Narječja i dijalekti - opća rasprava

[maksxy]

Skinuto sa neta:
Hrvatska narječja i dijalekti
 Hrvatski (govorni) jezik sastoji se od tri narječja:
1.ČAKAVŠTINA ili hrvatsko Čakavsko narječje 12% govornog jezika Hrvata
2.KAJKAVŠTINA ili hrvatsko Kajkavsko narječje 31% govornog jezika Hrvata
3.ŠTOKAVŠTINA ili hrvatsko Štokavsko narječje 57% govornog jezika Hrvata
________________________________________
ČAKAVŠTINA je izrazito hrvatsko narječje, sastoji se od šest osnovnih dijalekata:
• Buzetski dijalekt
• Jugozapadni istarski dijalekt
• Sjevernočakavski dijalekt
• Srednječakavski dijalekt
• Južnočakavski dijalekt
• Lastovski dijalekt
________________________________________
KAJKAVŠTINA se sastoji od šest osnovnih hrvatskih dijalekata i niza pod dijalekata, inače kajkavština je sastavni dio [kajkavskog narječja] koje se sastoji od dvonacijonalnog dijasustava dijalekata hrvatske kajkavštine i slovenskih dijalekata koji su se znatno približila u vrijeme Turskih nasrtaja na ovaj dio Europe.
Hrvatski dijalekti kajkavštine su:
• Zagorsko-međimurski dijalekt
• Turopoljsko-posavski dijalekt
• Križevačko-podravski dijalekt
• Prigorski dijalekt
• Donjosutlanski dijalekt
• Goranski dijalekt
________________________________________
•
o ŠTOKAVŠTINA ili zapadnoštokavsko narječje dio je višenacionalnog ŠTOKAVSKOG dijasustava gdje se razlikuju (pod)narječja, zapadnoštokavska ŠTOKAVŠTINA i istočnoštokavska ŠTOKAVICA, svojim nastankom kao zasebnih narječja. Štokavština se temelji na katoličko-latinskom duhu sa zapadnim latiničnim pismom te upitnu riječ "ŠTO" ili "ŠĆA" dok je istočnoštokavsko (pod)narječje štokavice zasnovano u duhu pravoslavno-bizantske tradicije sa grčkim utjecajem te čiriličnim pismom uz češću uporabu upitne riječi "ŠTA" i "ŠWA". U vrijeme Turskog prodora na tlo jugoistočne Europe dolazi do znatnog međusobnog utjecaja zapadne štokavštine i istočne štokavice zbog čega nastaju neki novoštokavski dijalekti a ta dva zasebna narječja se znatno približuju.
Hrvatski dijalekti štokavštine su:
• Slavonski neoštokavsko-ikavski dijalekt
• Zapadnohercegovački novoštokavsko-ikavski dijalekt (zapadno ikavski)
• Šćakavski neoštokavsko-ijekavski dijalekt (istočnobosanski)
• Dubrovačko-humski novoštokavsko-ijekavski dijalekt (nekoo vrijeme spao pod raspali istočno- hercegovački ijako se značajno razlikuje od njega te je ranije bio zaseban)
• Zapadno ijekavski novoštokavsko-ijekavski dijalekt (zbog ijekavskog izgovora spadao pod raspali istočno - hercegovački)
• Srijemski novoštokavsko-ekavski dijalekt je najmalobrojniji u nas (zbog ekavskog jata prije je bio uklopljen pod vojvođansko-šumadijski).
________________________________________
Hrvatski književni jezik ne počiva na nitijednom dijalektu posebno već je nadograđen od svih njih.Zbog različitih narječja i velikog broja dijalekata utemeljen je na najbrojnijoj tradicijonalno Hrvatskoj zapadnoj-ŠTOKAVŠTINI, odabrana je novoštokavska verzija stoga jer su zapadni-novoštokavski dijalekti najbrojniji u nas, odabran je ijekavski jat stoga jer je najznačajniji i najbrojniji dio hrvatske književnosti pisan tim jatom te je oplemenjen (nadopunjen) sa znatnim fondom riječi iz kajkavskog i čakavskog narječja.

Moj komentar je bio postaviti sa suprotne strane i sagledati razlike !?

[maksxy]

Zapravo realne razlike u dijalektima i (narečjima-croatizam izvinjavam se) čine mi se oseto veče nego u zvaničnim jezicima, ako sam dobro primetio, šta vi kažete !?

[Tony_umag]

znaš li što kažem, kažem kako vaši jezikoslovci nisu normalni, najprije se bore za zajednički jezik, ok zajednički jezik nisu ni mogli dobiti kad su bila oduvjek dva standarda ma kako ih nazinali no dobili su zajednički dijasustav ili dijasistem i sada su ga odbacili, nežele više ništa imati sa hrvatskim jezikom....hej komšija pa mi i rusi smo isto slaveni zar ne ?????
http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/060124.php

[native]

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik nedvojbeno je slavenski jezik sa posuđenicama iz domorodačkog pučkog latinskog. Sva hrvatska narječja su slavenska i pripadaju zapadnoj grani južnoslavenskih jezika. Srodna su sa slovenskim, a posebno bliska sa govorima Crnogoraca i Srba. Hrvatski jezik obilježavaju tri narječja- čakavsko, kajkavsko i štokavsko, koja se prožimaju i to je vidljivo u nekim elementima tradicionalnog nazivlja i u osobnim imenima, a vodi zajedničkoj identifikaciji. Prvotna raznolikost i razmještaj hrvatskih narječja samo se nepotpuno razabire iz današnjeg stanja, koje je proizašlo iz velikih premještanja stanovništva u doba turskih osvajanja. Hrvatska narječja prvotno su se pokazivala kao čakavsko, kajkavsko i zapadnoštokavsko, dok je istočnoštokavsko bilo zastupljeno samo uz krajnje istočne, rubne dijelove Hrvatskog naroda. Kasnije se na području gdje se danas dodiruju Hercegovina, Srbija i Crna Gora počeo razvijati novoštokavski koji obilježava pomak naglaska za jedan slog prema početku riječi s uzlaznom intonacijom pomaknutog naglaska. U deklinaciji imenica izjednačuju se dativ, lokativ i instrumental uz gubljenje originalnih oblika (umjesto prvotnog dativa „ženam“, lokativa „ženah“ i instrumentala „ženami“ dolazi novi oblik- „ženama“). U velikim seobama Hrvata i Srba na zapad, posebno u doba turskih osvajanja, novoštokavski je "progutao" stari, zapadni štokavski i uveliko promijenio hrvatski tradicionalni jezik što je vidljivo i danas. Kajkavski se postupno proširio na jug na račun čakavskog, dok je puno silovitije štokavski potisnuo čakavski i kajkavski na zapad.
Hrvatski se jezik u književnosti oslonio i na latinski i na staroslavenski, te je razvio vlastitu izražajnost i svi pokušaji da ga se stave pod "srpsko-hrvatski" ostali su bezuspješni zahvaljujući upornosti i nepokolebljivosti Hrvata u borbi za svoj jezik.

[Shain]

maksxy kaže:

Zapravo realne razlike u dijalektima čine mi se osetno veće nego u zvaničnim jezicima, ako sam dobro primetio. Šta vi kažete?

Danas postoji jedan hrvatski javni jezik, i on se upotrebljava u školama, medijima i administraciji.

Čakavsko i kajkavsko narječje služi samo za izražavanje u umjetničkim djelima, fakultativno se uči u školama, znanstveno se proučava, a ljudi njima govore privatno (sve manje). Oni nisu značajan činitelj za razvoj suvremenoga hrvatskog javnog jezika (iako je utjecaja bilo i ima).

Mogu posvjedočiti da danas u čakavskom selu moga djeda još vrlo malo ljudi zna čakavski jer već čitav niz generacija u školi uči hrvatski javni jezik, koji se temelji na štokavštini.

S druge strane, realne razlike između hrvatskoga, srpskog, crnogorskog i drugih javnih jezika mogu biti predmet proučavanja, ali uspoređivanje veličina tih razlika s veličinama razlika između hrvatskih dijalekata ne može biti razlog za negiranje hrvatskoga javnoga jezika. Ne može biti razlog zbog toga što čakavski i kajkavski danas u javnoj upotrebi nisu aktualni.

[native]

tako je Shain, i samo bih dodao da je čakavsko i kajkavsko narječje, prije gore navedenih promjena prouzročenih turskom provalom, bilo puno raširenije na područjima od Drave, Dunava i Drine do Jadranskog mora, nego štokavsko. poznata je stvar da je npr. Požega bila dio kajkavskog narječja, a npr. Bihać čakavskog... meni je osobno jedino žao kaj nije uzeto onda zapadnoštokavsko narječje za službeno, sa izvornim naglascima, a ne ovim današnjim, ali tada je bila aktualna politika približavanja južnih Slavena, pa ne čude takvi potezi...

[dementiapraecox]

Shain kaže:

Danas postoji jedan hrvatski javni jezik, i on se upotrebljava u školama, medijima i administraciji.

Čakavsko i kajkavsko narječje služi samo za izražavanje u umjetničkim djelima, fakultativno se uči u školama, znanstveno se proučava, a ljudi njima govore privatno (sve manje). Oni nisu značajan činitelj za razvoj suvremenoga hrvatskog javnog jezika (iako je utjecaja bilo i ima).

Mogu posvjedočiti da danas u čakavskom selu moga djeda još vrlo malo ljudi zna čakavski jer već čitav niz generacija u školi uči hrvatski javni jezik, koji se temelji na štokavštini.

S druge strane, realne razlike između hrvatskoga, srpskog, crnogorskog i drugih javnih jezika mogu biti predmet proučavanja, ali uspoređivanje veličina tih razlika s veličinama razlika između hrvatskih dijalekata ne može biti razlog za negiranje hrvatskoga javnoga jezika. Ne može biti razlog zbog toga što čakavski i kajkavski danas u javnoj upotrebi nisu aktualni.

Vidim, oblikuješ novo pojmovlje poput "javnoga jezika". Od kada se to u tvojoj Šumadiji govori ijednim čakavskim jezikom ?! Čakavskí jezici su sjevernije od Zadra iterkako živi, a i sveudilj se šire potiskujući štokavce u zapećak. Ti se sviđa ovakovo stanje ?!

[Shain]

maksxy kaže:

Jedan dio štokavštine se temelji na katoličko-latinskom duhu sa zapadnim latiničnim pismom...

Drugi dio štokavštine zasnovan je u duhu pravoslavno-bizantske tradicije sa grčkim utjecajem te ćiriličnim pismom...

Evo da se netko napokon usudi navesti da su vjerske razlike jedan od nelingvističkih uzroka jezičnim podjelama. Ne mogu se sjetiti jesam li kada pročitao da je to netko elaborirao.

Jedino znam kratku konstataciju Sretena Živkovića koji piše: "... dokazano je da je crkveno razgraničenje bilo odlučan faktor u jezičnoj diferencijaciji." ("Uvod u lingvistiku", Zgb, 1958, str. 38).

Vrijedilo bi to malo razraditi. Dakle, vjerske su razlike uzrokovale političke, a političke lingvističke.

[borna28]

http://www.mycity.co.yu/Jezici/Recni...g-jezzika.html
srpsko hrvatski razlikovni rječnik za besplatno skidanje

[borna28]

Shain kaže:

Evo da se netko napokon usudi navesti da su vjerske razlike jedan od nelingvističkih uzroka jezičnim podjelama. Ne mogu se sjetiti jesam li kada pročitao da je to netko elaborirao.

Jedino znam kratku konstataciju Sretena Živkovića koji piše: "... dokazano je da je crkveno razgraničenje bilo odlučan faktor u jezičnoj diferencijaciji." ("Uvod u lingvistiku", Zgb, 1958, str. 38).

Vrijedilo bi to malo razraditi. Dakle, vjerske su razlike uzrokovale političke, a političke lingvističke.

Ako je u početku jezik svim Slavenima bio isti te se formirao sukladno utjecajima okoline i samim unutarnjim previranjima. Protni jezik koji se formirao u Slavena bio je izgrađen od strane pismenih ljudi a u to vrijeme gotovo jedini pismeni ljudi bili su svečenici te su kao takvi jasno odredili jezik sa time da je u hrvatskom jezičnom krugu bila latinsko/katolička iliti zapadn Europska kultura (latinski je bio službeni jezik u katolika), dok je u srpskom glavnu ulogu pri formiranju jezika imala grčko/pravoslavna iliti istočno Europska kultura, od tuda dva neovisna narječja; istočna štokavica i zapadna štokavština. Turski prodor i progoni stanovništva te mješanje stvorili su novoštokavske dijalekte a gotovo pet stolječa života u zajedničkoj državi pod Turskom okupacijom upravo u vrijeme formiranja narječja na današnjem prostoru štokavsk-ih narječja utjecao je na formiranje štokavskog takim kakvo je danas, no bez obzira na zbližavanje i danas se dobro naziru elementi i crte zapadnoštokavskih i istočnoštokavskih govora, jasnije su kod neoštokavskih a manje jasne kod novoštokavskih no one su glavni argument oko podjele dijalekata između hrvatskog i srpskog jezika a koja nije u interesu novim jezicima (bosanskom i crnogorskom jer bi oni obuhvačali samo izvorno-večinske govorne dijalekte a to znači istočnobosanski-bošnjački na štetu hrvatske-zapadne štokavštine koj je izvorno pripadao i zetski-crnogorski na štetu srpske istočne štokavice koj je izvorno pripadao.

[borna28]

U početku bila su različita Slavenska plemena koja su se neminovno mješala sa preostalim starosjediocima i novim pridošlicama, politička središta formirala su se unutar pojedinih plemena te su bila izložena snažnom političko-vjerskom utjecaju (u to vrijeme postojala je jedino vjerska politika i nešto manje plemenska) Franačkog carstva i Rimske kulture sa zapada te Bizanta i Grčke kulture sa istoka. Bizantski političari uvidjeli su kako bi mogli pridobiti Slavenska plemena školovali su Slavenske svečenike i poslali ih da preko jezika šire vjersko-politički utjecaj Bizanta među Slavenskim plemenima (Čiril, Metod i njihovi učenici), nešto kasnije Rim uz Franačku se suprotstavljaju tom Bizantskom utjecaju i uzvračaju sa zapada te su tako pod vjerskim, političkim, unutarplemenskim i političkim razvojem nastala prvotna narječja, Hrvati su imali specifičnu povijest iz razloga što su se međili direktno sa Bizantom na istoku (Raška je dugo bila samo pokrajina pod Bizantom), na zapadu sa Franačkom (slovenija je bila samo Franačka pokrajina (marka) i nešto malo kasnije na sjeveru sa Ugrima koji su naselili središnji dio Panonske ravnice te su tako pod utjecajima tri različite kulture formirali i tri različita dijalekta koja su se u vidno udaljila u petstoljetnom prekidu komunikacije za vrijeme Turske okupacije.

[Shain]

maksxy kaže:

U štokavskom dijasustavu razlikuju se (pod)narječja:

1. zapadnoštokavska ŠTOKAVŠTINA
2. istočnoštokavska ŠTOKAVICA.

Je l' to nešto novo? Uvijek sam mislio da su štokavština i štokavica istoznačnice.

[Matach]

Imam 2 pitanja.
1) Da li je istina da kajkavsko i neke "verzije" čakavskog narječja sadrže tj. da je očuvan najveći broj starih (slavenskih) riječi (arhaizama),jezičnih oblika i izraza koji se više primjerice u štokavštini ne koriste?

2) Da li se na temelju kajkavskog i čakavskog narječja može naslutiti da oni potječu iz različitih zemljopisnih područja u "pradomovini" Slavena ( samim time i njihovi pragovornici) ili su kao takva nastala tek dolaskom Slavena na naše područje?

Jako mi je zanimljivo bilo kad sam gledao emisiju s nekog hrv. otoka i kad su stanovnici počeli govoriti njihovim lokalnim govorom. To mi je bilo isto kao kad slušam Bednjance samo što su ovi umjesto "kaj" govotili "ča" al su na prvi pogled zvučali isto (isto obadvoji zavijaju)...rekao bi neko kao da su si susjedi

[Tony_umag]

Matach kaže:

Imam 2 pitanja.
1) Da li je istina da kajkavsko i neke "verzije" čakavskog narječja sadrže tj. da je očuvan najveći broj starih (slavenskih) riječi (arhaizama),jezičnih oblika i izraza koji se više primjerice u štokavštini ne koriste?

2) Da li se na temelju kajkavskog i čakavskog narječja može naslutiti da oni potječu iz različitih zemljopisnih područja u "pradomovini" Slavena ( samim time i njihovi pragovornici) ili su kao takva nastala tek dolaskom Slavena na naše područje?

Jako mi je zanimljivo bilo kad sam gledao emisiju s nekog hrv. otoka i kad su stanovnici počeli govoriti njihovim lokalnim govorom. To mi je bilo isto kao kad slušam Bednjance samo što su ovi umjesto "kaj" govotili "ča" al su na prvi pogled zvučali isto (isto obadvoji zavijaju)...rekao bi neko kao da su si susjedi

...u pradomovini i još neko vrijeme nakon doseljenja u ove krajeve svi slaveni su govorili jednim staroslavenskim jezikom, po dolasku nisu se još razvila narječja....na razvoj narječja utjecalo je prvotno okružje i međusobna izoliranost, (ugri i austrijanci na formiranje kajkavskog, mleci na formiranje čakavskog i bizant pa potom turci na formiranje štokavskog (kod hrvata zapadnoštokavskog, kod srba istočnoštokavskog)), na konačno formiranje narječja najviše je utjecalo 500 godina međusobne izolacije pod različitim nepomirljivim carstvima....u svim narječjima ima dosta sačuvanih staroslavenskih izraza jer potječu od staroslavenskog....

[native]

Matach kaže:

Imam 2 pitanja.
1) Da li je istina da kajkavsko i neke "verzije" čakavskog narječja sadrže tj. da je očuvan najveći broj starih (slavenskih) riječi (arhaizama),jezičnih oblika i izraza koji se više primjerice u štokavštini ne koriste?

2) Da li se na temelju kajkavskog i čakavskog narječja može naslutiti da oni potječu iz različitih zemljopisnih područja u "pradomovini" Slavena ( samim time i njihovi pragovornici) ili su kao takva nastala tek dolaskom Slavena na naše područje?

Jako mi je zanimljivo bilo kad sam gledao emisiju s nekog hrv. otoka i kad su stanovnici počeli govoriti njihovim lokalnim govorom. To mi je bilo isto kao kad slušam Bednjance samo što su ovi umjesto "kaj" govotili "ča" al su na prvi pogled zvučali isto (isto obadvoji zavijaju)...rekao bi neko kao da su si susjedi

imaju i čakavsko i kajkavsko puno stranog utjecaja (talijanskog/njemačkog), al po konstrukciji riječi, deklinaciji i sl. definitivno najizvorniji ostaci. pritom mislim na pravi čakavski i kajkavski ne na prerade kakve su u većim gradovima danas.

meni je također to predobro zvučalo kad sam prije par godina počeo to malo proučavat. fasciniran sam i danas kolko su slični kajkavsko i čakavsko narječje, a mi se danas svađamo na relaciji Zagreb- Split o naglascima. šteta kaj se nisu održali...

slušaj ovo, kak ne tak davno bješe: http://uk.youtube.com/watch?v=cVM-gjQHC9s

[8T8]

maksxy kaže:

Skinuto sa neta:
Hrvatska narječja i dijalekti
 Hrvatski (govorni) jezik sastoji se od tri narječja:
1.ČAKAVŠTINA ili hrvatsko Čakavsko narječje 12% govornog jezika Hrvata
2.KAJKAVŠTINA ili hrvatsko Kajkavsko narječje 31% govornog jezika Hrvata
3.ŠTOKAVŠTINA ili hrvatsko Štokavsko narječje 57% govornog jezika Hrvata

Mene zanima kakva je situacija bila s tim postocima prije recimo 50 i 100 godina. Meni kao rođenom kajkavcu (a vjerujem da je tako i čakavcima) štokavština djeluje nekako strano, ma koliko god ju (morao) koristiti.

[dementiapraecox]

8T8 kaže:

Mene zanima kakva je situacija bila s tim postocima prije recimo 50 i 100 godina. Meni kao rođenom kajkavcu (a vjerujem da je tako i čakavcima) štokavština djeluje nekako strano, ma koliko god ju (morao) koristiti.

Manje štokavice, veće kajkavštine i čakavštine. Kada bismo objedinili i idealizirali sva čakavska narječja u jedan čakavskí jezik, pače sva kajkavska narječja u jedan kajkavskí jezik, tada bismo prije sto godin u Hrvatskoj imali 2/3 neštokavskih jezikov. Zanemarimo li govor bivše hrvatske vojne krajine (naseljeno s iztoka), U Hrvatskoj bismo imali 3/4 neštokavskih jezikov. Danas u cielomu svietu broj Hrvatov/ic ikavcev (uz ikavsko-ekavsko-jekavske mješavine) doseže 70%.

[Tony_umag]

8T8 kaže:

Mene zanima kakva je situacija bila s tim postocima prije recimo 50 i 100 godina. Meni kao rođenom kajkavcu (a vjerujem da je tako i čakavcima) štokavština djeluje nekako strano, ma koliko god ju (morao) koristiti.

...prije 172 godine situacija je bila ovakova.....hrv.štokavština-41%, hrv.kajkavština-36%, čakavština-23%, takova situacija zadržala se bez znatnih odstupanja sve do nakon ww2, izuzetak su bili gradovi unutar kajkavskog ili čakavskog narječja u kojima je dio puka rabio štokavštinu, no u to vrijeme gradovi su bili mali te to nije imalo značajan utjecaj,....največi zagreb tada je imao tek dvadeset tisuća stanovnika.
....no danas je vrlo aktualna činjenica kako je značajan dio novoštokavskih govora prožet čakavštinom, kako se čakavština još u pred turskom razdoblju mješala sa štokavštinom proizvod su čakavsko-štokavski govori....dubrovački, zapadnoikavski i nešto istočnobosanski, stoga po nekim jezikoslovcima sa pravom ti su štokavski govori bliži čakavštini nego istočno štokavskim govorima...

[Tony_umag]

dementiapraecox kaže:

Manje štokavice, veće kajkavštine i čakavštine. Kada bismo objedinili i idealizirali sva čakavska narječja u jedan čakavskí jezik, pače sva kajkavska narječja u jedan kajkavskí jezik, tada bismo prije sto godin u Hrvatskoj imali 2/3 neštokavskih jezikov. Zanemarimo li govor bivše hrvatske vojne krajine (naseljeno s iztoka), U Hrvatskoj bismo imali 3/4 neštokavskih jezikov. Danas u cielomu svietu broj Hrvatov/ic ikavcev (uz ikavsko-ekavsko-jekavske mješavine) doseže 70%.

...1835/36 utvrđeno koje je najbronjije hrv. narječje stoga je donesen izbor... .... zatim u hrvatsko-slavonskoj i banskoj vojnoj krajini 58% katolici, 39%pravoslavci.....u banskoj vojnoj krajini 44% kajkavci, 56% štokavci, u bjelovarsko-đurđevačkoj pukovniji-večina kajkavci, u ogulinskoj,slunjskoj i otočkoj pukovniji večinom čakavci u gospićkoj večinom štokavci.....kad bi Hrvati izabrali koje drugo narječje onda bi to drugo bio njihov jezik...kad bi da bi, ovako kako je izabrano i izgrađeno mislim da je i najbolje.....uz postupnu ugradbu čakavskog i kajkavskog leksika u hrvatski jezik shodno zastupljenosti narječja dobiti čemo na koncu idealnu jezičnu formu....

[dementiapraecox]

Tony_umag kaže:

...1835/36 utvrđeno koje je najbronjije hrv. narječje stoga je donesen izbor... .... zatim u hrvatsko-slavonskoj i banskoj vojnoj krajini 58% katolici, 39%pravoslavci.....u banskoj vojnoj krajini 44% kajkavci, 56% štokavci, u bjelovarsko-đurđevačkoj pukovniji-večina kajkavci, u ogulinskoj,slunjskoj i otočkoj pukovniji večinom čakavci u gospićkoj večinom štokavci.....kad bi Hrvati izabrali koje drugo narječje onda bi to drugo bio njihov jezik...kad bi da bi, ovako kako je izabrano i izgrađeno mislim da je i najbolje.....uz postupnu ugradbu čakavskog i kajkavskog leksika u hrvatski jezik shodno zastupljenosti narječja dobiti čemo na koncu idealnu jezičnu formu....

Blah i bah. Ne lupetaj, ne laprdaj i trkom nazad u pičsku školu !!! Štokavsko narječje je Hrvatom i Hrvaticam nametnuto jere bo je 8 milijunov Srbov govorilo njime. Sve ostalo je trla baba dlan da joj proiđe dan. Da je tada, kojim srjetnijim slučajem, prihvaćena stara dalmatinska štokavica sada ti tu ne bi pisaĺ "monade". Obrazuj se i opismeni.