Jezik i književnost (stilemi, versifikacija ...)

[malapala]

Danas sam imala ispit, srećom prošla sam pismeni i za usmeni sam doznala da profesorica ispituje stileme, u knjizi koju ja imam i iz koje smo učili za ispit toga nema ( imam knjigu Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskom standardnom jeziku - Frančić, Hudeček, Mihaljević) ... još je veći problem što je usmeni u ponedjeljak a ja do tad nemam gdje nabaviti knjigu u kojoj ima nešto o stilemima... pa vas molim postoji li negdje na netu nešto o stilemima ( što su, kako ih razlikovati, koliko vrsta stilema imamo ... )

hvala

[krazykat]

Riffaterre? sto ne guglas Riffaterre - stilemi - stylèmes ?
... ako je netko napravio popis vrsta stilema, bas bi me interesiralo procitati...

[malapala]

... i dalje trebam pomoć ... kako razlikovati
fonostileme , morfostileme , sintaktostileme, semantostileme ... našla sam na internetu nešto o tome... ali nemam primjera kako da ih razlikujem ...

[Didi]

malapala kaže:

... i dalje trebam pomoć ... kako razlikovati
fonostileme , morfostileme , sintaktostileme, semantostileme ... našla sam na internetu nešto o tome... ali nemam primjera kako da ih razlikujem ...

Pa valjda po prvom dijelu složenice: ako je stilem jedinica koja nosi stilsku informaciju odnosno manje ili više odstupa od jezične norme, sintaktostilem će biti jedinica u kojoj se ta informacija odnosi na sintaksu. Recimo, neuobičajeno postponiranje bit će sintaktostilem. I tako redom.

[krazykat]

hehe... prosao voz, Didi..
a kako je prosao ispit?

Riffaterre - ah moje stare ljubavi..

[Gregory House]

Didi kaže:

Pa valjda po prvom dijelu složenice: ako je stilem jedinica koja nosi stilsku informaciju odnosno manje ili više odstupa od jezične norme, sintaktostilem će biti jedinica u kojoj se ta informacija odnosi na sintaksu. Recimo, neuobičajeno postponiranje bit će sintaktostilem. I tako redom.

Da, to bi bilo to...
Stilem donosi određeni otklon od uobičajenog, određenu neobičnost, neočekivanost koja privlači pozornost.
Fonostilemi rade taj otklon na fonološkom/fonetičkom području. Najjednostavniji primjer su stilske figure dikcije (asonanca, aliteracija, onomatopeja...)
Morfostilemi neobičnosti rade na polju morfologije, dakle u praksi su to najčešće neobično/drugačije tvorene riječi u svrhu očuvanja ritma rečenice, figura ponavljanja ili drugih stilskih potreba. Kod Ivane Brlić-Mažuranić, na čijim sam bajkama jednom radio lingvostilističku analizu, to su najčešće nepostojeći pridjevi i glagoli tvoreni prema drugim postojećim kako bi se stvorio ritmički efekt nabrajanja. Morfostilem je i Matoševa "večer" kao imenica srednjeg roda (jesenje večer), dok je inače, razumljivo, riječ o imenici ženskog roda.
Sintaktostilemi odnose se na bilo kakve neobičnosti u građenju rečenica, kao i na uporabu pojedinih glagolskih vremena u točno određenu, obilježenu svrhu unutar djela. Ivana Brlić-Mažuranić tako uglavnom koristi prošla glagolska vremena, no s vrlo jasnom distinkcijom između istih ovisno o vrsti radnje o kojoj se radi, a od toga odstupa samo kad joj to (ponekad) kvari ritmičku shemu rečenica.
Semantostilemi se najčešće odnose na fine razlike u značenju koje se očituju pri korištenju djelomičnih sinonima. Primjerice, kod djelomičnih sinonima majka-mater-mati, zmija-guja i sl.
Svi navedeni smatraju se mikrostilemima, dakle do izražaja dolaze unutar rečenice. Makrostilemi se, pak, odnose na više rečenica ili na čitave strofe/odlomke/tekst...

[krazykat]

Hvala, nadajmo se da mala nije pala...

[Shain]

malapala kaže:

I dalje trebam pomoć, kako razlikovati fonostileme, morfostileme, sintaktostileme, semantostileme. Našla sam na internetu nešto o tome, ali nemam primjera kako da ih razlikujem.

Možda još netko želi primjere.

"Čovjek s tri zubi" = morfostilem, to je poigravanje padežnim oblikom. Također i u naslovu TV-serije koja se upravo prikazuje "Jedna od dečkiju".

Tin Ujević piše: "Trepet mladih brucoških sviracah i poletaracah", a Matoš: "Ja vučem čemer magle tvojih gorah (...), u meni jeca sjena tvojih dvorah." Vinaver: "(...) dok se ne utvrdi kako se svaka uboga riječ smije šarati slovesima." Tu je "bonus vinus" (za loše vino), i na kraju, ali ne najmanje slatko: "Volim svoja lijepog hrvatska jezika".

[Shain]

Gregory House kaže:

Sintaktostilemi odnose se na bilo kakve neobičnosti u građenju rečenica.

Sintaktostilem stilski je obilježen red riječi.

U neutralnom izražavanju dolazi: a) subjekt prije predikata, b) oznaka načina prije glagola, c) oznaka mjesta iza glagola, c) objekt iza glagola itd. - Svako je odstupanje od toga - sintaktostilem: a) Piše brat; Šumi more; Mrkla je noć. b) More šumi neprestano. c) Brat u sobici piše. d) Brat pismo piše. - Kod sintaktostilema rema dolazi ispred teme.

Sintaktostilem je i poigravanje s mjestom enklitike/glagolskog oblika (Wackernagel): "Tomo je pisao Maretić o organskim govorima." - Ili "Sintakto je stilem stilski obilježen red riječi".

[Perzefona]

Evo jednog soneta koji, po mom mišljenju, vrvi stilemima.

Hajde ih označite i imenujte. Ja bih sama, ali nisam posve sigurna.

DUNJA
Pred starim domom mojijeh otaca
ponosna dunja svoju krošnju širi,
kroz njeno granje sunce zrake baca,
a zlatni plod joj oštrim dahom miri.

Iz dalji bleje čopori ovaca,
i plandujući pjevaju pastiri,
i ječi zvečaj konjskih praporaca.
Iz svog kućerka garov mudro viri

i žmirka na me. Al u meni gine
od čežnje srce, trudna misô bludi
kroz sjajne dane, kojih nije više -

a onaj zadah dunje, pun miline,
u duši mojoj spominjanje budi,
da i grud tvoja dahom tim miriše.

[Shain]

Perzefon@ kaže:

Stilemi. Označite i imenujte. Ja bih sama, ali nisam posve sigurna.

Ovo je kao na kvizu. - Meni su u toj pjesmi najuočljiviji leksikostilemi: zvečaj (=zvečanje; novotvorenica), grud (knjiž. riječ), miriti (=mirisati; knjiž. riječ), kućerak (deminutiv). Morfostilem je mojijeh. - Stilem je izražajni izbor koji se najmanje očekuje, pa su stilemi iz tvoje (Begovićeve) pjesme i oštri dah, plandujući, mudri garov, trudna misao itd.

Leksikostilemi su vrlo često nove riječi, kao npr. kod Matoša: lepršnuti, pamtivječan, tupouh, smijućke, otrobojčiti, baboljetski, pustoškolac, vodoholizam, monokliranje. Te riječi nisu načinjene da bi ušle u opći jezik, nego da se njima nešto kaže u jednom neponovljivom doživljaju i izrazu.

Leksikostilemi su rijetke i neobične riječi: sničak (=mali san), imence (=malo ime), egzorcizmence (=mali egzorcizam), preneražak (=malo preneraženje), zgražak (=malo zgražanje), Vivianak (=Vivianica), laknutak (=olakšanje), mutnjaković (=nejasna osoba), gefufna (žargonska riječ).
____
Pro bono.

[demonfighter]

Molio bih vas ako netko od vas moze da napravi lingvostilističku analizu sljedećih 5 ujevićevih pjesama .:
prva:
HEKTOR ZA ASTIJANAKTA:
Zemljina Snago, moj budući Sine,
u te da bacim sve što ne smjeh reći
od svoga oca ti ćeš biti veći
za čitav polet uskiptale tmine.

I, kad god uzdah grudima se vine,
žeže me plodno sjeme što će teći;
i trpim što će preko mene prijeći
budući patnik strašne veličine.

Tajna života svoju klicu skriva
u našem boku i u duši mesa;
al težak san je što ga Muško sniva,

dok svojem stegnu pridaje nebesa;
jer svaka ljubav carstvo vila biva,
a draga žena, svaka, Prinčipesa.
druga:
MENI BEZ MENE
Ure od smole cure besmisleno,
sumorni čovjek snatri bestjelesno,
sutonska strast se boji bezimeno,
a ljubav jeca, jeca bespredmetno;

i sve je danas prazno beskonačno,
a vjetar duva, duva bezutješno
na gole duše koje neprestano
ištu i grle beznadno, beskrajno.
treća:
ODLAZAK
U slutnji, u čežnji daljine, daljine;
u srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
spomenak Brača, Imotskoga.

I bljesak slavna šesitopera,
i miris (miris) kalopera.

Tamo, tamo da putujem,
tamo, tamo da tugujem;

da čujem one stare basne,
da mlijeko plave bajke sasnem;

da više ne znam sebe sama,
ni dima bola u maglama.
četvrta:
SLABOĆA
Po ovoj magli, ovoj kiši —
o pjano srce, ne uzdiši.

Ti ljubilo si uzaludu,
a sada išteš rodnu grudu,

i tvoja čežnja, vapaj roba,
traži odnekud pokoj groba.

- Tu ću skoro da izdahnem,
tu ću skoro da usahnem,

na našem plavom, plavom valu,
na našem bijelom, bijelom žalu;

i sve ću naći što sam trebo
pod tvojim svodom, Sveto Nebo,

plaveti sunca i vedrine
nad zemljom stare domovine.
Peta:
NOTTURNO
Noćas se moje čelo žari
noćas se moje vjeđe pote,
a moje misli san ozari
umrijet ću noćas od ljepote.

Duša je strasna u dubini,
ona je zublja u dnu noći,
plačimo, plačimo u tišini
umrimo, umrimo u samoći.
AKO NE MOZE NI JEDNA OD OVIH ONDA VI KOJE HOCETE OD TINA UJEVICA HVALA LIJEPA UNAPRIJED !!!

[Shain]

demonfighter kaže:

Molio bih vas ako netko od vas može da napravi lingvostilističku analizu sljedećih pet Ujevićevih pjesama: HEKTOR ZA ASTIJANAKTA.

Ovo ti ide na potforum "Književnost", a i domaće se zadaće ovdje ne traže. Evo ti ipak nekolko natuknica za jednu od navedenih pjesama.

Lingvostilističkoj analizi prethodi filološka, u kojoj su npr. vrijeme i životne okolnosti u kojima je pjesma nastala, značenje pojedinih aluzija i dr. (Ujević je tu pjesmu napisao nakon Prvog svj. rata). Prethodi joj i naratološka, tj. shvaćanje o čemu se u pjesmi radi (radi se o ocu i sinu iz "Ilijade", Hektoru i Astijanaktu; glasovita je scena oproštaja od sina prije odlaska u bitku; začudno je što se u ovoj pjesmi Hektor oprašta od sina koji se još nije rodio, čak nije ni začet).

Sad bi trebalo da započneš analizu lingvističkim aparatom. Ujević upotrebljava imenice bogate značenjima: snaga, sin, tmina, uzdah, sjeme, patnik, veličina, klica... (koje su konotacije svake od tih imenica?). U prve dvije strofe od glagolskih oblika najviše upotrebljava futur I. i futurski prezent (zato što na temelju svoje spoznaje i životnog iskustva anticipira život svoga nerođenog djeteta). U posljednje dvije strofe prelazi na svevremenski prezent, čime izražava uobičajenu mušku sudbinu u ratu, a i općeljudsku u svim vremenima. Služi se i snažnim epitetima: zemljina, uskiptale, plodno, strašne, težak, draga (koje su konotacije tih epiteta?).

I na kraju treba govoriti o fonostilemima: žeže, prijeći (ovdje se izgovara pr'jeći), upotrebi suglasnika s najvišom frekvencijom, koji su iritantni ("s" i "z"; Zemljina, Snago, Sine ...). - Zatim o morfostilemima: aorist smjeh/smjedoh, pa o leksikostilemima (nesvakidašnje riječi): uskiptale, stegnu, prinčipesa. O semantostilemima (pomaci u značenju, metafore): mesa (=ljudskog tijela), carstvo vila (=ljepota), uskiptala tmina (=nekontrolirani i nejasni ljudski nagoni), Zemljina Snago (sin daje snagu ocu kao Geja Anteju), stegnu pridaje nebesa (=spolnost donosi iluziju spasa). - Ima i grafostilema (pravopisnih odmaka), npr. veliko slovo u riječima Snago, Sine, Muško, Prinčipesa, čime te pojmove pojačava.

I nađi nešto za zaključak, npr. u pjesmi je na ekstremno sažet način izražena sudbina svakog čovjeka. Ujević je ovom malom epizodom, koja se zbila u okolnostima Trojanskoga rata, dojmljivim stilemima izrekao trnovit ljudski put.

[Perzefona]

demonfighter kaže:

samo ako nije problem mozes li mi reci za koju je ovo tocno po redu pjesmu ?

Isuse i Marijo!

@Shain, nemoj mu reći, please!

[demonfighter]

Hvala ti lijepa Shain !!!

[colbert]

Mislim da necu pogrijesiti ako te proglasim za najvecu lijencinu ikad (spéciale dédicace Didi ) na ovom podforumu. Da ne bi jadan slucajno procitao prvi stih prve pjesme... Perz je to lijepo sumirala, Isuse i Marijo!

[demonfighter]

ma nevolim ovaj predmet!! ako vam nije tesko moze li jos 4 lingvostilisticke pjesme koje sa m vec napisao jer ja ovo ne znam ako moze do sutra u 11:00
Hvala unaprijed !!!

[Perzefona]

demonfighter kaže:

lingvostilisticke pjesme

Zamoli Lastana.

[demonfighter]

tKO JE TO ?

[Perzefona]

demonfighter kaže:

tKO JE TO ?

Forumaš, stručnjak. Mislim da će i sam vidjeti. Voli pomoći takvima, nadaj se da će i tebi. Ja se od srca nadam.