Šišmiši

[Barbabianca]

Od davnine ljudi su povezivali šišmiše (Chiroptera) sa drugim (uglavnom fantastičnim), strašnim noćnim stvorenjima. Zbog toga ih se progonilo i nemilosrdno uništavalo. Iako je većina praznovjerica o njima nestala, neke su zablude ostale, pa su i danas ove životinjice ugrožene.

Uprkos studijama koje su dokazale suprotno, njih se i danas optužuje za prenošenje bolesti, poput bjesnila, iako je broj zaraženih od ugriza šipšmiša beznačajan, tj. mnogo manji od onih koji stradaju od ugriza psa ili uboda pčele.
U USA su čak i nuđene nagrade od 5.000$ za istrijebljivanje š. sa imanja! Po pojavljivanja članka u novinama, u kojima neki liječnik tvrdi da je dovoljno da šišmiš samo proleti pored osobe, pa se ona može zaraziti bjesnilom. Iako je to demantirano, država New York troši od 1998 godine, $ 19.000.000 godišnje na vakcinu za ljudi pored kojih su proletjeli šišmiši!

Poslednjih desetljeća, ljudi su ih počeli cjeniti zbog njihove korisne uloge. Šišmiši su najvažniji neprijatelji noćnih letećih šteočina - kukaca. Oni su i važni oprašivači biljaka, (najmanje 500 vrsta), uključujući banane, mango, otrovni bršljen, otrovni hrast, datulju, smokvu i agavu. http://www.geocities.com/slepi_mis/9.html

U Hrvatskoj je zabilježeno tridesetak vrsta šišmiša, odnosno gotovo svi koji dolaze u Europi i ako usporedimo brojnost šišmiša u Hrvatskoj s ostalim dijelovima Europe, možemo reći da je situacija relativno dobra. Svi se hrane kukcima i zato su jako korisni.
Dva su ključna događaja u njihovom godišnjem ciklusu: hibernacija i reprodukcija; o njima ovisi uspješnost neke kolonije a obično se to događa u špiljama, jamama, napuštenim rudnicima i drugim podzemnim prostorima.

Zimi kukaca nema i šišmiši su razvili sposobnost hibernacije (zimskog sna: preživljavanje u nepovoljnim vremenskim uvjetima) za vrijeme koje su sve životne funkcije smanjene na minimum, a šišmiš živi od nakupljenih rezervnih masti. Svako buđenje životinje iz sna dolazi kao stres i dovodi do trošenja rezervnih masti koje mu onda mogu uzmanjkati na kraju zimskog sna odnosno, prije pojave kukaca u okolini, tako da se događa da šišmiši jednostavno umiru od gladi, bez rezervnih masti i bez mogućnosti za lov. Hibernacija je moguća zbog razvoja posebnih prilagodbi u građi bubrega, zadržavanju vode u organizmu, građi nogu itd.

. . . . Razmnožavanje

Osim za vrijeme zimskog sna šišmiši su naročito osjetljivi za vrijeme reprodukcije. Šišmiši se većinom pare ujesen, a oplodnja se događa u proljeće. Kolonije ženki sa mladima se počinju formirati u svibnju a svoj vrhunac u brojnosti dostižu u lipnju kada su već pristigle sve gravidne ženke. U lipnju se kote, obično jedno ili dva, majka ostavlja mlado u gnijezdu i odlijeće u lov. Mladi otvaraju oči već sa devet dana, a nakon pet tjedana mogu samostalno letjeti i loviti. Iznimno je važno zaštititi kolonije ženki sa mladima od uznemiravanja ali i od oštećivanja njihovog staništa jer o uspješnoj reprodukciji bitno ovisi i preživljavanje vrste. http://www.ekologija.net/wild/sismis.htm
http://www.ekologija.net/okolis/dan_sismisa_2001.htm

[Potala]

Ludi su mi ti šišmiši. Tu i tamo mi prolete hodnikom od kuće (zgrade), malo bauljaju koju večer pa odu.
Jednom su se izlegla 2 šišmiša u prozoru (dvostruki prozor pa u prostoru između). Prvo nisam ni skužila da su to šišmiši, izgledali su ko žohari ili neke takve živine
Ali nakon par dana počeli su lagano širiti krila pa mi je sinulo što je to. Malo sam lupkala po staklu da vidim hoće li se mrdnuti, ali nije bilo nikakve reakcije. Došlo mi je da otvorim prozor i malo ih poškakljam, ali bojala sam se da mi mama-šišmiš ne doleti od nekud

[Barbabianca]

. . KAKO IH ZAŠTITITI I SAČUVATI OD IZUMIRANJA

1. Ne uznemiravajte i ne dirajte šišmiše ukoliko naiđete na njihovu koloniju
2. Na tavanu se služite samo neotrovnim premazima za zaštitu drva
3. Postavite kućice za šišmiše
4. Izbjegavajte uporabu pesticida
5. Ne posjećujte špilje zimi, u vrijeme hibernacije šišmiša.


. . Šišmiše Hrvatske možemo podijeliti u tri porodice:
1. Zecousnjake ili golorepaše (Molossidae) 2. Topire ili potkovnjake (Rhinolophidae) i 3. Glatkonosce (Vespertilionidae) Zecousnjaci su u nas zastupljeni s jednom vrstom, topiri s tri ili četiri, dok su glatkonosci najčešći šišmiši u Hrvatskoj.

. . . . Kako žive šišmiši?

Š. su uglavnom noćne životinje. Hrane se noću, premda ih u proljeće možemo vidjeti i kasno popodne. Dane provode u špiljama, dupljama ili tavanima viseći naglavce.
Oplodnja š. posebna je u životinjskom svijetu. Do parenja dolazi u jesen, no muške spolne stanice miruju u ženkinome tijelu sve do proljeća.

. Zanimljivosti iz svijeta šišmiša: Šišmiši nisu slijepi.
•Mogu vidjeti u mraku slušajući jeku svojih visokofrekventnih zvukova-poziva.
Krila š. su vrlo velike ruke sa produljenim člancima prstiju između kojih je razapeta koža.
Šišmiši ne grade nova gnijezda već vise u gnijezdima u pukotinama špilja, dupljama drveća.

Šišmiši mogu živjeti i do 30 godina.
Od približno 4500 različitih vrsta sisavaca, gotovo 1000 vrsta otpada na š.
• Šišmiši oprašuju datulje, vaniliju, banane, baobab, kruhovac, agave, itd.
• Jedan šišmiš može tijekom jedne noći pojesti i do 600 komaraca.

Dok se u većem dijelu svijeta ljudi boje šišmiša, nije svugdje tako. U Kini i Japanu šišmiši su simbol sreće, a kineska riječ «fu» znači i sreća i šišmiša. http://www.wildlondon.org.uk/wildinfo/bats.htm

[adriatic]

Mladunci su golemi, često teže oko 25 do 30% težine majke. Prvih nekoliko dana života, mladunče ostaje visiti naglavce, sišući mlijeko. Kako se većina mladunaca rađa sama, poremetilo bi majčin balans kada bi mladunče visilo sa strane. Da bi se ovo izbjeglo, mladunče visi pod kutom, ustima zakačeno za jednu sisu, dok su stražnje noge zakačene o suprotni pazuh. Kod naših šišmiša mladi se obično rađaju u lipnju, i tada ženka okoti jedno ili dva mladunca. Šišmiši se rađaju danju.
Iako ženke žive u velikim grupama u gnijezdlištima-jaslicama, (nursery) svaka brine samo o svom potomku, i u početku leti s njim dok ne nađe prikladno mjesto. U svim vrstama, samo ženke skrbe za mlade. Majke se moraju same hraniti dok podižu mlado, ali ne mogu upješno loviti dok nose mladunče, tako da su oni često prepušteni sami sebi u jaslicama po nekoliko sati svakog dana. Kada se majka vrati u jaslice, mora naći svoje mladunče u mnoštvu, naizgled jednakih, mladih. Ženku vodi sjećanje na mjesto gde je ostavila bebu, kao i osobiti miris i glasanje mladunca. Tako uspjeva prepoznati svoga potomka među stotinama ili čak tisućama drugih.

http://www.geocities.com/slepi_mis/9.html

[Barbabianca]

Šišmiši su uglavnom noćne životinje koje dane provode spavajući u nekom skrovištu.
Pri tome vise naglavce što im u slučaju opasnosti omogućuje bijeg jednostavnim otpuštanjem kandže.

Za držanje za podlogu im nije potrebna jer se
pod njegovom težinom tijela kandžice automatski skupljaju oko podloge.

Za orijentaciju i lokaciju plijena (kukaca) šišmiši se koriste ultrazvukom.
Ispuštaju ultrazvuke nečujne za ljudsko uho i hvataju njihove odjeke.

Uši su im dobro razvijene s velikim ušnim školjkama da bi mogli hvatati povratne ultrazvuke.
Šišmiši nisu slijepi i imaju dobar vid, ali je većini još bolje razvijen njuh.

Može ih se naći popećinama, kamenolomima, napuštenim rudnicima,
dupljama drveća, pa čak i u potkrovljima kuća i drugih građevina.

Glavna je značajka šišmiša niska stopa razmnožavanja.
Obično, ženka koti samo jednom godišnje jedno mladunče.
No, kao protuteža tako niskoj stopi razmnožavanja,
neki šišmiši žive duže od 20, a ponekad i od 30 godina.

Mnoge vrste šišmiša su ugrožene. Razlozi njihovog izumiranja najčešće su
gubitak staništa zbog krčenja šuma i korištenje pesticida u poljoprivrednoj industriji.

Prema IUCN (International Union for Conservation of Nature and Natural Resources)
već je izumrlo 12 vrsta šišmiša, dok je 75 vrsta ugroženo.

http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=175561
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0i%C5%A1mi%C5%A1i

[Herp]

Ako nekog zanima, ove vrste šišmiša žive u Hrvatskoj:

Rhinolophus blasii, sredozemni potkovnjak
Rhinolophus euryale, južni potkovnjak
Rhinolophus ferrumequinum, veliki potkovnjak
Rhinolophus hipposideros, mali potkovnjak
Rhinolophus mehelyi
Barbastella barbastellus, širokouhi mračnjak
Eptesicus nilssoni, sjeverni noćnjak
Eptesicus serotinus, kasni noćnjak
Hypsugo savii, savijev šišmiš, primorski šišmiš
Miniopterus schreibersi, dugokrili pršnjak
Myotis aurascens
Myotis bechsteini
Myotis brandti
Myotis blythii, oštrouhi šišmiš
Myotis capaccinii, dugonogi šišmiš
Myotis dasycneme
Myotis daubentoni
Myotis emarginatus, riđi šišmiš
Myotis myotis, veliki šišmiš
Myotis mystacinus, mali brkati šišmiš
Myotis nattereri, resasti šišmiš
Nyctalus lasiopterus
Nyctalus leisleri
Nyctalus noctula
Pipistrellus kuhlii, bjelorubi šišmiš
Pipistrellus nathusii, šumski šišmiš
Pipistrellus pipistrellus, patuljasti šišmiš
Pipistrellus pygmaeus
Plecotus auritus, dugouhi šišmiš
Plecotus austriacus
Plecotus kolombatovici, kolombatovićev dugoušan
Plecotus macrobullaris
Vespertilio murinus, dvobojni šišmiš
Tadarida teniotis, sredozemni slobodnorepac

[macondo]

Koja je ovo vrsta na slici?
Ljeti ih često znam pronaći na zemlji (kao ove na slici) - jesu li to mladi ispali iz kolonije i što učiniti s njima?

[sita]

Meni su oni super! Često mi ulete u sobu ali ne znaju izaći i onda lete, lete, lete... A kako nemam u sobi ništa za što se mogu uloviti zna se desiti da padne u ćošak kod prozora pa idem po krpu i pustim ih van.
Možda bi mogla stavit neke letvice da se malo odmore kad mi dođu u posjet.

[Herp]

macondo kaže:

Koja je ovo vrsta na slici?
Ljeti ih često znam pronaći na zemlji (kao ove na slici) - jesu li to mladi ispali iz kolonije i što učiniti s njima?

Prilično sam sigurna da pripada rodu Eptesicus iliti noćnjak.

Ne izgledaju mi baš kao mladi

Jel odlete nakon nekog vremena? U tom slučaju ne bi trebala ništa učiniti.

Ovdje imate dosta toga o šišmišima, na hrvatskom jeziku, a možete si skinuti ključ za određivanje vrsta šišmiša u pdf-u.

[Pavor Nocturnus]

I ja imam od kad znam za sebe na tavanu takve šišmiše. Divno ih je gledati kad u suton počnu izlijetati.

[PIPBoy 2000]

Evo, akcija spašavanja šišmiša uspjela. Jadničak uletio u sobu, možda čak i jučer navečer jer danas u toj sobi navečer nismo otvarali prozore osim ujutro. Vukao se po tepihu i parketu pa nije mogao uzletiti pa smo ga s krpom lagano odnijeli na prozor i odletio je. Mislim da nije bio mladi šišmiš, jer obično mladi koji ne znaju uleću u stanove (zgrada u Novom ZG). Ovaj je bio poveći, mrkosmeđe boje. Sad koja je vrsta ne znam. Imao je malene uši, onak' simpa izgleda kao miš.

Zanima me jel' se smije šišmiš u takvom slučaju uhvatiti rukom? Mislim, jel' grizu ili grebu il' može što čovjek pobrati od ovih kvartovskih? Da znam jel' ga drugi put smijem podragati.

[dora]

PIPBoy 2000 kaže:

Da znam jel' ga drugi put smijem podragati.

Mos
Ja dirala po ledima sismisa koji mi je uletio u stan (od naprijed nisam, malo je siktao il puhao il nest, uglavnom nije mi se cinilo kao da sam mu odvec draga ).
Mekan je ko mucica
I krilca su mu mekana i njezna i super

[nitko nevažan]

Šišmiši su s obzirom na veličinu tijela najdugovječniji sisavci na svijetu.
Za razliku od drugih sisavaca njihove veličine, vrlo se sporo razmnožavaju:
ženke obično imaju vrsta imaju samo jednog mladunca godišnje.

Ne mogu biti kućni ljubimci. Oni su divlje životinje i ne smije ih se uznemiravati.
Treba znati i da je, kao i kod drugih divljih životinja, manji dio zaražen bjesnoćom.

http://www.speleologija.hr/znanost/sismisi/index.html

[a1exa]

Baš su predivni
Ima ih hrpa blizu mene u jednoj napuštenoj zgradi. Fakat nije mi jasno zašto ih se dosta ljudi boji kad su tako slatki, korisni i bezopasni.
Jako mi je simpatično kak si ženke babysitaju međusobno

[Endimion17]

Nisu bezopasni. Jedan manji dio prenosi virus bjesnoće. Zato ih nije uputno dirati.

[a1exa]

Endimion17 kaže:

Nisu bezopasni. Jedan manji dio prenosi virus bjesnoće. Zato ih nije uputno dirati.

Tko je spominjao diranje? c/p ...

Kako čovjek može oboljeti od bjesnoće ?
Uzročnik bjesnoće nalazi se u slini zaražene životinje, a na čovjeka se obično prenosi ugrizom bijesne životinje. Čovjek se može zaraziti i ako zarazni materijal bijesne životinje kao što je slina, dođe u direktan kontakt s očima, sluznicom nosa ili usta ili otvorenim ranama na koži.

Jbg ak te nešto ugrize ideš doktoru pretpostavljam ...može i pas biti zaražen pa ih opet ne proglašavamo opasnima...sve je moguce

Može li se čovjek zaraziti i na drugi način osim ugrizom životinje?
Način prijenosa koji ne uključuje ugriz životinje je jako rijedak. Kontakt sline ili drugog potencijalnog zaraznog materijala bolesne životinje (kao što je mozak) s oštećenom kožom ili sluznicama može biti uzrok zaraze za čovjeka. Bilo je slučajeva zaraze čovjeka i kod kontakta sa zaraženom životinjom kad ona nije bila napadač nego žrtva u lovu, konkretno pri guljenju kože.

Drugi kontakti sa bijesnim životinjama kao što je draganje ili kontakt s mokraćom, krvi ili fecesom, ne predstavljaju rizik za zarazu.

Dakle prijenos je preko ugriza, tj. sline i opet...doktor

koliki je uopće taj mali dio? znaš neki postotak ili?

[Endimion17]

Pa ja bih rado dirao šišmiše. Swatki su.

Psi se ne nalaze u velikim skupinama, a i o lutalicama postoji briga. Šišmiši su bez nadzora, ako u nadzor ne ubrajamo to što ih netko potegne metlom kad im nađe skrovište.
Sjećam se da sam čuo nešto o 1%. Uglavnom, neki jako mali udjel šišmiša koji nose virus. Šansa zaraze bjesnoćom je zbog toga jako mala, ali svejedno... Šišmiši se jednostavno smatraju prirodnim rezervoarom virusa bjesnoće.

[JPK]

Koja hrpa budalaština na ovom topicu.

Šišmiši jesu opasni zbog bjesnoće, bez obzira na to što ova "šišmiši su baš slatki buci-buci, a svi koji ne misle tako su zaostali" ekipa baljezgala. Pogotovo ovi koji se neobično ponašaju, a neizbjegavanje kontakta s ljudima, nemogućnost da lete, etc, je neobično ponašanje za divljeg šišmiša. Isto vrijedi i za lisice i druge divlje sisavce, a ne vrijedi za pse.

[Nikolajeva]

JPK kaže:

neizbjegavanje kontakta s ljudima, nemogućnost da lete, etc, je neobično ponašanje za divljeg šišmiša. Isto vrijedi i za lisice

Leteće lisice. Koja hrpa budalaština.

[nitko nevažan]

U poljskoj pomažu šišmišima kutijama koje im služe sklonište.
"Mali šišmiš prosječno pojede oko 2000 komaraca dnevno."

http://www.24sata.hr/fun-i-sexy/sism...maraca/183793/