Izgradnja cesta u drugoj polovici 20. stoljeća

[Pilatus]

Zanima me kako je tekla izgradnja najvažnijih cestovnih pravaca u Republici Hrvatskoj(a tad SR Hrvatskoj).

Konkretno - sadašnja D1(lička magistrala) sa nastavkom preko Prezida, pa dalje na Obrovac..

I sadašnja D8(Jadranska magistrala).


Kad je započeta izgradnja tih cesta?
Tko je sudjelovao u gradnji? Pretpostavljam građevinske firme, omladina kroz radne akcije, i možda zatvorenici .

Jesu li te ceste dijelom izgrađene na nekim starijim cestama, još iz doba Austro-Ugarske, ili Kraljevine Jugoslavije?


Dajte neke slike, linkove, a poželjne su i preporuke knjiga na tu temu.

[x-type]

za ove ceste od Karlovca prema Primorju vjerojatno znaš (Lujzijana i ekipa) pa o njima neću.
D1 - nemam precizne podatke, ali iz karakteristika te ceste se vidi da nije građena po kozjim putevima, već da je vjerojatno izgrađena ispočetka. kad? to i mene zanima i dao si mi dobar povod za istraživanje. imam AMZS-ovu autok-kartu Juge iz 1982. i na njoj je situacija s D1 sljedeća: podebljano kao glavna magistrala je do Gračaca. odande smjer prema jugu prema debljini oznaka usmjerava na D27 Obrovac - Karin - Benkovac - Šibenik i dalje D8 na jug. danas je taj smjer gotovo zaboravljen. što je s D1 na toj karti? od Gračaca do Sučevića je ucrtan nekakvi cestuljak, a od Sučevića do Knina makadamska cesta. od Knina dalje je opet debela linija magistrale.

[harfija]

Evo nešto staro

https://www.forum.hr/showthread.php?t=196929

[conan12]

Pilatus kaže:

Zanima me kako je tekla izgradnja najvažnijih cestovnih pravaca u Republici Hrvatskoj(a tad SR Hrvatskoj).

Konkretno - sadašnja D1(lička magistrala) sa nastavkom preko Prezida, pa dalje na Obrovac..

I sadašnja D8(Jadranska magistrala).


Kad je započeta izgradnja tih cesta?
Tko je sudjelovao u gradnji? Pretpostavljam građevinske firme, omladina kroz radne akcije, i možda zatvorenici .

Jesu li te ceste dijelom izgrađene na nekim starijim cestama, još iz doba Austro-Ugarske, ili Kraljevine Jugoslavije?


Dajte neke slike, linkove, a poželjne su i preporuke knjiga na tu temu.

Nekad se za Zadar išlo do Plitvica (Korenice) a onda preko Gospića i Karlobaga, jer je dionica Korenica Gračac asfaltirana relativno kasno, početkom sedamdesetih (?), još kasnije je asfaltiran splitskih ogranak od Gračaca prema Kninu.

Jadranska magistrala izgrađena je 50 tih i 60 tih... wiki

[d@d@]

U stvari izgradnja Jadranske magistrale započela je 1963 (Rijeka_Senj) a završlia se 1971 (Cavtat_Bar).

Ima puno objavljenih članka u Cestama i Mostovima, nije na net-u. Brojevi od 2007 na dalje, tamo ima i referenci na druge članke.

Ako te zanima nešto posebno mogu odskenirat dijelove. Imam i starije podatke, na žalost nepotpune nešto od Jantarne ceste, Rimske ceste na području RH, dio od Austro Ugarske i Napoleonskog doba je dobro dokumentiran, ali ima rupa u razdoblju SFRJ od 60. do 70-tih. (tada je nacionalizam kako srpski tako i hrvatski omogućio prenamjenu sredstava, slično kao i današnja pretvorba). Nešto se da rekonstruirat neposredno preko zapisa o popravcima cesta.

Razdoblje FNRJ je fino prekriveno, a i vrijeme SIZOova za ceste se da rekonstruirat iako još nitko nije do kraja obradio arhivu HC-a.

Ako želiš općenitu sliku, što je bilo u funkciji početkom stoljeća, kako je zapuštano - nadograđivano onda isto napiši. Nemam pojma što ti u stvari treba.

[Pilatus]

conan12 kaže:

Nekad se za Zadar išlo do Plitvica (Korenice) a onda preko Gospića i Karlobaga, jer je dionica Korenica Gračac asfaltirana relativno kasno, početkom sedamdesetih (?)

Koliko znam, do probijanja ceste Obrovac-Gračac(preko Prezida), za put prema Zadru i dalje prema Dalmaciji, je poprilično korištena i cesta preko Malog Alana.


I kad je točno probijen Prezid? 60-ih, 70-ih?


d@d@ - prvo me zanimaju cestovni pravci do 1945.
Zatim me zanimaju cestovni pravci izgrađeni nakon drugog svjetskog rata...Jesu li probijani "na novo" , ili se radi o preuređivanim i dotjeravanim starim putevima?

BTW - zašto se npr nije išlo na asfaltiranje ceste preko Malog Alana(i Podpraga)? Meteo uvjeti ili politika?

Samo skeniraj i šalji.

[zacky]

Malo ću podignut temu!
Ja se sjećam da je bilo više betonskih cesta nekad.
I to je bilo dobro rješenje da razmak između pločsa zapune nekakvom gumom,
npr.starim auto gumama,a ne smolom.
Betonske ceste imaju manje trenje pa se može postić ušteda u gorivu!

[monty-zg]

conan12 kaže:

Nekad se za Zadar išlo do Plitvica (Korenice) a onda preko Gospića i Karlobaga, jer je dionica Korenica Gračac asfaltirana relativno kasno, početkom sedamdesetih (?), još kasnije je asfaltiran splitskih ogranak od Gračaca prema Kninu.

Jadranska magistrala izgrađena je 50 tih i 60 tih... wiki

S obzirom da je i mene zanimalo slično pitanje a kako sam relativno često na potezu Senj-Karlobag, dao sam se malo u traženje...
Dakle, cestu Senj-Karlobag-Gospić su napravili Austrijanci gradeći po starom "Napoleonovom" (a prije "Rimskom") putu iz Senja prema Karlobagu. Vrijeme odgovara gradnji Jozefine iako je nije radila ista ekipa (Knežić & Co.) jer se radilo samo o "modernizaciji". Za ono doba to je bila vrhunska cesta širine kola i s postajama na svakih 20-tak km. Nakon toga, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, ekipa se sjetila tu cestu obnoviti i proširiti i iz tog vremena potječe današnji oblik ceste koji se može vidjeti kao ostaci stare ceste dok se vozite od Senja prema Karlobagu.
Naime, današnja cesta koristi dijelom staru trasu a dijelom su zavoji presječeni i umjesto stare trase "oko svake doline" napravljena je moderna cesta.
Iz Karlobaga se cesta penjala trasom preko B.Oštarija na Takalice i preko Brušana na Gospić (spajala se na Terezijanu)
Južno od Karlobaga ceste nije u klasičnom obliku bilo sve do 1963. godine kad se počinje s izgradnjom ceste prema Starigrad-Paklenici i dalje prema Obrovcu. Ta je cesta asfaltirana u razdoblju 1977-1979. godine i predstavljala je u ono vrijeme glavnu turističku cestu od Rijeke prema Zadru.
Dosta podataka o izgradnji cesta imaš na :
http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=1714.0