Nebinarne osobe i prijevod riječi "they"

[Jobi]

U posljednje se vrijeme, osobito na Zapadu, sve češće pojavljuju osobe koje se identificiraju kao nebinarne. Takve osobe u hrvatskom jeziku nemaju svoju zamjenicu, što može stvoriti probleme, osobito kod prevođenja s engleskog.

"They" u engleskom jeziku

U engleskom jeziku zamjenica "they" zamjenjuje "he" ili "she" kad se osoba identificira kao nebinarna ili kada je spol osobe nepoznat. Riječ "they" za nebinarne osobe vrlo je lako implementirana u engleski jezik jer se tom riječju oduvijek označavala osoba kojoj je spol nepoznat, primjerice:

"I went to see my boss." (ne znamo je li "boss" šef ili šefica)
"Great, did you tell them?" (jesi li mu/joj rekao?)

"Oni" nije prihvatljivo rješenje

Jedan od dosadašnjih pokušaja prijevoda te riječi na hrvatski jest doslovan prijevod riječi "they" s engleskog na "oni", no ta riječ kod nas označuje isključivo množinu muškog roda i nemoguće joj je "na silu" u jeziku promijeniti značenje na način da u određenom kontekstu ne podrazumijeva muški rod. Stoga zvuči izrazito neprirodno, a osim toga i ne izvršava svoj cilj (nebinarnost) jer prijevod s "oni" jasno podrazumijeva muški spol. Trebalo bi pronaći neko drugo rješenje, definirati ga i standardizirati.

Ja ću dati svoj prijedlog pa time možda možda započeti i raspravu za koju se nadam da će biti konstruktivna.

Dakle, da ne bude zabune:
Sve je ovo samo moj prijedlog.

Imenice u hrvatskom jeziku imaju tri roda: muški, ženski i srednji. Srednji rod u našem jeziku već postoji, ne označava ni muški ni ženski rod i najlogičnije bi bilo implementirati ga i na način da podrazumijeva osobu nepoznata ili nebinarna spola.

Osobne zamjenice: on (he), ona (she), ono (they)
On je pojeo.
Ona je pojela.
Ono je pojelo.

Dosadašnje prakse u hrvatskom jeziku
Na internetskim se forumima već neko vrijeme osobe ponekad obraćaju drugima s "ono" kada ne znaju na temelju korisničkog imena procijeniti je li osoba muška ili ženska. Stoga je moguće vidjeti i upise poput "Što si radilo danas ujutro?" (primjeri). To je isprve krenulo kao šala, no ubrzo se počelo širiti jer je i praktičnije nego pisati "Što si radio/la". Također, na još se nekim mjestima može čuti i vidjeti da nebinarne osobe o sebi govore u srednjem rodu ("jučer nisam gledalo televiziju.")

Uhu ovakva rješenja mogu zazvučati "čudno", no bilo koje rješenje morat će isprve zvučati čudno s obzirom na to da je nebinarnost relativno nova pojava.

Izbjegnimo izmišljanja
Trebalo bi težiti tome da se spriječi izmišljanje novih riječi i zamjenica za nebinarne osobe i da se implementiraju riječi koje su u hrvatskom jeziku već prisutne, a koje ne podrazumijevaju određen rod (kao što je kod zamjenice muškog roda "oni"). Drugim riječima, najbolje bi bilo upotrebljavati postojeće riječi, ali u novom kontekstu, za nebinarne osobe.

Izmišljanje novog sufiksa imenice za srednji rod (kao što je "-ica" za ženski) bilo bi prilično nepraktično (recimo "studente" ili "studento", po uzoru na imenice srednjeg roda sa završetkom na "-o" ili "-e", selo, more, jaje, jezero) pa je jednostavnije ostaviti imenicu bez specifičnog sufiksa, a zamjenicom prije imenice pokazati o kojem je rodu riječ.

Ovaj student. / Ova studentica. / Ovo student.
Moj profesor. / Moja profesorica. / Moje profesor.

Kod padeža se pak javlja problem što hrvatski jezik nema specifičnog oblika za padeže srednjega roda, već se upotrebljava onaj za muški rod:

Nominativ: ja, ti, on/ona/ono, mi, vi, oni/one/ona
Genitiv: mene, tebe, njega/nju/njega, nas, vas, njih

Međutim, riječ "njih" (genitiv, 3. osoba množine) ne mijenja se ovisno o spolu. Sada ne dolazi do problema jasno označenog muškog ili ženskog roda pa bi se u ovome slučaju "them" mogao prevesti kao "njih" ("ih") ne podrazumijevajući nužno nijedan rod, što i jest cilj.

Genitiv: njega, njoj, njih
On je tu - njega nema - nema ga (jednina - muški rod)
Ona je tu - nje nema - nema je (jednina - ženski rod)
Ono je tu - njih nema - nema ih (jednina - srednji rod).

Ovdje bi se, dakle, mogao upotrebljavati dosadašnji oblik 3. osobe množine (jer oblik za 3. osobu jednine srednjeg roda ne postoji) na što bi se uho trebalo naviknuti, kao što se uostalom navikavaju i govornici engleskog govornog područja za nebinarne osobe. Za ostale padeže prijedlog je sljedeći:

Dativ: njemu, njoj, njima
On je tu - prilazim mu - njemu prilazim. (jednina - muški rod)
Ona je tu - prilazim joj - njoj prilazim (jednina - ženski rod)
Ono je tu - prilazim im - njima prilazim (jednina - srednji rod)

Akuzativ: njega, nju, njih
On je tu - vidim ga - njega vidim (jednina - muški rod)
Ona je tu - vidim je - nju vidim (jednina - ženski rod)
Ono je tu - vidim ih - njih vidim (jednina - srednji rod)

Instrumental: s njim, s njom, s njima.
Došao je. Idem s njim u šetnju. (jednina – muški rod)
Došla je. Idem s njom u šetnju. (jednina – ženski rod)
Došlo je. Idem s njima u šetnju. (jednina – srednji rod)

Na isti taj način tretirale bi se i posvojne zamjenice:

Njegov krevet (on)
Njezin krevet (ona)
Njihov krevet (ono)

Zaključak mojeg prijedloga
Dakle - moj zaključak ukratko:
- upotrebljavati 3. osobu jednine - srednji rod (ono, radilo je, došlo sam)
- ako oblik za srednji rod ne postoji, upotrijebiti riječi karakteristične za 3. osobu množine (njih, ih, njihov...).

Primjer upotrebe mojeg prijedloga u praksi
Za kraj, evo primjera kako bi izgledao prijevod teksta uz upotrebu navedenih oblika za nebinarne osobe prema ovim mojim smjernicama:

I have a friend named Saša.
Imam jedno prijatelja koji se zove Saša.

Saša played guitar until the end of high school, and then decided to study mathematics.
Saša je sviralo gitaru do kraja srednje škole, a onda je odlučilo upisati studij matematike.

They achieved first place in the state graduation exam, but eventually realized that their guitar and the music they created were too valuable to give up.
Osvojilo je prvo mjesto na državnoj maturi, no na kraju je ipak shvatilo da im je njihova gitara i glazba koju je stvaralo previše vrijedna da bi od toga odustalo.

Afterwards, they fully dedicated themselves to music and are now one of the most famous guitarists in Croatia.
Poslije se u potpunosti posvetilo glazbi i sada je jedno od najpoznatijih gitarista u Hrvatskoj.

They say they are finally happy and satisfied with their life and that their lifelong dream has come true.
Kaže da je sada napokon sretno i zadovoljno svojim životom i da im se ostvario životni san.

If you ever see Saša, be sure to approach them and ask for an autograph.
Ako ikada vidite Sašu, svakako im priđite i zatražite ih jedan autogram.

Druga rješenja i prijedlozi
E, sad, ja sam dao svoj prijedlog jer nekako ne vidim bolje rješenje ("oni", "onie" "onx" i što se već sve javlja mi je zaista neprihvatljivo i nelogično), ali službeno rješenje ovog problema u hrvatskom jeziku još uvijek ne postoji. Otvaram temu u nadi da bi rasprava ovdje mogla pomoći da iznađemo rješenje

Za kraj, nekoliko drugih mišljenja o ovoj temi:

1)
Kod obraćanja mnoštvu osoba različitih spolova, udruga Zagreb Pride preporučuje korištenje donje crte umjesto kose crte, što onda obuhvaća osobe muškog i ženskog roda te nebinarne osobe: Poštovani studenti_ce, profesori_ce itd.

2)
Nedavno je objavljen rad Speaking About People of Non-Binary Sex/Gender
in Croatian koji detaljno analizira ovu temu, ali ne daje konkretni zaključak niti savjet kako oslovljavati nebinarne osobe.

3)
Postoji i diplomski rad koji je istraživao prijevodom riječi they (u jednini) u hrvatskom jeziku.

[Jobi]

U ovom zadnjem radu (br. 3), navedena su i pitanja koja su bila postavljena nebinarnim osobama u intervjuu. Mogli bismo pokušati odgovoriti na njih kao poticaj za raspravu. Evo ja ću prvi podijeliti odgovore, svoje mišljenje i prijedloge. Jako me zanimaju i vaša.

1. The translation of “they”

They preporučujem prevoditi kao 3. lice jednine, srednji rod, "ono", koristeći oblike za 3. lice množine kada ne postoji oblik za srednji rod.

2. Is it a problem that “oni” is gendered masculine?

Da, problem je. "Oni" nije prihvatljivo rješenje.

3. Is the masculine grammatical gender more neutral?

U brojnim se slučajevima muški oblik smatra neutralnim (barem je tako bilo donedavno), primjerice, izraz "Dragi studenti" obuhvaća i muške i ženske osobe. U zadnje se vrijeme nastoji biti spolno korektniji pa se radi diferencijacija "Drage studentice i studenti". Dakle da, muški spol je nešto neutralniji u jeziku.

4. Could the feminine grammatical gender be used? Could “one” be used?

Ne, iz istog razloga kao i "oni".

5. Could the neuter gender be used? Does it make a difference that genders are used differently in Croatian?

Apsolutno preporučujem upotrebu srednjeg roda. Nema ga smisla ne iskoristiti kada postoji.

6. How would one translate “sibling” and “grandparent”?

Ovo je zgodno za raspravu. Grandparent bismo mogli reći "mamin roditelj, tatin roditelj, roditeljev roditelj", riječ "sibling" već godinama nedostaje hrvatskom jeziku, a sada još više ako imamo brata/sestru nebinarnog roda. Možda je zgodna opcija čak i ostaviti riječ "sibling", npr. "Moj sibling kaže da...". Nije ni loše, imamo puno tuđica iz engleskog (tipa sendvič), a ovu čak ne treba ni fonetizirati.

7. How would one translate adjectives?

Upotrijebiti pridjev srednjeg roda.

8. How would one address a non-binary person? Would they use plural “you”?

Ako smo si bliski s tom osobom ("ti"), obraćamo joj se s "ti" koristeći srednji rod. ("Kako si? Što si radilo danas?"). Ako je službena komunikacija, govorimo joj "Vi" kao i s bilo kojom drugom muškom ili ženskom osobom.

9. Is the plural “you” always acceptable? Show an example sentence.

Zašto ne bi bilo? Za "Vi" se koristi 2. lice množine i podrazumijeva jedninu. "Jeste li Vi jučer bili na koncertu?", neovisno o osobi.

10. How would one translate 1st person speech by a non-binary person? Especially in past tense?

Ponovno - srednji rod. "Danas sam se probudilo vrlo rano ujutro."

11. How do you feel about aorist? Is it too archaic?

Aorist i imperfekt su arhaični i u upotrebi ih danas više gotovo ni nema, ubacivati ih ponovno samo da bi se za perfekt izbjegao muški ili ženski rod prema mom mišljenju nema nikakvog smisla. Loše rješenje. (Radih cijeli dan --> Radilo sam cijeli dan.)

12. How important is standardization to you? How do you think new forms should be introduced?

Standardizacija je apsolutno potrebna i to što prije, to je i razlog zašto sam otvorio ovu temu.

13. Do you know of any other ways non-binary people expess themsleves in Croatian?

Ono, Oni, Onie, Onx - smatram prihvatljivim samo prvu varijantu. Kad bi se nešto takvo standardiziralo, ne bi bilo nedoumica.

14. How should one translate profession titles?

Što se tiče generalnih titula, imamo g. za gospodin i gđa za gospođu, za nebinarni rod može biti gsp. što je preporučeno u linkanom radu (br. 2). Kod profesija rabiti muški rod koji je neutralniji uz upotrebu srednjeg roda prije toga ako je potrebno (kao što sam napisao u postu gore, titula za nebinarni rod bila bi "profesor", ali onda "ovo profesor", ne "ovaj profesor").

15. Is there anything you would like to add?

To bi bilo to. S čime se vi slažete, a s čime ne?

[eutow]

Podsjetnik za forumaše:
Ovo je podforum o jezikoslovlju. Odgovori neka se drže jezične problematike. Za izlaganje vaših općenitih stavova o rodnoj nebinarnosti (možda) ima mjesta na drugim podforumima. Off-topičarenje i vrijeđanje će biti uklonjeni i sankcionirani.

[Didi]

Bojim se da u hrvatskome ništa od toga. Imenice i zamjenice srednjega roda, istina je, uglavnom označavaju ono za što prirodni rod nije bitan. Svojevremeno se u gramatikama razlika između prirodnog i gramatičkog roda objašnjavala tako da se pisalo kako se srednji rod odnosi na sve za što nije važno kojega je roda (neživo) odnosno kod čega se obilježja spola posebno ne ističu jer, citiram po sjećanju, "u prirodi srednji rod ne postoji". Danas teško da bi se tko takvo što usudio reći ili napisati, ali to i nije lingvističko pitanje. No to objašnjenje odražava gramatičku situaciju u hrvatskome: jezik je sam po sebi takav da će se bilo kakve intervencije u ovom smislu osjećati ili kao jezično nasilje ili kao jezična pogreška.

Ovo što predlažeš usto je i nesustavno. Primjerice, pretpostavimo li da za nebinarnu osobu u glagolskoj jednini upotrebljavamo srednji rod (ti si došlo, ti si lijepo), zašto u množini reći vi ste došli, vi ste lijepi, a ne vi ste došla, vi ste lijepa? Zato što zvuči kao ženski rod?

Uđe li ovakvo što u jezik, baš bi bilo fora reći to balkanskom mužjaku.

Priznajem da ne razumijem po čemu je upotreba donje crte bolja od kose crte, pogotovo što ih je u govoru nemoguće razlikovati.

Zna li se što kako je ovo pitanje riješeno u jezicima s dva roda: muški i ženski?

[mulligan]

Jobi kaže:

1)
Kod obraćanja mnoštvu osoba različitih spolova, udruga Zagreb Pride preporučuje korištenje donje crte umjesto kose crte, što onda obuhvaća osobe muškog i ženskog roda te nebinarne osobe: Poštovani studenti_ce, profesori_ce

Trebalo bi činiti imenice sa sufiksom -stvo. One su rodno neutralne, npr. članstvo, građanstvo, a obuhvaćaju sve. Isto tako može biti studentstvo, profesorstvo itd.

[DarkDivider]

Mislim da smo se sličnom problematikom već bavili negdje baš na ovom podforumu premda se ne sjećam koja je tema bila u pitanju. Drago mi je da je još netko primijetio da "oni" ne funkcionira – to je prvoloptaški prijevod zamjenice they i osobe koje tako prevode, premda svjesno zanemaruju očito množinsko značenje (u redu, analogija prema vi/Vi...), zacijelo nisu odmah svjesne da je riječ o muškome rodu. Tako sam jednom naišao na članak u kojem se tvrdilo kako Demi Lovato želi da joj* se obraćaju s "oni", kao da je time izbjegnut rodni problem s početka.

Rješenje za obraćanje mnoštvu koje predlaže Zagreb Pride nikako ne smatram dobrim iz sličnih razloga kao Didi – zar se nebinarne osobe mogu zahvatiti samo interpunkcijskim znakom na papiru? Nije ovo problem kao s pokratama koje možemo zapisati na jedan način, a izgovoriti na drugi (INA-e ili Ine, ali /ine/, ne /inae/) jer ovdje izgovora jednostavno nema. Ili misle da se navođenjem osoba u množini muškoga i ženskoga roda nekako podrazumijevaju nebinarne osobe koje bi trebale biti izvan te paradigme?

Dalje, zamjenica ono jest naoko logičniji prijedlog od oni, no valja se prisjetiti zašto onda u anglofonim zemljama nije tu ulogu preuzela zamjenica it koja joj je semantički jednaka. Jednu od glavnih razlika između tih dviju zamjenica može osjetiti svaki izvorni govornik engleskoga: it u načelu dehumanizira osobu o kojoj je riječ. U hrvatskome ne mora nužno biti tako jer imamo i riječi srednjega roda poput dijete, čedo, momče, djevojče, no izvan tih riječi ipak se može osjetiti (ne)svjesno oduzimanje ljudskosti.

Ako ikada vidite Sašu, svakako im priđite i zatražite ih jedan autogram.

Zašto u tom primjeru pišeš im umjesto mu? Deklinacija zamjenica on i ono posve je jednaka.

* U međuvremenu se vratila prijašnjim zamjenicama u ženskome rodu.

[pancun]

Didi kaže:

Zna li se što kako je ovo pitanje riješeno u jezicima s dva roda: muški i ženski?

Za portugalski: osobne zamjenice ele, ela, elu, ile; posvojne zamjenice meu, minha, minhe, seu, sua, sue; pridjevi bonito, bonita, bonite itd. Primjeri rečenica na poveznici.
Još prijedloga i na Wikipediji (dio Neopronomes, vidjeti tablice). Tu ima i raznih znakova (x, @, æ).

Provjerio sam po mrežnim rječnicima, nema ničeg od ovog u njima.

[Didi]

Malo sam pretražila po netu. Čini se da su se Francuzi, kao prave cjepidlake, najozbiljnije pozabavili ovom problematikom u jezičnom smislu: link. U rječniku Le Petit Robert od 2021. postoji zamjenica iel - kombinacija il i elle (on odnosno ona). U naglašenom obliku, to jest kada se upotrebljava s prijedlogom, zamjenica glasi ellui. E sad, s punim pravom ukazuju na razliku između pismene (pisane) i govorne (govorene) komunikacije. Odavno se u službenim obrascima kod nas upotrebljavaju oznake za muško i žensko, i to u skraćenom obliku pa to jednostavno smiješno izgleda: recimo, nakadašnje drug-ica. Na tom je tragu i ovo "rješenje" s donjom crtom. Francuzi navode tri mogućnosti koje su zabilježili: crticu (tiret), točku (point) i nešto što bi se moglo prevesti kao "srednjotočka" (point médian). Na primjer: un-e tatoueur-euse (tiret), un.e acteur.ice (point), mon ami·e (point médian). Upozoravaju, međutim, da se u govoru nameće nekoliko problema od kojih je najčešći dojam kako je riječ o govornoj mani.

O talijanskim i španjolskim rješenjima može se pročitati ovdje i ovdje, a svaki od ta dva jezika ima svoje specifičnosti u pogledu upotrebe ličnih zamjenica za muški i ženski rod. S francuskim dijele problem u vezi sa slaganjem participa pasivnog i pridjeva, a o članovima da se i ne govori.

Svugdje se naglašava kako je najvažnije najprije zatražiti mišljenje i stav pojedine osobe: kako želi da joj se obraćamo odnosno kako da o njoj govorimo. Stoga mislim da bi, što se tiče hrvatskoga, doista trebalo krenuti od individualnoga pristupa: zabilježiti kako se neka nebinarna osoba o sebi izražava u svakodnevnom i opuštenom razgovoru. Je li to itko pokušao?

[bema]

Didi kaže:

Svugdje se naglašava kako je najvažnije najprije zatražiti mišljenje i stav pojedine osobe: kako želi da joj se obraćamo odnosno kako da o njoj govorimo. Stoga mislim da bi, što se tiče hrvatskoga, doista trebalo krenuti od individualnoga pristupa: zabilježiti kako se neka nebinarna osoba o sebi izražava u svakodnevnom i opuštenom razgovoru. Je li to itko pokušao?

Pa to.

Ja se uglavnom krećem u online zajednicama gdje se ljudi unaprijed izjašnjavaju u vezi s time, imaju mogućnosot naznačiti "koje su njihove zamjenice" ili to učine na koji god način, pa je jasno.

To jest prva stvar koju bih napravila u komunikaciji nebinarnom osobom. Mislim, ne mora biti nebinarna, može biti trans itd.

Pripadnici LGBTIQ zajednice s kojima se družim (u RL-u) nemaju posebnih zahtjeva u tom smislu, nemam iskustvo na našem jeziku, samo na engleskom... gdje je postalo i uboičajeno govoriti they za bilo koga za koga ne znamo kako bi želio da mu se obraćamo, recimo netko potpuno van zajednice, tko god (čak i ako znamo spol)... mislim, sve rjeđe upotrebljavam he/she, him/her... sve češće je u opticaju they, ne samo kada ne znamo spol ili kada je nebinarna osoba u pitanju, nego za svaku situaciju kada ne možemo znati kako bi željela da joj se obraćamo ili ako ne želimo da spol bude bitan (dakle, znamo ga, ali "ne komuniciramo").

Ne znam što bi bilo s prevođenjem tekstova s drugih jezika u kojima se došlo do nekog rješenja, svako izgleda kao moguće nasilje nad jezikom.

[Jobi]

Ovo što predlažeš usto je i nesustavno. Primjerice, pretpostavimo li da za nebinarnu osobu u glagolskoj jednini upotrebljavamo srednji rod (ti si došlo, ti si lijepo), zašto u množini reći vi ste došli, vi ste lijepi, a ne vi ste došla, vi ste lijepa? Zato što zvuči kao ženski rod?

Nije mi baš jasno što je nesustavno. Znači kada se s poštovanjem obraćamo bilo muškoj, bilo ženskoj osobi, onda im govorimo Vi u muškoj množini koja se smatra neutralnom - vi ste došli, vi ste lijepi (ženama se ne kaže "vi ste došle", nego isto "vi ste došli")... Tako da, logično bi bilo da isto vrijedi i za nebinarne osobe. Dakle:

Ti si došao - Vi ste došli
Ti si došla - Vi ste došli
Ti si došlo - Vi ste došli

Nekako za to 2. lice množine ne vidim problem

mulligan kaže:

Trebalo bi činiti imenice sa sufiksom -stvo. One su rodno neutralne, npr. članstvo, građanstvo, a obuhvaćaju sve. Isto tako može biti studentstvo, profesorstvo itd.

Ovo mi je sjajno!

DarkDivider kaže:

Dalje, zamjenica ono jest naoko logičniji prijedlog od oni, no valja se prisjetiti zašto onda u anglofonim zemljama nije tu ulogu preuzela zamjenica it koja joj je semantički jednaka. Jednu od glavnih razlika između tih dviju zamjenica može osjetiti svaki izvorni govornik engleskoga: it u načelu dehumanizira osobu o kojoj je riječ. U hrvatskome ne mora nužno biti tako jer imamo i riječi srednjega roda poput dijete, čedo, momče, djevojče, no izvan tih riječi ipak se može osjetiti (ne)svjesno oduzimanje ljudskosti.

Da, "it" u engleskom zaista djeluje znatno dehumanizirajuće, međutim kod riječi "ono" u hrvatskom taj problem nije toliko izražen baš zbog postojanja primjera koje si naveo. Nije idealno, ali realno, postoje dvije opcije: nebinarne osobe nazivati ili "ono" ili "oni". "Ono" kao srednji rod upravo naglašava neutralnost spola (a to je upravo i ideja) pa ga recimo ja zbog toga preferiram.

S druge strane, analogija "Oni" s "Vi" iz poštovanja koji uvijek koristimo svakako stoji: u "Vi" koristimo isključivo muški rod koji tada postaje neutralan (primjeri gore), pa bismo sukladno tome mogli govoriti i "Oni" u muškom rodu koji bi se u tom kontekstu smatrao neutralnim.

Dakle, u praksi ide A ili B:
a) Saša je vidjelo. (ono)
b) Saša su vidjeli. (oni)

Nekako uopće ne vidim koja bi bila treća opcija I kažem, iako obje varijante zvuče čudno, govorimo o jednoj osobi i mislim da je A opcija ipak praktičnija.

Uostalom, oblik "oni" postaje još čudniji kad se nebinarnoj osobi obraćamo u 2. licu jednine ("ti"):

a) ako je "ONO" - Hej, jesi li gledalo jučer utakmicu?
b) ako su "ONI" - Hej, jesu li gledali jučer utakmicu?

Ovdje između A i B apsolutno biram A. Ne vidim scenarij u kojem B može ikako zaživjeti u govoru. Kažem, ovu varijantu pod A već neki godinama forumaši rabe kad ne znaju spol osobe.

"Ako ikada vidite Sašu, svakako im priđite i zatražite ih jedan autogram."
Zašto u tom primjeru pišeš im umjesto mu? Deklinacija zamjenica on i ono posve je jednaka.

Da, srednji se rod inače deklinira isto kao i muški, npr. vidim jezero - Vidim ga.
Međutim, ovaj sam primjer pisao slijedeći svoj prijedlog u kojem sam kod padeža preporučio upotrebu oblika za 3. lice množine kako bi se kod nebinarnih osoba naglasila "neutralnost" spola. Tako da se napravi diferencijacija M/Ž/N - vidim ga, vidim ju, vidim ih (umjesto "ga").

U padežima onda imamo sljedeće mogućnosti:

Ako je Saša "ono":
a) Saša je ondje. Ono je ondje. Vidim ga.
b) Saša je ondje. Ono je ondje. Vidim ih. (naglašenija neutralnost)

Ako su Saša "oni":
c) Saša su ondje. Oni su ondje. Vidim ih.

U stvari, moj je prijedlog riječ "ono" uz upotrebu padeža za 3. lice množine da bi se dobila ta neutralnost.

Didi kaže:

Bojim se da u hrvatskome ništa od toga.

Ali mislim da će se ovo kad-tad nekako morati definirati. Bavim se audiovizualnim prevođenjem (većinom američke serije) i sve se češće i meni i kolegama javlja taj "they" kojeg zasad prevodimo kao "oni" (tako nam je rečeno kad sam radio u Mediatranslations) i mislim da će tako i ostati ako se rješenje ovog problema službeno ne definira. Meni se osobno zaista čini da je "ono" puno bolja varijanta, a nije da imamo 100 opcija. Praktički je "ono" ili "oni".

[all_or_nothing]

Moram priznati da ću teško svladati novotarije. Bit će puno lakše reducirati izričaj samo na jedan rod.

[Didi]

@Jobi

Razumijem li ja dobro da ti je glavna briga prevođenje titlova? Ispravi me ako griješim.

[Coco_Nut]

Ona, trece lice mnozine?
Jeste li gledala utakmicu?

[Didi]

Coco_Nut kaže:

Ona, trece lice mnozine?
Jeste li gledala utakmicu?

I kako će se onda razlikovati nepravilno sročeni perfekt od obraćanja binarnoj osobi?

Uostalom, nisu ni Ameri otkrili Ameriku.

...

[Jobi]

Didi kaže:

I kako će se onda razlikovati nepravilno sročeni perfekt od obraćanja binarnoj osobi?

Uostalom, nisu ni Ameri otkrili Ameriku.

...

Ovo mi je fascinantan primjer, jel znas (ili zna li tko) sto vise o tome? To je dijalekt koji se govori / se govorio? ali kako, gdje sve, zasto, koliko su cesto ovakve konstrukcije (bile) u upotrebi? Ne znam zaista nista o tome.

Didi kaže:

@Jobi

Razumijem li ja dobro da ti je glavna briga prevođenje titlova? Ispravi me ako griješim.

Da, bavim se time, izmedu ostaloga, ne vidim kako je to relevantno?

[Tempora]

Jobi kaže:

Ovo mi je fascinantan primjer, jel znas (ili zna li tko) sto vise o tome?

fascinantan i prastar. ovdje možeš pročitati više o tome.

[Jobi]

Tempora kaže:

fascinantan i prastar. ovdje možeš pročitati više o tome.

Hvala na linku. Ma neka je prastar primjer, svakako prikladno za temu

Ovo bi onda, u kontekstu naše teme, išlo u prilog varijanti "oni" koja onda zapravo i ne ispada u potpunosti nova jezična izmišljotina.

Malo sam preletio članak, dakle, osim stalno uvriježenog "Vi", riječ "Oni" još je jedan primjer upotrebe oblika množine za jednu osobu, doduše isključivo u kajkavskom narječju kad se s poštovanjem govori o trećoj osobi koja nije nazočna:

(...) u kajkavskome se književnom jeziku, kao i u mnogim kajkavskim govorima, posebno markira kada se s poštovanjem govori o trećoj osobi koja nije nazočna (mamica su zapovedali [baka je zapovijedila], japica su me poslali [djed me poslao]). Riječ je o fenomenu koji se javlja i u drugim slavenskim dijalektima i varijetetima, a u slavističkoj ga se literaturi označuje različitim nazivima. Mi ćemo u okviru ovoga rada koristiti Bergerov (1996.) naziv honorativ.

S jedne druge teme:

x-type kaže:

zato što je to svojevrsni germanizam. u područjima s kajkavskim narječjem roditelji su se tradicionalno oslovljavali s Vi, a u njemačkom jeziku štovanje ide uz treće lice množine. a i kajkavsko narječje je ionako prepuno germanizama.

Sad da to povežemo s ovom našom temicom.

Ako može "mamica su štrukle pekli" (fizički jedna osoba, gramatički množina), onda može i "Saša su štrukle pekli", jel?

Po mojoj bi verziji (srednji rod) Saša štrukle "peklo", što meni osobno i dalje nekako zvuči logičnije, međutim, ako pokušavamo biti jezični korektni i što manje izmišljati, dali ste mi malo misliti.

Kao što smo spomenuli par postova iznad, "Vi ste rekli" može biti Vi - žena i Vi - muškarac, uvijek će biti "rekli", nikad "rekle". Dakle, množina muškog roda kao neutralan oblik koj se upotrebljava neovisno o rodu. Isto tako, mamica su štrukle pekli, a ne pekle.

Po toj analogiji moglo bi bez problema proći i "Oni" za nebinarne osobe, iako je gramatički u pitanju muški rod.

Ali onda se pojavljuje pitanje 1. lica!

Ako sam ja nebinarni Saša, onda totalno ima više smisla da kažem "Ja sam štrukle peklo" nego "Ja sam (ili smo?) štrukle... pekli."

[pancun]

Isječak iz razgovora objavljenog u slovenskom Delu, kurzivi moji:

Vas torej med pogovorom nagovarjam kot žensko ali moškega?
Nagovarjate me kot nebinarno osebo. Zaimke pa uporabljajte mešano. Delajte po občutku.
In vi mi boste odgovarjali – kot …?
... tudi po občutku. Vsi mislimo, da naj bi osebni zaimki sovpadali s kontekstom binarnega spolnega sistema, torej da so lahko le moški in ženski zaimki. Slovenščina je v tem smislu neugodna, drugi jeziki imajo veliko več možnosti za spolno nevtralne pozicije. Na Madžarskem imajo recimo samo en zaimek, ki ga uporabljajo vse osebe.
Obstaja tudi »ono«.
Ja, ampak gre za popolno objektivizacijo in zato, ne hvala. V angleščini je mogoče uporabljati zaimek they, ki je spolno nevtralen. (...) Ko sem se pred pol leta vrnila v Slovenijo, sem razmišljala o tem, kako bi to vpeljala v slovenščino. Kajti v Sloveniji me vedno naslavljajo z zaimkom ona, za katerega se predvideva, da je ženski zaimek – in tega zase nočem. Zato zaimke mešam, kar pa seveda ne pomeni, da vse nebinarne osebe uporabljajo ali they v angleščini ali mešajo zaimke.
Zaimek je eden od načinov, s katerim lahko izražaš svojo spolno identiteto, ne pomeni pa to, da obstaja pravilo, kateri zaimki se uporabljajo pri določeni spolni identiteti. Zelo pomembno je, da se transspolno osebo, tako kot ste vi storili, vpraša, katere zaimke uporablja zase in s katerimi zaimki želi, da jo naslavljamo. Na ogromno dogodkih, srečanjih, delavnicah, taborih se, na primer, predstavimo in zraven imena se pove tudi zaimek. S tem poskušamo razbijati predvidevanja glede spolnih identitet na podlagi zunanjega videza/spolnega izraza ter normalizirati proces vpeljave želenih zaimkov.

[pancun]

Još ću dodati i za islandski ako koga zanima. Islandski inače ima tri gramatička roda, os. zamj. su hann, hún i það, no za nebinarne osobe imaju hán, koji postoji i u rječniku (nútímamálsorðabók): hán. Pronašao sam u nekom članku s portala i verzije hé i hín, njih nema u rječniku.

[Al dente]

Ne vidim zašto bi prijevod morao odražavati tuđe stavove, a ni zašto bi si itko trebao komplicirati prevoditeljski posao oko toga. Dakle, ako se radi o klasičnom problemu nedefiniranog roda to je jedno (klasika za engleski, ništa novo), a ako se radi o novovjekim woke/rodnim/kakoveć neodređenostima onda prevedeš onako kako jest, pa makar u izvorniku to bilo he, she, it, they ili nešto deseto. Nema potrebe ni za politiziranjem ni za opterećivanjem sebe samoga.