Demografija - depopulacija u Hrvatskoj 2007 - združena tema

[dudu]

U 2007. zabilježen je blagi porast broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 1,1%, tj. rođeno je 464 djece više nego u 2006. Od 41 910 živorođene djece, 21 460 ili 51,2% rođeno je muške i 20 450 ili 48,8% ženske djece. U 2007. rođeno je i 160 mrtvorođene djece.

Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2007. iznosila je 9,4.

U 2007. zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%. Od ukupnog broja umrlih osoba (52 367) u 2007. godini 26 300 ili 50,2% odnosilo se na muške i 26 067 ili 49,8% na ženske osobe.

Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2007. iznosila je 11,8.

Stopa prirodnog prirasta u 2007. bila je u Republici Hrvatskoj negativna i iznosila je -2,4 (-10 457 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 80,0. U Splitsko-dalmatinskoj županiji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji bio je pozitivan prirodni prirast, a u svim ostalim županijama i Gradu Zagrebu bio je negativan. Najveći negativni prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -1 265 uz vitalni indeks od 69,4.

Pozitivan prirodni prirast bio je u 107 gradova/općina, a negativan u 436 gradova/općina i u Gradu Zagrebu, a 12 općina imalo je nulti prirodni prirast.

Zagrebačka županija

2003. 3.010/3.551
2004. 3.056/3.466
2005. 3.174/3.569
2006. 3.188/3.419
2007. 3.247/3.509

Krapinsko-zagorska županija

2003. 1.216/2.126
2004. 1.224/1.973
2005. 1.228/1.905
2006. 1.204/1.916
2007. 1.206/1.929

Sisačko-moslavačka županija

2003. 1.516/2.620
2004. 1.575/2.589
2005. 1.631/2.651
2006. 1.523/2.550
2007. 1.506/2.702

Karlovačka županija

2003. 1.078/2.143
2004. 1.023/2.078
2005. 1.131/2.149
2006. 1.119/1.984
2007. 1.159/2.065

Varaždinska županija

2003. 1.683/2.492
2004. 1.725/2.245
2005. 1.834/2.199
2006. 1.764/2.125
2007. 1.721/2.316

Koprivničko-križevačka županija

2003. 1.104/1.708
2004. 1.099/1.738
2005. 1.239/1.694
2006. 1.127/1.702
2007. 1.157/1.709

Bjelovarsko-bilogorska županija

2003. 1.129/1.958
2004. 1.132/1.843
2005. 1.249/1.866
2006. 1.184/1.799
2007. 1.174/1.866

Primorsko-goranska županija

2003. 2.360/3.585
2004. 2.355/3.241
2005. 2.367/3.432
2006. 2.351/3.335
2007. 2.384/3.509

Ličko-senjska županija

2003. 434/863
2004. 405/790
2005. 458/857
2006. 390/850
2007. 380/869

Virovitičko-podravska županija

2003. 843/1.273
2004. 846/1.218
2005. 910/1.268
2006. 816/1.220
2007. 848/1.260

Požeško-slavonska županija

2003. 822/1.006
2004. 796/1.024
2005. 833/987
2006. 808/1.055
2007. 815/1.089

Brodsko-posavska županija

2003. 1.683/2.056
2004. 1.607/1.990
2005. 1.766/1.997
2006. 1.695/1.962
2007. 1.689/2.047

Zadarska županija

2003. 1.509/1.701
2004. 1.543/1.594
2005. 1.791/1.714
2006. 1.672/1.641
2007. 1.676/1.794

Osječko-baranjska županija

2003. 2.794/4.030
2004. 2.804/3.724
2005. 3.061/3.976
2006. 2.928/3.924
2007. 2.896/4.134

Šibensko-kninska županija

2003. 936/1.481
2004. 890/1.416
2005. 954/1.495
2006. 905/1.476
2007. 914/1.445

Vukovarsko-srijemska županija

2003. 1.901/2.249
2004. 1.971/2.180
2005. 2.052/2.333
2006. 1.950/2.242
2007. 1.942/2.293

Splitsko-dalmatinska županija

2003. 4.593/4.570
2004. 4.962/4.215
2005. 4.970/4.536
2006. 4.906/4.316
2007. 4.883/4.488

Istarska županija

2003. 1.551/2.228
2004. 1.692/2.112
2005. 1.772/2.210
2006. 1.793/2.154
2007. 1.918/2.241

Dubrovačko-neretvanska županija

2003. 1.123/1.283
2004. 1.264/1.211
2005. 1.251/1.256
2006. 1.340/1.216
2007. 1.308/1.238

Međimurska županija

2003. 1.249/1.272
2004. 1.178/1.210
2005. 1.236/1.254
2006. 1.220/1.296
2007. 1.214/1.229

Grad Zagreb

2003. 7.134/8.380
2004. 7.160/7.890
2005. 7.585/8.422
2006. 7.563/8.214
2007. 7.900/8.631

DZS

[dudu]

Vukovar 245/365
Vinkovci 420/364

[river_city]

Na kraju da li se stopa prirodnog prirastaja pobosljava ili pogorsava u odnosu na prosle godine?
sad je -2.4, kako je zadnjih par godina?

[dudu]

river_city kaže:

Na kraju da li se stopa prirodnog prirastaja pobosljava ili pogorsava u odnosu na prosle godine?
sad je -2.4, kako je zadnjih par godina?

ma to je tu negdje cijelo vrijeme, unutar 2-3 promila negativnog rasta.

[river_city]

Zanimljivo kako Istarska zupanija ima veliki porast broja rodenih i stagnaciju broja umrlih, cini se jos malo da ce i ona imat pozitivan prirodni prirast.

[dudu]

da, istarska, zagrebačka i zagreb imaju stalan rast.

[dudu]

split je ove godine u minusu, ali ga izvlače njegove okolne općine.

Split 1.725/1.758
Solin 308/152
Kaštela 430/266
Trogir 149/126
Dugi Rat 72/41
Dugopolje 50/31
Klis 45/37
Podstrana 120/33

[dudu]

veći gradovi

Dugo Selo 201/135
Samobor 356/414
Velika Gorica 736/568
Zaprešić 265/195
Sisak 377/716
Karlovac 491/764
Varaždin 411/522
Koprivnica 284/348
Bjelovar 397/496
Rijeka 984/1.588
Požega 230/292
S.Brod 607/647
Zadar 750/632
Osijek 909/1.349
Đakovo 277/333
Šibenik 384/492
Vukovar 245/365
Vinkovci 420/364
Sinj 256/194
Imotski 176/91
Pula 560/662
Poreč 185/136
Dubrovnik 411/437 (Župa dubrovačka 121/51)
Metković 192/102
Čakovec 285/265

[frane2110]

dudu kaže:

veći gradovi

Dugo Selo 201/135
Samobor 356/414
Velika Gorica 736/568
Zaprešić 265/195
Sisak 377/716
Karlovac 491/764
Varaždin 411/522
Koprivnica 284/348
Bjelovar 397/496
Rijeka 984/1.588
Požega 230/292
S.Brod 607/647
Zadar 750/632
Osijek 909/1.349
Đakovo 277/333
Šibenik 384/492
Vukovar 245/365
Vinkovci 420/364
Sinj 256/194
Imotski 176/91
Pula 560/662
Poreč 185/136
Dubrovnik 411/437 (Župa dubrovačka 121/51)
Metković 192/102
Čakovec 285/265

rijeka ,karlovac i sisak jako lose stoju ,sto reci na to ?
jel imaju podatke za opcine ? kad vec ima za gradove

[Apatrid]

Ličko-senjska županija

2003. 434/863
2004. 405/790
2005. 458/857
2006. 390/850
2007. 380/869

Šibensko-kninska županija

2003. 936/1.481
2004. 890/1.416
2005. 954/1.495
2006. 905/1.476
2007. 914/1.445


DZS[/QUOTE]

Ovi podatci jednostavno ne drze vodu. Prije godinu, dvije za Knin se govorilo da je on najmladji grad u drzavi i da su tu mjesecno rodi dva razreda djece, znaci po 60 mjesecno. To bi znacilo oko 700 djece godisnje. Zeli li netko objasniti kako se u Sibeniku koji je 5 puta veci od Knina rodi tri puta manje djece ? Po mojoj rocjeni realan broj za ovu zupaniju je negdje oko 3.500.

Drugo, podatci za Liku su mi takodje krajnje sumnjivi. U odnosu na 2005 tamo se rodilo skoro 15 % manje djece. Vrlo su ovo cudne varijacije i odstupanja.

Ili usporedimo Liku sa Zupom Dubrovacku. Zar je tamo stvarno rodjeno vise skoro trecina djece koliko se radja u jednoj Lici ? Podsjeticu, opcina Zupa Dubrovacka ima 6.000 stanovnika, a Lika skoro 60.000.

[dudu]

knin ima negativan prirast već 3-4 godina i priča o nekom velikom natalitetu je stvar prošlosti.

Knin 136/174

rijeka ,karlovac i sisak jako lose stoju ,sto reci na to ?
jel imaju podatke za opcine ? kad vec ima za gradove

imaju podaci i za općine, koje te zanimaju?

[frane2110]

dudu kaže:

knin ima negativan prirast već 3-4 godina i priča o nekom velikom natalitetu je stvar prošlosti.

Knin 136/174



imaju podaci i za općine, koje te zanimaju?

u Kninu se hrvatska djeca radaju ,s obzirom da Knin ima oko 9500-10.000 hrvata ,mozda ta brojka drzi vodu

zanimaju me sve opcine

[BOSHNJAK]

dudu kaže:

split je ove godine u minusu, ali ga izvlače njegove okolne općine.

Split 1.725/1.758
Solin 308/152
Kaštela 430/266
Trogir 149/126
Dugi Rat 72/41
Dugopolje 50/31
Klis 45/37
Podstrana 120/33

Jesu li to predgradja Splita ili samo mjesta u istoj zupaniji?

Vidim i Imotski je vitalan, ako su ovakvi ti gradovi uz obalu mozda si onda govorio istinu za Neum

Kojem mjestu treba odbiti cetrdesetak za Neum?

[dudu]

BOSHNJAK kaže:

Jesu li to predgradja Splita ili samo mjesta u istoj zupaniji?

Vidim i Imotski je vitalan, ako su ovakvi ti gradovi uz obalu mozda si onda govorio istinu za Neum

Kojem mjestu treba odbiti cetrdesetak za Neum?

to su općine koje su malte ne split, solin, kaštela, podstrana itd. ma tko zna kome odbiti, svima pomalo.

[jure_1987]

Evo i komentar stručnjaka na gornje podatke :

Gelo: Nije normalno da u Hrvatskoj odumre jedan grad i da nitko ne podigne glas

ZAGREB - Nije normalno da u jednoj zemlji odumre grad od deset tisuća stanovnika, a da nitko zbog toga ne podigne glas i upre prstom u taj problem, izjavio je poznati hrvatski demografski stručnjak Jakov Gelo, sveučilišni profesor, komentirajući najnovije podatke o prirodnom kretanju stanovništva.

Državni zavod za statistiku proteklog tjedna objavio je kako je prošle godine (2007.) u Hrvatskoj bilo 41.910 živorođene djece, a istodobno su umrle 52.367 osobe, što znači da je prirodni prirast bio negativan za 10.457.

Po tim podatcima, sve hrvatske županije imale su negativan priodni prirast, osim Splitsko-dalmatinske, koja je imala 395 više živorođenih nego umrlih, te Dubrovačko-neretvanske županije, koja je imala 70 rođene djece više nego umrlih. Slično je i s velikim gradovima Zagrebom, Splitom, Rijekom i Osijekom - svi su prošle godine imali negativan prirodni prirast.

"Nekompetentni odlučuju. Mi ih biramo na određene funkcije, a oni prisvajaju pravo da odlučuju o svemu", izjavio je Gelo, koji smatra kako nije bitno hoće li za dvije ili tri godine neka autocesta biti dovršena, nego je mnogo važnije hoće li se novac usmjeriti u programe za koje, ako ih danas ne riješimo, sutra može biti kasno.

To što je 564 djece u 2007. rođeno više nego godinu dana prije, kako napominje, ne znači da se može tvrditi kako je to rezultat mjera populacijske politike jer su one prihvaćene krajem 2006. Uostalom, kako dodaje, te mjere dotiču samo 20 posto najsiromašnijih i nezaposlene, a na 80 posto populacije gotovo da nemaju utjecaja.

"U prihvaćenoj populacijskoj politici malo je kvalitetnih mjera. Donesen je program u posljednjoj godini mandata Vlade, a danas se ne provjerava kako se provodi i koji su njegovi učinci. Kad sve skupa analiziram, od toga da rodiljama naknada za dopust ne bi smjela biti kazna, do toga da su neke mjere potpuno deklarativne, mogao bih zaključiti da je sve bio blef", izjavio je.

Kako protumačiti da Hrvatska u svojem okružju, unatoč tako razvijenu zdravstvu, ima dvostruko veću stopu smrtnosti dojenčadi, upitao je, dodajući kako je u Hrvatskoj lani umrlo 234 djece a da nisu navršila godinu dana života, dok se u Ličko-senjskoj županiji rodilo 380 djece - nikad manje u posljednjih deset godina.

Gelo napominje kako smo složni prozivati premijera Sanadera i zagrebačkoga gradonačelnika Bandića kad je riječ o demografskim trendovima, ali za demografsko stanje ne želimo vidjeti i vlastitu odgovornost i krivnju. U tom kontekstu apostrofira privatne poslodavce, koji bi rado uvozili radnu snagu, a ne žele sagledati kako iz hrvatske populacije uključiti što više radno sposobnih u svijet rada.

"Uvoz radne snage ne rješava demografski problem Hrvatske", tvrdi, objašnjavajući kako može imati gospodarski učinak, a demografske će probleme još više produbiti.

Smatra kako je krajnje vrijeme, s obzirom na to da je od 2001. do 2007. u Hrvatskoj umrlo 70.077 osoba više nego što se rodilo djece, donijeti eksplicitne mjere pronatalitetne populacijske politike koje bi bile objedinjene posebnim zakonom, kako su to učinile neke europske države uspješno usmjeravajući demografske trendove vlastita stanovništva (primjerice Francuska), te pratiti stanje i Hrvatskom saboru jedanput na godinu podnositi izvješće o njegovoj provedbi.

Gelo drži kako - ako su mnoge europske zemlje zaustavile i negativne demografske trendove okrenule u pozitivne - nema nikakve prepreke da tako nešto ne pokuša učiniti i Hrvatska, umjesto da se prepušta "bujici" depopulacije koja iz godine u godinu "odnese" po jedan hrvatski grad.

(Hina)

Večernjak.

[dudu]

ma jebe se političarima, oni nek se bave europoskom unijom.

[Apatrid]

jure_1987 kaže:

Evo i komentar stručnjaka na gornje podatke :

Večernjak.

Nesto ne stima sa ovim podatcima. Ne zelim govoriti o nacionalnoj razini, ali lokalnoj da.

Obicno se za krajeve od posebne drzavne skrbi ili interesa kaze da su krajevi sa puno djece, mladim obiteljima koje su doselile iz BiH i Kosova. Lika je jedna od takvih gdje se u njen istocni dio deselio veliki broj ljudi iz BiH. E sad, ako uzmemo u obzir i recentni povratak Srba u Liku, odkud onda tamo najmanji broj rodjene djece u zadnjih 10 godina. Pa valjda treba biti obrnuto i ja mislim da jeste.

Isto vazi za Knin, Karlovac i Sisak. Ovo bi gradvi zbog dolaska ljudi iz BiH i cak Slavonije trebali biti demografski najvitalniji djelovi Hrvatske i oni to jesu. Otud i taj podatak za Knin doista cudi i nema nikakve logike. Ne zaboravimo ni na Janjevce u Kistanju koji u prosjeku imaju po 10 djece.

Moja je pretpostvka da vecina zena radja u Zagrebu i to onda daje laznu sliku. Zato sve ove podatke treba gledati sa skepsom i onda ne odgovraju pravom stanju na terenu. Barem u usporedbi sa percepcijom u medijima.

[dudu]

nisi u pravu, to su floskule. činjenica je da svi koji dođu u hrvatsku brzo poprime sve naše običaje, pa tako i te.

[Hroboatos]

http://www.vecernji.hr/newsroom/news...29834/index.do

Ovo su pravi problemi, to i rasprodaja zemlje.

A ne neki tračevi oko korupcije ili pederski zakoni ili neke pevanije...

[Ringo59]

Hroboatos kaže:

http://www.vecernji.hr/newsroom/news...29834/index.do

Ovo su pravi problemi, to i rasprodaja zemlje.

A ne neki tračevi oko korupcije ili pederski zakoni ili neke pevanije...

E ne moze prika moj. Ne moze i gotovo.
Ja ne znam sta ti sada hoces, ali mi moramo da rijesimo vaznije stavri.
Da zavrsimo 2. svjetski i da dogovorimo ko je tu u Hrvatskoj bio u pravu a ko u krivu. Sa povijesnim osvrtom na predhodne periode i ratove i uzrocno-posljedicne veze. DA se dogovorimo oko ustasa i partizana. I da sudimo dakako.
Pa kad zavrse sudjenja, i kad se sve rascisti, onda komunisticki period da razjasnimo.
I naravno da sudimo. Pa kad presudimo onda Domovinski rat da sudimo, presudimo i dosudimo. Pa onda da svaka vlada sudi predhodnu.
Pa kad sve to zavrsimo onda mozemo da se dohvatimo gospodarstva i dosadne demografije. Ako do tada iko preostane.

A tek mi u BiH!!! Mi jos ni period Osmanlijskog carstva nismo rascistili. A to moramo, dakako.