Igra Jezična zagonetka

[Abyssus]

- Dosadašnje zagonetke.

- Dosadašnji rezultati ~ istekao link.


Za nove igrače:

• Indoeuropski prajezik
  • Praindoeuropski je rekonstruirani prajezik sljedećih jezičnih skupina: anatolijski jezici, italski jezici, keltski jezici, germanski jezici, grčki jezik, toharski jezik, armenski jezik, albanski jezik indoiranski jezici te baltoslavenski jezici (baltijski i slavenski).
• Staroslavenski jezik
  • Staroslavenski jezik zapisana je posljednja faza praslavenskog jezika iz kojeg su se razvili svi slavenski jezici, uključujući i hrvatski. Praslavenski se govorio u doba kad Slaveni nisu imali pisma, stoga je zapisana tek njegova posljednja faza te je staroslavenski književni jezik prijevoda Biblije, liturgijskih i nešto malo svjetovnih knjiga.
• Glasovne promjene u indoeuropskim jezicima
  
  • Vokalizacija jerova
    U stsl. postojali su poluglasi ъ (jor, čita se kao vrlo kratko u, odnosno stražnje šva, kao u rumunjskom, šva ( ə ) jest glas kao a u a dog) i ь (čita se kao vrlo kratko i, odnosno prednje šva). Konvencija je da se ili čitaju kao ujednačeno šva ili da se uopće ne čitaju (u slabom položaju pogotovo). Jor je nastao od indoeuropskog kratkog u, a jer od indoeuropskog kratkog i.
    
    Inače su se jerovi u jakom položaju (kad je nakon njih dolazio još neki poluglas) vokalizirali (u štokavskom u a, primjerice pьsъ > pas, ali u kajkavskom pes), a oni u slabom položaju (koji su nakon drugog poluglasa, koji nakon sebe nemaju nijedan drugi) otpali bi (poput završnog u potonjem primjeru). To je uzrok nepostojanog a, primjerice:
    N otьcь (jaki - slabi) > otac
    G otьca (slabi) > otca > oca.
    
    No, katkad je dolazilo do toga da su se malčice pomiješale stvari pa smo dobili dvostruke odraze:
    sъmьrtь > smrt, samrt
    sъborъ > zbor, sabor
    stьklo > staklo, sklo > cklo > caklo > caklina.
  • Ostali staroslavenski glasovi
    Prednji i stražnji nazalni vokali, ę i ǫ, izgovaraju se kao e i o kroz nos. Nastali su od slogotvornih m/n ili od kombinacija samoglasnika i nosnog glasa.
    
    Kombinacije prednjeg samoglasnika (prema položaju jezika u odnosu na tvrdo nepce) i nazala davale su prednji nazal u staroslavenskom: in, en, im, em > ę, što u hrvatskom daje e; kombinacije stražnjeg samoglasnika i nazala davale su stražni nazal: un, on, um, om > ǫ, što u hrvatskom daje u.
    
    Primjera radi, indoeuropsko *lendh- dat će engl. land, ali u nas stsl. lędina > hrv. ledina, jer e i n dat će nosno e koje se odražava kao e u hrvatskom; s druge strane indoeuropsko *pontH- dat će stsl. pǫtь > hrv. put, jer o i n dat će nosno o što se odražava kao u u hrvatskom.
  • Metateza likvida
    U staroslavenskom jeziku postojala je težnja otvorenim slogovima, odnosno da svi slogovi završe na samoglasnik (npr. riječ gra-ma-ti-ka ima otvorene slogove, a pra-vo-pis nema zbog posljednjeg sloga). Skupine ol, or, el, er prelazile su u la, ra, lě, rě u južnoslavenskim jezicima, što vrijedi za hrvatski (u drugim su slavenskim jezicima promjene drukčije).
  • Grimmov zakon
    Osim što je prikupljao bajke, Jacob Grimm otkrio je da iindoeuropskim p, t, k odgovaraju germanski f, th, h (npr. lat. pater - engl. father, hrv. tri - engl. three, lat. collis - engl. hill) na početku riječi, ali i neposredno nakon naglaska. Dakle, glasovi idu za jedan "stupanj" niže, jednako tako će i b, d, g postati p, t, k (npr. stsl. jabuka - engl. apple, lat. dens, dentis - engl. tooth).
  • Vernerov zakon
    Grimmov zakon provodi se u germanskim jezicima (engleski, njemački) na početku riječi ili neposredno nakon naglaska. U ostalim situacijama (dakle izvan početka riječi ili nakon naglašenog sloga) provodio se Vernerov zakon gdje imamo suprotno - okluzivi p, t, k (okluzivi zato što se izgovaraju brzo, eksplozivno) prelazili su u b, d, g. Prema Grimmu p, t, k postaju f, th, h te b, d, g postaju p, t, k na početku riječi i nakon naglašenog sloga (potonje nije toliko bitno za zagonetke), a kod Vernera ide obratno. Primjerice, ie. *septm = "sedam" u gotskom daje sibun prema Verneru, što u njemačkom daje sieben (u engleskom srodno seven, ali pomiješali su se usneni glasovi, što nije rijetka pojava, npr. Bizant/Vizant).
  
  
• Glasovne promjene u hrvatskom jeziku
  
  • Prijevoj
    ...morfološki uvjetovana alternacija samoglasnika u korijenu indoeuropskih riječi. Dakle, u korijenu se mijenja samoglasnik:
    npr. engl. sing - sang - sung ~ song
    npr. hrv. ber-em, iz-bor, bir-ati, br-ati (u posljednjem slučaju nema samoglasnika između pa to zovemo prijevojna praznina).
  • Ostale glasovne promjene.

----------------------------------------------------------------




Prebacih da se više raje uključi.

polimer kaže:

Usput uživam u čitanju i igram se asocijacija.

Pa kad ti je dosadno, evo malo mojih standardnih smicalica.
I meni je pa mi se igra.

1. Izbaci uljeza:
imenica, riječ, glagol, višesložnica, leksem.

2. Koji je korijen riječi obuti?

3. Staroslavenski je prefiks ot- poslije zamijenjen sa od-, analogijom prema ostalim prijedlozima popud nad i pod. Koja su dva glagola u kojima se čuva taj stari prefiks?

4. Od kojeg je oblika nastao pridjev vruć?

5. Što je to preradak? A najavnica?

* 6. U stilu tradicionalnih lingvističkih igara:
prasl. bod-ti > stsl. bosti > hrv. bosti
prasl. met-ti > stsl. mesti > hrv. mesti
prasl. id-ti > stsl. iti > hrv. ići

Kako bi glasio, da se nije dogodila analogija prema ići, infinitiv glagola otići? Pomognite si glagolom sa sličnim prezentskim nastavcima.

7. Koje su tri tipične imenice koje tvore genitiv množine na -u (ne na -iju kao kostiju)?

* 8. Glagolska imenica tvorena od nesvršenog glagola osnovnog oblika gledati s prefiksom raz- glasi?

9. Je li Ožujsko pivo istinito? (+ objašnjenje!)

10. Lat. rex, regis; skr. raj-; stir. ri, rig. Kakva je narav Obelixovih prijatelja? (+ objašnjenje!)

11. Gdje se još uvijek vidi stari poredak riječi poput bog naš, dom svoj itd., a da se rabi u običnom govoru?

* 12. Umanjenice od dno, tlo, jutro, krilo, grlo?

* 13. Infinitiv od jebem, ali da nije analogno jebati?

* 14. Infinitiv od velim?

* 15. Zašto je haplologija nedosljedna?

Toliko zasad.
Na pitanja sa zvjezdicama stitch ne smije odgovarati.
Na posljednje cp.tar.

Nakon toga - još, ali netko drugi. A mogu i ja. Ali i ja bih se igrala.

[stitch]

Eto vidiš. Nema nikoga. Samo ja znam to riješiti.

[Abyssus]

stitch kaže:

Eto vidiš. Nema nikoga. Samo ja znam to riješiti.

Vidjet ćemo.


Ali uopće nije nešto posebno zajebano.

[stitch]

Vama na lingvistici nisu govorili o brojevima?

[Jambica]

Abyssus kaže:

* 15. Infinitiv od velim?

Nije li to defektivni glagol?

[Jambica]

Abyssus kaže:

* 13. Infinitiv od jebem, ali da nije analogno jebati?

Jebiti?

[Robi]

Abyssus kaže:

2. Koji je korijen riječi obuti?

3. Staroslavenski je prefiks ot- poslije zamijenjen sa od-, analogijom prema ostalim prijedlozima popud nad i pod. Koja su dva glagola u kojima se čuva taj stari prefiks?

* 6. U stilu tradicionalnih lingvističkih igara:
prasl. bod-ti > stsl. bosti > hrv. bosti
prasl. met-ti > stsl. mesti > hrv. mesti
prasl. id-ti > stsl. iti > hrv. ići

Kako bi glasio, da se nije dogodila analogija prema ići, infinitiv glagola otići? Pomognite si glagolom sa sličnim prezentskim nastavcima.

* 8. Glagolska imenica tvorena od nesvršenog glagola osnovnog oblika gledati s prefiksom raz- glasi?

9. Je li Ožujsko pivo istinito?

11. Gdje se još uvijek vidi stari poredak riječi poput bog naš, dom svoj itd., a da se rabi u običnom govoru?

2. u?
3. otkriti? otići?
6. odići? neam pojma
8. razgledavati
9. ne
11. ne kuzim, valjda vokativ

btw. ne nadam se previse, ovo sam cisto iz gusta

[Jambica]

robac kaže:

2. u?
3. otkriti? otići?
6. odići? neam pojma
8. razgledavati
9. ne
11. ne kuzim, valjda vokativ

btw. ne nadam se previse, ovo sam cisto iz gusta

Glagolska imenica!

[greenplastic]

Abyssus kaže:

* 12. Umanjenice od dno, tlo, jutro, krilo, grlo?

dance, talce, jutarce, krilce, grlce???

[Abyssus]

Jambica kaže:

Nije li to defektivni glagol?

Infinitiv je nekoć postojao, a ima ga i u slavenskim drugim jezicima.

Analogijom idite.

[Abyssus]

robac kaže:

2. u?

Izvrsno!

robac kaže:

3. otkriti? otići?

Otići je dobar. Drugi je sa od-: odkriti > otkriti. Nedostaje jedan.
Inače bismo mogli sve gdje je došlo do jednačenja po zvučnosti (otpustiti primjerice).

robac kaže:

9. ne

Za ovo zahtijevam objašnjenje.

robac kaže:

11. ne kuzim, valjda vokativ

Izvrsno!
Sine moj, muko moja, majko moja...

[Robi]

Jambica kaže:

Glagolska imenica!

razgledavanje

[Abyssus]

greenplastic kaže:

dance, talce, jutarce, krilce, grlce???

Dobro, ali ja bih arhaičniji oblik za potonja dva.

[Abyssus]

robac kaže:

razgledavanje

Ne.


I sve ostalo što ne prokomentirah nije točno.

[Robi]

Abyssus kaže:

Za ovo zahtijevam objašnjenje.

valjda je posvojni pridjev krivo napisan
cek, sad cu ga tocno napisat, ako sam u pravu

[Abyssus]

robac kaže:

valjda je posvojni pridjev krivo napisan
cek, sad cu ga tocno napisat, ako sam u pravu

Nije u tome stvar. Treba razmisliti o etimologiji.

[Abyssus]

stitch kaže:

Vama na lingvistici nisu govorili o brojevima?

Ne kenjaj. Dodah dva nova pa skužih da mi se ne da premještati izjavu o cp.taru pa premjestih ter ne vidjeh.

[Robi]

Abyssus kaže:

Nije u tome stvar. Treba razmisliti o etimologiji.

ne znam nista o povijesti piva
a mozes mi objasnit sta nije tocno u ovom sa razgledavanje?

[Abyssus]

robac kaže:

ne znam nista o povijesti piva

Nije ni potrebno.

robac kaže:

a mozes mi objasnit sta nije tocno u ovom sa razgledavanje?

To što nije točan odgovor na pitanje.



Inače, i ja se zajebah na tom kad me stitch to pitao.

[Jambica]

Razgledanje?