Izvolite.

[Tempora]

bilo bi dobro lektorirati uvodnu poruku Jezičnoga savjetnika. volontiram i lektoriram u nastavku.

(~ ~ Ubačeno u prvi post ~ ~)

nadam se da se moderator ne ljuti!

[lemonzoo]

Kein problem, ubacio sam tvoj revidirani tekst. I ja sam malo lektorirao ovaj prošli, ali očito nedovoljno.

[DarkDivider]

lemonzoo kaže:

Kein problem, ubacio sam tvoj revidirani tekst. I ja sam malo lektorirao ovaj prošli, ali očito nedovoljno.

Ako ništa drugo, ovdje bi se uvijek trebala naći neka osoba koja će uočiti pogreške u izražaju i ispraviti te. Samo je pitanje hoće li biti pristojna ili ti njima natrljati nos.

[The Great Duck]

E da, da odgovorim na odgovor na svoj upit iz prošle teme, pošto sam bio zaboravio na njega:

Prošle godine sretnem bivšu kolegicu s faksa, krenemo u razgovor o diplomskim radovima i u jednom trenutku kaže da je radila na apsolventskoj, pa da je morala "dati ostavku" da bi ga stigla napisati...
E sad, ja sam se tad zabezeknuo, i pitao gdje je to ona radila kad je ostavku dala (jer dotični pojam vezujem prvenstveno uz upravljačke, političke i sl. funkcije).

Ona mi tad kaže da je bio neki običan posao i da se "ostavka daje, a otkaz dobiva". Što prvi put čujem.

Neko novo opskurno preskriptivističko pravilo za koje dosad nisam znao, ili ona samo izmišlja?

Hekatonhir kaže:

Upravo tako, dati otkaz, dobiti otkaz, biti pod otkazom i slično uobičajeni su izrazi.

Znam da je uobičajeno, ali opet, mnogo toga što je uobičajeno i koristi se u svakodnevnom govoru je nerijetko zabranjeno u standardu - npr. nije neuobičajeno čuti "nastavno na nešto", pa, kad sam jednm tu konstrukciju stavio u prijevod na faksu, lektorica mi je to iskrižala i skinula bodove uz obrazloženje da se pojam nastavno koristi "samo i isključivo vezano za nastavu", dok u smislu "nadovezujući se na prethodnu temu/glede onoga što smo ranije pričali" "ne postoji" u hrvatskom jeziku.

[eutow]

"Nastavno na" - ne bih rekao da to dio svakodnevnog govora, to je (blesava) poštapalica iz birokratskog jezika. https://hrcak.srce.hr/187337 - savjeti kako bolje formulirati, makar nije neki izvor...

[MmeTipfeler]

Da prijeđemo ipak na jezične savjete, ha? Od glavnoga broja tisuća redni broj glasi tisućiti, kao i dijelni broj (tisućiti dio). U stihu mi zbog toga ispada slog viška. Aniću uvijek samo napola vjerujem, ali mi zvrji negdje u glavi da sam mnogo puta naišla na oblik tisući, i to u pristojnim tekstovima. Što znači ne na internetu ili u novinama.

Što se oblika tiče, tu sam se odlučila, no postoji i smisleni problem. U značenju "vrlo malo" hrvatski frazem glasi "ni stoti dio". Na francuskome se isto to kaže millième part (tisućiti ili tisući dio). Prema pravilu da ekvivalent zamjenjujem ekvivalentom, trebala bih to učiniti, ali nekako mi je žao. Vaše mišljenje: hoće li bosti uho ili će biti samo izražajnije?

Hvala!

[Rosabel]

Možete li me posjetiti kako ide ono pravilo o ije/je? Kako pridjev i padeži utjeću na jat? npr. Sviježe mlijeko. Je li svježe mlijeko jer je svježe pridjev ili je sviježe jer je nominativ?

[MmeTipfeler]

Rosabel kaže:

Možete li me posjetiti kako ide ono pravilo o ije/je? Kako pridjev i padeži utjeću na jat? npr. Sviježe mlijeko. Je li svježe mlijeko jer je svježe pridjev ili je sviježe jer je nominativ?

Nema takva pravila. Vjerojatno misliš na smjenjivanje dugoga i kratkog sloga u deklinaciji, iz ovoga ili onog razloga: primjerice dijete - djeteta. Svi su ti slučajevi (i iznimke) popisani u svakom pravopisu pa ih prouči i nauči. Osnovno je pravilo da se dugi jat realizira kao ije, a kratki kao je. Pridjev glasi svjež, s kratkosilaznim naglaskom, pa mlijeko može biti samo svježe.

[eutow]

MmeTipfeler kaže:

Što se oblika tiče, tu sam se odlučila, no postoji i smisleni problem. U značenju "vrlo malo" hrvatski frazem glasi "ni stoti dio". Na francuskome se isto to kaže millième part (tisućiti ili tisući dio). Prema pravilu da ekvivalent zamjenjujem ekvivalentom, trebala bih to učiniti, ali nekako mi je žao. Vaše mišljenje: hoće li bosti uho ili će biti samo izražajnije?

Dakle u pitanju je izbor između "stoti dio" i "tisući dio"? Meni svakako ne bode uho "tisući(ti) dio". Kod tog frazema najbitnijim mi se čini da je broj drastično velik (tj. malen, kako se već uzme). Mislim da sam nailazio i na "ni milijunti dio".

[MmeTipfeler]

eutow kaže:

Dakle u pitanju je izbor između "stoti dio" i "tisući dio"? Meni svakako ne bode uho "tisući(ti) dio". Kod tog frazema najbitnijim mi se čini da je broj drastično velik (tj. malen, kako se već uzme). Mislim da sam nailazio i na "ni milijunti dio".

Kod svake je fraze ili frazema osnovna karakteristika nepromjenjivost, neslobodna veza pojedinih dijelova, ustaljenost. Vjerujem da si naišao i na ni milijunti dio, što je valjda doslovan prijevod Edisonova citata one millionth of one percent about anything - ako to doista jest njegov citat. Značenje je u sva tri slučaja razumljivo, a može se izraziti i na koji drugi način (ni mrvicu, ni malčice), no ni tisući(ti) dio u hrvatskome nije frazem. Bar ne još.

Hvala ti. Nadajmo se da će se naći još tkogod.

[Senex]

Imam pitanje za koje nisam baš siguran pripada li ovdje: dakle, na svakoj televiziji Vi se piše malim slovom. Da to rade samo na jednoj ili dvije, pomislio bih da je pogreška, ali ama baš svaka televizija piše Vi malim slovom kada je iz poštovanja. Ima li neko televizijsko pravilo ili?

[MmeTipfeler]

Senex kaže:

Imam pitanje za koje nisam baš siguran pripada li ovdje: dakle, na svakoj televiziji Vi se piše malim slovom. Da to rade samo na jednoj ili dvije, pomislio bih da je pogreška, ali ama baš svaka televizija piše Vi malim slovom kada je iz poštovanja. Ima li neko televizijsko pravilo ili?

Nije to televizijsko pravilo. Početno veliko slovo upotrebljava se samo u pismima (čak i u e-pošti to sve manje susrećem iako mislim da bi ga trebalo upotrebljavati). Titl na televiziji (ili u filmu) zapravo je govor prenesen u slova i nema nikakve potrebe pisati veliko Vi.

Samo uzgred, osobno mi se čini bedastim vikanje (obraćanje sa "vi") na internetu, primjerice na FB-u. A još mi je gore kad upotrijebe veliko slovo. Čemu? Primjerice, neke od ljudi s FB-a (ili foruma) upoznala sam i uživo i uzajamno se jedni drugima obraćamo sa "vi", ali na netu automatski prelazimo na ti.

Meni je to nekako logično. Ne znam, moguće je da sam u krivu. Fali mi Lastan. On je za to imao vrlo jasno i razložno objašnjenje.

Dakako, iza svega stoji englesko you. Mislim, što se interneta tiče.

[eutow]

MmeTipfeler kaže:

Kod svake je fraze ili frazema osnovna karakteristika nepromjenjivost, neslobodna veza pojedinih dijelova, ustaljenost. Vjerujem da si naišao i na ni milijunti dio, što je valjda doslovan prijevod Edisonova citata one millionth of one percent about anything - ako to doista jest njegov citat. Značenje je u sva tri slučaja razumljivo, a može se izraziti i na koji drugi način (ni mrvicu, ni malčice), no ni tisući(ti) dio u hrvatskome nije frazem. Bar ne još.

Znam za nepromjenjivost frazema, ali mi se to čini kao još jedno od onih jezičnih "pravila" koja su u početku bila samo opis realnog stanja stvari, da bi na kraju bila pretvorena u željezni zakon (sigurno niti ovaj frazem ne valja, puki prijevod s engleskog). Prvo je "ustaljenost", onda "nepromjenjivost" i "nesloboda"...
Bitno je što "stoti/tisućiti/milijarditi dio" operira s razumljivim matematičkim idejama, pa je fleksibilniji nego neki drugi sasvim okoštali i neprozirni frazemi. Neprobavljiva varijacija frazema bila bi npr. "košta kao svetog Jurja kajgana".
Sretno s prijevodom, u svakom slučaju.

[Marina 07]

Zanima me sve o korištenju veznika em. To je onaj veznik koji se ponavlja više puta u rečenici. Ja ga obično koristim kad nešto nabrajam. Htjela sam provjeriti da li je to ispravno pa sam guglala taj em nadajući se da ću naći neko stručno pojašnjenje s primjerima. Ali o tome nema skoro ništa.

Jedino na Jezikoslovcu piše ovo:
em...em...
ekspr. korelativni veznik, odgovara: i... i, jedno što je... drugo što je [em...em... glup em...em... lijen]

I to je to. Nije mi baš jasno. Kao što sam rekla, "em...em..." koristim kad nabrajam puno stvari u jednoj rečenici. Ako ga pokušam zamijeniti s ovim "i...i", ili još gore, s ovim "jedno sto je...drugo što je", recenica mi gubi smisao.

Moram pitati ovdje za stučno pojašnjenje tog veznika jer ovim nisam zadovoljna. Em se spominje na jednom jedinom mjestu (Jezikoslovcu), em mi ni to nije jasno. Evo ova rečenica mi je spontano došla. Pokušavam u njoj umjesto "em" staviti "i" ili ovo drugo, ali to nije to.

[DarkDivider]

"Em" je korelativni veznik, što otprilike znači da se u rečenici uvijek pojavljuje s drugom riječju, tj. još jednim "em". To si već i sama shvatila.

To što si pročitala na Jezikoslovcu prekopirano je s Hrvatskog jezičnog portala. U tom se objašnjenju želi reći da je značenje tog veznika blisko vezniku "i" jer je riječ o nekoj vrsti nabrajanja, a i "i" se rabi za takav smisao. Primjerice: "Em smrdi em tjera na povraćanje." "I smrdi i tjera na povraćanje."

Imaj još na umu da taj veznik nije dio standarda, nego se smatra razgovornim oblikom, tj. izrazom koji se pojavljuje u neslužbenoj komunikaciji. Ako se njime služiš u razgovoru s nekom bliskom osobom, sve je u redu, ali ga nastoj izbjeći u dokumentima, ugovorima itd.

[Nyittiuny]

DarkDivider kaže:

"Em" je korelativni veznik, što otprilike znači da se u rečenici uvijek pojavljuje s drugom riječju, tj. još jednim "em". To si već i sama shvatila.

To što si pročitala na Jezikoslovcu prekopirano je s Hrvatskog jezičnog portala. U tom se objašnjenju želi reći da je značenje tog veznika blisko vezniku "i" jer je riječ o nekoj vrsti nabrajanja, a i "i" se rabi za takav smisao. Primjerice: "Em smrdi em tjera na povraćanje." "I smrdi i tjera na povraćanje."

Imaj još na umu da taj veznik nije dio standarda, nego se smatra razgovornim oblikom, tj. izrazom koji se pojavljuje u neslužbenoj komunikaciji. Ako se njime služiš u razgovoru s nekom bliskom osobom, sve je u redu, ali ga nastoj izbjeći u dokumentima, ugovorima itd.

A i to je doslovno prepisano iz Velikog rječnika hrvatskog standardnog jezika u izdanju Školske knjige.

[MmeTipfeler]

A prije svega toga Škaljić daje i objašnjenje i etimologiju, što se hrvatski rječnici nisu potrudili učiniti. Da ne skeniram i ne prepisujem: od em upućuje na hem, što je preko turskoga došlo iz perzijskoga, a daje i dva značenja - "skupa, zajedno" i "pored toga, usto". Riječ je inače navedena već u Vukovu rječniku, uz usporedbu s njemačkim sowohl - als auch odnosno latinskim et - et.

[DarkDivider]

Nyittiuny kaže:

A i to je doslovno prepisano iz Velikog rječnika hrvatskog standardnog jezika u izdanju Školske knjige.

E sad, što je bilo prije, kokoš ili jaje?

VRH sadrži i poglavlje o izvorima, a među njima se nalazi i Anićev Veliki rječnik hrvatskoga jezika. Taj isti izvor poslužio je (uz ostale) za izradu HJP-a. HJP je na internetu dostupan od 2006., a VRH je objavljen 2015., tako da je VRH taj koji "prepisuje", a ne HJP.