O Morlacima i Vlasima...

[Medeni 67]

http://
Strana 58:
….nama koji smo divlje sume i zemlje i nesto malo plodnima ucinili da bi tako sebe sa zenama i djecom donekle izdrzavali,da bi mi 1160 dusa (300)vojnika u svakoj prilici vjerno i pouzdano sluzili,neprijateljske upade onemogucavali i stalno straze drzali,pa da bi sad kao budni vojnici na hriscanskoj strani postali grofovi robovi-na to mi ne mozemo nikad i nikako pristati iako su nas grofovi za vrijeme od tri mjeseca bili otjerali sa zemlje tako da smo morali u sumama boraviti i te godine zemlja ostati neobradena.A gradovi se sad ureduju da ponovo tjeraju nasi i zene i djecu sa nasih zemalja,mada je njima jos 1619 g car bio zabranio da nas smetaju.
Poslije ovog izlaganja Gomirci predlazu da se uzmu njihove place 7-8 hiljada forinti i time grofovi zadovolje.Ako ne, oni traze da se njima s porodicama dade siguran pasos da bi nesmetano otisli iz Krajine na drugu stranu,jer oni ponavljaju da robovima nece biti.
Ima jednaka ovaj gomirskoj s potpisima Rade Mamule i Marka Vujnovica (bice iz Vrbovskog)
Vuk Frankopan odmah na ovo pise caru braneci svoja prava na Gomirje,Vrbovsko i Moravice.Tih Vlaha u tri sela ima samo 48 domova(po cemu bi izlazilo da ih je po svakom domu bilo 25 dusa)
Oni tvrde da nisu podlozni ogulinskom kapetanu,a taj je bio sin Vukov,nego karlovackom generalu,a zna se da je njima otkad ih je Lenkovic izveo,uvijek zapovjedao kapetan.Od 1611 g. bio je on ,Vuk, ogulinski kapetan (prema navodima Gomiraca o progonima izgleda da je Vuk svoje krajisko kapetanstvo koristio za svoje grofovske interese).Uz to navodi Vuk,da su Frankopanima ugarski sabori od onoga 05.04.1609 pa do ovoga sad 20. 08.1622g priznali vlasnicka prava,a saborski zakljucci imaju i carsku potvrdu.

[Medeni 67]

http://
Strana 59

Te iste 1630 g. kad su objavljeni Vlaski statuti car osigurava ponovo Gomircima godisnju proviziju od 200 forinti iz prihoda Kranjske.Ovo ne temelji odluke iz 1605 g. upucene knezovima,vojvodama i ostalima koji su od 1605 g iz Turske doselili u Gomirje i Moravice,a na njihovu poniznu molbu racunajuci na svakoga od njih 6° krajcera ili 1 forint. Posto je ono carsko pismo iz 1605 g. vec sasvim izderano i vec tesko za citanje,pa zbog toga neupotrebljivo,daje se ,na molbu spomenutih voivoda da se ova provizija ponovo osigura, ovo novo pismo ,uz carski pecat i potpis,s tim da se staro ponisti.Tako gonjeni i optuzivani krajisnici dobivaju obnovljeno carsko pismo.
G.1623 javljaju se carski povjerenici s izvjestajem o daljnjim pregovorima izmedu Frankopana i zitella Gomirja,Vrbovskog i Moravica. Povjerenici su imali najprije u Bosiljevu razgovore s Nikolom Frankopanom i prvacima tih sela.Tako su Gomirci konacno dospjeli u grofovski dvorac.
Nikola Frankopan pristao je na prodaju po 10000 forinti. Kod razgovora o medama doslo je do teskoca oko sume Cetin i pasnjaka na Kamenskom,koje su zemlje od Gomirja s onu stranu Dobre.
Nikola je tvrdio da su ova podrucja potrebna njemu i njegovim kmetovima za drvarenje i ispasu
( Kapelu) .
-“Vlasi su jogunast i drzak soj,lakom ,u svemu samo svoju korist gleda, pa bi mjesanje meda bilo samo na nasu stetu”,kaze grof Nikola.
Na ovo su Gomirci podigli jos svojih 4000 forinti za Cetin i Kamensko do bila planine.Obecavaju dobro susjedstvo.Ako ovo ne dobiju, morace seliti.(Krajisnici vidi se svuda, uvjek manevrisu s prijetnjom da ce odseliti

Ovdje se vidi vec treci korak u rjesavanju spora .Prvo je spor nastao seobom i daljnjim naseljavanjem se razbuktao.Zatim je Vuk kao ogulinski kapetan donekle ovladao stanjem,a prituzbe
Zbog ovog su povjerenici posli na lice mjesta da utvrde stanje i mede.Ovo podrucje pruza se u duzinu 3 germanske molje (20 km) sa selima na propisnu udaljenosta sjevera Moravice,s juga Gomirje u sredini Vrbovsko.Na sjeveru ono medi sa Zrinskim podrucjem kod brda okrugljaka,od istoka na zapad javnim putom na brdo Radojnudatle dalje na Bukovi vrh,odakle se prostiru planine do mora.Ove planine (radi se o Velikoj Kapeli) zatvaraju sva tri sela sa zapada.S istoka je meda od brda okrugljaka prema jugu na brdo Lovnik pa dalje bilom tako da je na istok grofovsko a na zapad seosko. S Lovnika ide meda na drvo oznaceni krstom.pa dalje na jug ka Cetini.S Cetina se meda spusta na Dobru kod utoka potoka Vitunjcice.Tu pocinje juzna meda koja vodi Vitunjcicom do njena izvora pod malim Klekom.
Na citavom tom podrucju ima 52 doma (porodice:Gomirje 20,Vrbovsko12,Moravice 20).Za tako mali broj domova ovo je podrucje bilo obilno,veliko….za pasu,livade,njive i svaku potrebu.Rijeka Dobra tece uz ova sela i snadbjeva ih najodlicnijom ribom.
Ova sela osim konja i krupne stoke ,imaju samo ovaca i koza oko 18000 koje izvode i na ostale planinske pasnjake preko Kapele i sve do Mrkoplja,a uporno ostaju kod toga da dobiju Cetin i Kamensko jer im je vele –tijesno!Svoje su zahtjeve ipak sveli na onaj pravac prema istoku do bila Kamenskog.
A sto se tice povike ovih Vlaha da ce otseliti,dodaju povjerenici,nema straha jer su starji vec tolike godine ovdje,a mladi su rodeni tu.

[Medeni 67]

http://

Strana 62:

GOMIRSKI STATUT
Poslije svega izlozenog posebno je vazan statut gomirske opcine (po tekstu Ratnog vijeca 07.02.1729 g u vezi s povlasticama do 1666).
Ta je opcina obuhvacala 83 doma sa 800 muskih glava na prostoru izmedu vanjskih podrucja Severina ,Bosiljeva,Ogulina,Modrusa,Brinja,Krmpota,Fuzina,D elnica ,Skrada,Gornjih Moravica i Kupe.Ratno vijece 1729 g.salje novi gomirski statut u vezi s povlasticama od 1666 g. 10.oktobra grofu Rabati, karlovackom generalu u stvari gomirske jurizdikcije
Tu je najprije 16 tacaka pravno – sudskih o sastavu suda od 7 clanova.
Sudije treba da su razboriti ljudi ,poznavaoci krajiskih propisa i besprijekorna zivota .Treba odbaciti one koji se u bilo kojem smislu ne bi odgovarali.Ali od toga paziti da se od dva Hrvata ili katolika uzme opet takav,a od dva Vlaha isti Vlah,ako je koji sumnjiv da prima poklone, odbaciti ga , zakletvu polazu po obicaju regimentskog suda karlovacke generalije.Nikoga se ne smije sprijeciti da podnese apelaciju protiv presude.Suci kazne izricu slobodno,ali prema starom dobrom krajiskom obicaju i da kaznu odvagnu prema krivici.Cim se svrsi sudovanje odmah se ubere taksa.
Takse ili globe,po uzoru licke kaznene raspodjele,rasporeduju se u tri trecine ,od toga idu 2/3 u carsku vojnu kasu.Treca trecina se opet dijeli na tri trecine:generalu,sudu i opcini.
Sud i porotnici da ne budu po sklonosti pristrani,da ne brane i ne zasticuju koju stranku.
Dva katolicka suca bili oni Nijemci ili Hrvati,kad se desi da pravoslavni svestenik tuzi svjetovnjaka,imaju da paze da se on naplati u novcu,a ne da dode do zemlje ,place ili imovine tuzenoga.

[Medeni 67]

http://


Strana 67:

Ogulin i sela oko Ogulina


Ogulin je tvrdi grad podignut na Frankopanskoj zemlji da bi se dolina gornjeg toka Dobre zatvorila kao pravac turskih prodiranja .
Negdje oko 1500 g knez Berdinand Frankopan odreduje mede ogulinskog podrucja sto oduzima od svog prostranog imanja modruskog.
Na ovom podrucju ko hoce da ostane i vrsi duznost,moze ,a ko nece taj neka uzme otpust i potrazi u krscanstvu bolju srecu gdje mu je volja. Vazan je dodatak, kao sto ce se vidjeti dozvola da se ogulinci smiju ispomagati na podrucijima ovih meda,ukoliko ne budu Vlasima dozvoljena-ovo ce biti klica kasnijih zestokih sukoba.
U slobodama priznatim Ogulincima navode se i obitelji oslobodene od tlake,kojima se zbog velike muzevnosti i vitestva u borbi dusmanina Turcina,daju te slobode kao viteskim i hrabrim ljudima ,
na uzivanje i poticaj njihove srcanosti.
Ovim je zasnovana razlika u ogulinskom stanovnistvu podjelom na stare ,povlastene ,i kasnije Ogulince,sto ce se odrzavati i u njihovom drzanju.
Kod prikaza seoba vazno je prikazati veliko uznemirenje ogulinaca povodom naseljavanja Vitunja.Vitunj je bio Frankopanski grad prije Ogulina,pa zapusten i propao.Vitunjske zemlje su Ogulinci koristili po ovlastenju da se mogu izvan svojih meda ispomagati.G 1632 car potvrduje Nikoli Mamuli i Nikoli Kresojevicu u Vitunju kao leno (povjerenje u vlasnistvo zemlje koje im je vec predao Vuk Frankopan.
Ovdje se vidi uloga Vukova:kao krajiski zapovjednik pomaze naseljavanje koje inace kao feudalac suzbija.
Uskoro 1640 g.prituzuju se Ogulinci protiv svog kapetana Gaspara,sina Vukova.Oni su kao vojnici zbog svoje muzevnosti i vitestva dobili slobode od cara 1622 g. i bili u mirnom posjedu zemalja koje im sada 17 domova nevjernih Vlaha uskracuju.

[Medeni 67]

http://

Strana 69: Ostarije i Modrus ,sela u blizini Ogulina
Ostarije



General Kizel 1603 g navodi da su ostarije bile Frankopanske,ali se Ostarijski Vlasi ne bi njima smjeli predati.
G. 1609 novi Vlasi oko Modrusa ,Ostarija ,Ogulina mole dozvolu da nasele pusti Plaski.
Iste godine medutim,spominje se komisija koja je dosla da uvede Frankopane u posjed podrucja oko Ogulina ,Modrusa,Tounja i Skrada.
Kad su dosli u Ostarije,tamo su bili kao svjedoci neki Mihailo i Petar ostarijski i voivoda Milivoje.
Jedan znacajan dogadaj s ovog podrucja iz 1642 g.javlja Vuk Frankopan Ratnom vijecu.Turci se od Bihaca pod Mustaj-begom Husumovicem sa 120 konanika prodrli do Ostarija.Srecom tu se nalazio ogulinski kapetan Martin Mogoric sa 40 konjanika i 30 strijelaca cuvajuci zetaoce jecmaa je napao Turke ,posjekao 30,oteo izvjestan broj konja te posao za Turcima.

Modrus

Modrus je bio jedno od najprostranijih Frankopanskih imanja,a ujedno jedan od najznamenitijih hrvatskih gradova.
Dio modruskih zemalja odvojen je kad je osnivan Ogulin 1500 g.,kad je odredena meda prema Ogulinu.
Lenkovic u svom izvjescu od 1563 g. spominje da je Modrus na carevoj brizi i da ima 20 vojnika ,a trebalo bi 30.
Ferenbergova obrambena linija 1578 g. povucena je od Otocca na Dabar,Jasenicu,Plaski,Modrus,Sveticu i Ogulin.
Medutim su naseljenici i s modruskog podrucja zamolili 1609 g. da im se prepusti Plaski i Jasenica.
U ponzato zalbi Kranjskih staleza iz 1613 g. protiv uskoka ili Vlaha od Lica i Jasenice,spominju se i Modrusani po zlodjelima kradama ,razbojstvima i ubojstvima,odvodenju ljudi ,otimanju stoke i grabljenju stvari,jedva cekajuci da Turcin nasrne da bi oni kao prethodnici pod vidom pomoci mogli zemlju grabiti,pustositi i upotrbljavati,i tako neprijatelju vrata otvoriti i prolaz u druge krscanske krajeve.A poznato je i od ranije kad su zapovjednici polazili radi cetovanja i hvatanja jezika,da su Vlasi cesto preko svojih prijatelja to Turcima dojavljivali i tako je bilo stete i gubitaka ,kao one kod Klisa.Zato treba paziti.Bijedna Kranjska sve placa od svoje sirotinje,od malih kmetija sa 2-4 doma,tako da ima kruha samo za 4 mjeseca.A mora dati kontribucije bilo kako.
G. 1642 javlja Vuk da su Modrusani prosle noci jednu tursku cetu do nogu potukli i njihova vodica (kalauza) Visica iz St. Novog uhvatili.Ovaj je dugo po ovoj nasoj Krajini osjetne stete cinio,pa je Vuk zato naredio da ga na licu mjesta odmah ziva nabiju na kolac.
Dvadesetih godina 17.st izbija spor izmedu karlovackog generala i ogulinskog kapetana oko Plaskog.
Plaski je,kao i modrusko podrucje ,dugo bio pust i tada su Gomirci dolazili da na tom podrucju drze straze pred Turcima.
Koliko je Modrus jos imao vaznosti za Krajinu,toliko je gubio kao stara baza Frankopana i ostao samo kao etapa saobracaja preko Kapele.
Spor oko ovog podrucja rjesava car Leopold 1693.odlukom da Vlasi ovog podrucja potpadnu pod Ogulin.

[Medeni 67]

http://

Strana 71: Plaski i Jasenica

….uskoka ima dosta jak broj i da oni nista ne zele toliko koliko da zaposjednu Jasenicu,Plaski i Dabar.Uz to traze i kulu koju bi prije koristili protiv krscana nego protiv Turaka!!!
Medutim,kasnije 1637. spominje se da bi ta tri mjesta Turci mogli lako zaposjesti protiv Primorja i Ogulinske krajine.
G.1640 Vuk Frankopan izvjescuje caru da bi Korenicani mogli da se smjeste u Plaski i na puste zemlje od Ogulina prema Kapeli.Radilo se tada o 12 domova.
Na sve ovo 1655 pominje car Ferdinand III kako stalezi zale da se Krajina pretovaruje Vlasima i tako ce biti njima prepustena.
G 1684 pominje spor izmedu ogulinske kapetanije i karlovackog generala oko Plaskog.
G 1700 .svjedoci senjski biskup Brajkovic da Plaski ima Vlaha do 110 domova s parohom.
Za Jasenicu kaze Brajkovic da se sada tamo ne nalazi niko:bice da nema paroha ,ali moze biti da tamo nije bilo ni naroda kad se 1705 g. spominje da je general porcija Jasenicu,da bi ponovo naselio iz Plaskog.!
Odlukom vojne komisije za uredenje Krajine 1712 i posebno Like i Krbave rijeseno je da Plaski pripadne Ogulinu ne Lici.
Kako je Plaski postao centar vladicanstva za vrijeme Danila Ljubotine,vidjece se kod crkvene istorije Gornje krajine.
Poslije reforme Krajine Plaski je kompanija ogulinske regimente.

Jasenica

U svom izvjestaju g.1563 Lenkovic spominje da Jasenica ima posadu od 40 momaka .Grad je bio Frankopanov a sad je carev.
I Jasenica je jedna tocka obrambene linije od Otocca do Ogulina.
Jasenica je pripadala u ugovoreno podrucje Nikole Tadiolovica kao i Plaski.
Jednaki su podaci o pokusajima da se naseli Jasenica kao i Plaski,kao i upozorenje da Turci zaposjednu Jasenicu.
U iskazu vojske 1657 g.nema spomena ni o Plaskom ni o Jasenici.
G 1690 spominje se da je general Rabata nedavno doveo Jasenicane koji su se junacki ponijeli i donijeli 100 turskih glava.
Prustal kaze da je Jasenicane doveo general Herbenstajn od Korenice prvo u Plaski gdje su danju i nocu bili smjesteni u pusti grad.
S njima nije bilo muka ni najmanje neprilika.Oni su se pred dvije godine (1688) jako dobro drzali.
U naputku za uredenje Like i Krbave u vezi s mapom koju je imao da izradi ing.Holstain spominju se na krajini prolazi Jasenica ,Jezera i Prozorac,a ne i Plaski.
Jasenicu je naselio iz Plaskog general Porcija 1705 godine.
Komisija za uredenje Krajine 1712 predvida obrambenu liniju od Petrove gore i Krstinje na Klokoc,Blagaj ,Kremen i Slunj,pa na Rakovicu i Jasenicu.
U vezi s ogulinskom kapetanijom posebno je vazan vec spomenuti spor izmedu karlovackog generala i ogulinskog kapetana oko prevlasti na nekim podrucjima.
Tada je general Herbenstajn trazio neposredno za sebe Gomirce koji su ranije vrsili sluzbu u Modrusu,a sada u Plaskom.General trazi i nove Vlahe u Otoku,Novom kastelu i Gojaku.Da oni spadaju pod kapetaniju,kazuje krajiski popis iz 1657.g.Gomirci su bili u Plaskom samo na strazi .
Vlasi su uvijek pripadali kapetanu sve do njegovog predsasnika barona St. Vojnovica.

[Medeni 67]

http://

Strana 73 i 74 :


G .1658 ,kad se radilo o smjestaju Usoraca,cuje se da Vlaha ima ovuda pa i oko Brinja, vise nego Hrvata.G. 1639 Nikola Frankopan tuzi Ratnom vijecu da kapetan senjski otima njegova primorska imanja i naseljuje Vlahe bez dozvole ,kao npr.one izmedu Brloga i Brinja i to ne samo 12-14 domova nego kani jos 100-200 domova.Kapetan senjski Herbenstajn opravdava da su naseljenja u korist
Krajine.Kao mjesto susretanja spominje se dolina Domoboko??ali i planina Koren na putu iz Gacke kroz Ramljane prema Canku.
U razmiricama izmedu Brinja i doseljenika javljaju se i Herbenstajn i general Vuk Frankopan.
Vuk 1642. nalaze Brinjanima da budu mirni dok carska komisija ne razluci zemlje njihove od vlaskih.Njih, Vlahe,na njihovim oranicama i kosanicama ne buntovati i njihovu ljetinu im mirno dati spraviti ,i blagu i celjadi skode ne ciniti.U vezi s ovim je i podatak iz Herbenstajnova izvjestaja o razmiricama izmedu Brinjaka i okolnih Vlaha .
Taj podatak govori kako je kod pokusaja seobe iz Korenice samo 28 ljudi uspjelo izamaci,od toga 14 oruzanih.Oni su ubrzo posli nazad da traze svoje.Moze li se to nazvati nevjerom ,pita Herbenstajn .
U ovom sporu konacno je komisija odredila mede.
Nekih razmirica izmedu Brinja i naseljenika mora da je bilo i kasnije kad 1672 general Herbenstajn ponovo potvrduje mede spominjuci posebno kod Lucana Crni Kal,a u vezi s Brlogom Radoaok
.Uznemirenja oko sudbine tek oslobodene Like i Krbave ,odrazavaju se i na stanju oko Brinja.
O stanju u Brinju vidi se i iz izvjestaja kapetana grofa Antuna Koroninija.Dublje prema Kapeli je kastel Brinje .Ima 100 kuca Hrvata venturina sa 50 placenih vojnika,250 domacih Hrvata i 130 domova Vlaha sizmatika.
Kolike su bile stocarske zelje i potrebe ,kazuje dozvola grofa ,Koroninija (iz Zvonigrada)da Brinjani i brinjski Vlasi mogu kositi u oslobodenoj Krbavi oko Visuca,Komica,i Kurjaka u blizini Udbine!
G,1700 biljezi biskup Brajkovic da Brinje ima novopodignutu crkvu Velike Gospe i da paroh zivi od desetine.
G.1701 bilo je predvideno da se Komori ustupi od primorske krajine Senj s Gackom dolinom i gradovima Prozor i Otocac,pa Brinje i Brlog,Vilic i Dabar,kao i Jezerane ,a od Ogulinske krajine Ogulin,Gomirje s Vrbovskim Moravicama pa Otok i Ostarije,Dubrave i Ponikve i posebna oblast Zumberka .
G.1702 izvjescuje senjski biskup Martin Brajkovic banu Adamu Bacanu o buni.Dodaje, da staro stanovnistvo koje on naziva domace plemstvo,iz Gacke i Brinja ide u Liku i Krbavu radi zemalja .U vezi s tim bio je i boravak u Lici i Marka Mesica,brinjskog zupnika.Brajkovic uz to dodaje da ce u Lici biti trovrstan narod.O tome medutim kad bude govora o LK.
U sporu oko Glibodola ima jedna dobrovoljna pogodba iz 1711.g. Tu sudjeluju brinjski komadant Ajhelburg i nadzupnik dekan LK Marko Mesic.
Uslijed promjena koje su se u stanovnistvu dogodile Brinjani traze da im se obnove stara prava ,da se izvrsi nova raspodjela zemalja ,da se i Brinjani puste u Glibodol gdje mogu osnovati selo od 30-40 domova i otuda, s krajnje granice ,ugrozavati turski Dreznik s kojima sada Vlasi drze veze da bi se u povoljnoj prilici prema vjetru okrenuli,dok su Brinjani kao cestiti katolici vjerni caru i domu austrijskom,a Glibodol lezi pust.

[Medeni 67]

http://

Strana 83 :Lika i Krbava

S krajiske strane predlaze se :Liku i Krbavu treba naseliti samim krajisnicima koji ce za uzivanje zemlje vrsiti svu ratnu sluzbu.Za vrijeme Turaka davale su Lika i Krbava 2500 vojnika,sto znaci da je bilo 1500 domova ili 25000 stanovnika. A ako ovuda budu sad sami kmetovi sa rabotom,tlakom,porezom,tridesetinom,dacama i mostarinama,mogli bi se oni Turcima predati samo da bi dosli do nesto malo slobode.
A onih 8000 forinti moze carstvu dati planina izmedu Like i Karlobaga,puna svakakove sume ,ako bude komorska sjeca.
Iz ovog ce sigurno nastati velika rasprava i sukobi .Ovdje Ratni savjet ubacuje kao primjer da Vlasi ne mogu a da ne kradu,a krivicu da onda na drugog svaljuju,sto stvara vjecite trzavice.
Ratno vijece na taj naci prijeti i caru i grofu,konacno ratno vijece predlaze da se Krajina prosiri na Liku i Krbavu.
Grof je i dalje spora da prodre u Liku i Krbavu i preuzme u svoje ruke kljucnu oblast.
G,1693 javlja Ratno vijece caru,na osnovu izvjestaja kapetana Edlinga,da je mladi grof nedavno zabranio zeti zito i voziti sijeno.
Iz ovog se vidi da je grof ipak uspio za godine dana smjestiti svoje sluzbenike u Liku i Krbavu.
U isto vrijeme ,grof, prilazuci pet svojih dokumenata u dokaz zakonitosti svog posjeda,trazi od Ratnog vijeca da ga ne smetaju krajiski kapetani Senja,Otocca i Brinja.Vidi se prema ovome da je krajiska vlast otvoreno aktivna u ometanju izvrsenja ugovora.

Lika i Krbava komorska
Poznato je da je ovaj kup konacno razvrgnut.
Liku preuzima ponovo carska Komora,ali to ce znaciti nove krvave sukobe i bune.
Komorski oficiri ,sluzbenik Antun Koronini 1696 g.iz Perusica javlja senjskom kapetanu Eldingu da bi trebalo odlucno ugusiti otpor lickih Vlaha (kao sto ce se uskoro vidjeti,taj ce otpor najvise pruzati Vlasi katolici ,Bunjevci)
Koronini tu spominje nedavnu bunu.Vode je dao zatvoriti Na ovo kapetan Elding salje izvjestaj Ratnom vijecu.Stanje je nesigurno,a Komora sve vise otimlje maha,na sto se krajisnici zale.
Iz ovoga se vidi da su Lika i Krbava bile pod nekimm dvovlascem.
Carska Komora,eto ,hapsi i muci ljude ,a carska Krajina otimlje se za vojnu vlast!
Na ove vjesti car salje komisiju da se srede stvari crkvene,da se Komora ne mjesa u vojne ,da se izvidi kakva su raspolozenja Vlaha i da se nastoji stvar stisati,ali i glavne vode uhapsiti i kazniti a oficiri da odsad pojacano paze.
Sto je na ovo uradeno, ne vidi se ,izgleda vrlo malo ili nista ,kad car slijedece 1697 g. nareduje Ratnom vijecu da ubrza vijecanje o uredenju Like i Krbave .
Bilo je odredeno da se Komora i Krajina posavjetuju.Na nase veliko nezadovoljstvo ,kaze car,stalno se s tim oteze.Car ostavlja sad rok od 4 tjedna da se to okonca ,inace ce oni koji otezu biti izobliceni i osjetno kaznjeni,treba da se zato cuvate nase nemilosti!
Do jeseni,ne u roku 4 tjedna ,kako je car odredio,nego 4 mjeseca,javlja se Ratno vijece predlazuci nesto novo:da se odvoji cisto vojno od komorskog.

[Medeni 67]

http://

Strana 84:

Tu ima podataka da je u Liku i Krbavu smjesteo vise od 700 vlaskih domova i data im zemlja ,pa bi sad oni mogli drzati straze mjesto vojnika iz Primorske krajine .
Ovdje valja ponovo istaci da je bilo i mnogo Vlaha katolika,kako kaze biskup Glavinic,sto znaci da izraz vlah ne znaci u dokumentima uvijek Srbe.
S druge strane cuje se i glas Komore.Komorski fiscal Peri u talijanskom pismu smatra s obzirom na proslost da se Lika I Krbava ne bi smjela pripojiti Karlovackim generalatu.On tu pocinje od Karlovica i dolaska Turaka,dakle iz pocetka nevolja Like i Krbave.
Javlja se grof Koronini .On prvo pocinje od Karlovica,a zatim daje nesto podataka o stanovnistvu,kod Brinja ima 150 domova sizmatika ,kod Otocca tri sela (Brlog sa 80 domova,Vilic 200 i Vrhovine 300).Kod oslobodenja Lika je nesto naseljena ,ali je Krbava jos pusta.
U Lici ima 1000 domova koji daju 2000 vojnika,a tu su narodiokrsteni Turci 130 domova,Vlasi katolici iz Krmpota i od sv, Jurja oko 160,Hrvata iz Brinja i Otocca 60,Kranjci od Broda na Kupi 140,ostatak su Vlasi sizmatici dijelom iz karlovackog generalata ili iz Banske krajine ili iz Dalmacije...prema ovome bilo bi tada u Lici svega 490 domova,a pravoslavnih 510 bez Krbave.
Lika i Krbava su izmedu dvije planine ,duge 12 milja a odvaja ih Srednja gora. Jug Like slabo je naseljen a mogao bi da primi vise od 400 domova.
Na moru na jug od Karlobaga prvo naselje uzurpirano od Mlecana ,je Dracevac sa 100 domova Vlaha katolika i sizmatika.Ovo je prisvajanje stetno za Liku zbog planinskih pasnjaka i zbog krada koje vrse Dalmatinci po Lici.

[Medeni 67]

http://

Strana 89:
……nego na krajnjoj granici naseliti samo katolike.Treba ici za tim da se rimokatolickoj vjeri u Liki i Krbavi pruzi primjetna prednost,cime bi se udovoljilo premilostivim namjerama vladara.
Ova su dva planinska polja na visoravni izmedu Gackog polja i Krbave ,Korenice.
Da jet o bilo prelazno podrucje ,vidi se iz predloga popa Marka Mesica koji je u brizi oko podjele zemlje u Lici i Krbavi spominje sporove izmedu Vilicana i Krenicana oko Brezovca ii Homoljca. On smatra da tuda treba naseliti katolike .Njih katolika ,veli Mesic ,nalazilo se dosta i na Popini (sasvim na jugu Like),ali ih ima i bez zemlje.
Tu se spominje i da su stare medem tekle sve do Brezova polja…Brlozani su anatra 20 godina,znaci oko 1623 potrazivali to polje kao da pripada otockoj kapetaniji,dok ,vele Homoljac posjeduju Korenicani.
To znaci da je stara meda izmedu turskog i krajiskog podrucja tekla izmedu ova dva polja sasvim na otvorenom terenuorenicani medutim sada broje i Brezovac u grofoviju Liku.!
Komisija da tako i bude i da se tamo naseli 200 domova katolika.Korenica je inace cisti sizmatik,a nalazi se na samoj novoj granici prema Turakoj,pa bi vec zato trebalo katolike naseliti.
Posebno su se potuzili novopkrsteni Perusicani da ih progone ne samo Vlasi nego o katolici od Otocca.
Navedene namjere prema pravoslavnima (sizmaticima)ponavljaju se i kasnije i po drugim krajiskim podrucjima,s napomenom da ih treba s vremenom suzbijati i s vremenom iskorjeniti.A to bi bio posao svetih misija,kojima bi vlast isla na ruku.Zasad Vlahe sizmatike treba suzbiti u podrucja Korenice,Gracaca i Zvonigrada.
Povjerenici su prvo istakli tocke po kojima ce se raditi.Kod toga najvise pada u oci glediste komisije o potrebi unapredivanja katolicke vjere i crkve i o suzbijanju i iskorjenjivanju sizmatika,a ujedno i o odvajanju Srba od ostalog stanovnistva. i o njihovom zbijanju u posebna podrucja ,sto nije uspjelo ni kasnijim slicnim pokusajima.
Ovakvo glediste u ona vremena u katolickoj Austriji,nije uostalom nista neobicno.
G 1696 senjski biskup Sebastijan Glavinic,poslije obilazenja svoga novog podrucja ,daje kratak i iscrpan opis LK.
Prvo mjesto u Lici je Perusic ,4 milje od Otocca,Prema Otoccu most i poplocana cesta (stara rimska),uz cestu tri kamene mjere,zvane pucki kvarte,gdje kao da je u davnini bilo mjesta za sajmove i trosarinu.Zive izvor vode ima uz grad na tri mjesta.Oko Perusica vidi se vise gospodskih dvorova mocci Turaka , ima i starih tragova mnogih crkava.
Sazvan talismanima ,jer zvona nema ,dosao je narod na svetu misu i polaganje zakletve vjernosti caru uz podignuta tri prsta.
Grade za podizanje kapele ,a i mogucnost za opstanak dusebriznika bilo bi.
Nije daleko Musaluk,sadasnji dvor,precasnoga gospodina Mesica….
(Glavinic tu daje opis kraja .)Kapele nema ,ali je mesic obecao sagraditi.
U blizini na brdu kula Budak,visoka ,okrugla ,ali bez krova-u polju je Novi Budak sa rusevinama moseje u kuli.Naselje ima 29 domova,oruzanih ljudi 60, dusa svega 250,svi novorodeni u Kristu-ovuda tece rijeka Lika.

[Medeni 67]

http://

Strana 90:
Siroka Kula ima 12 domova novopokrstenih i nekoliko domova Vlaha sizmatika.Ovo je krasno mjesto sa sumama,poljima i pasnjacima uz obile izvoraamo ljeti presusuju tako da se stoka mora pojiti u Lici.Grad Bilaj ima krasan smjestaj u brdu,nekad otmjeno boraviste kao sto svjedoci elegancija lukova i prozora.To je srediste citave zupe Like.Ovaj kraj obuhvaca 8 sati obolaska.Novopokrstenih ima 23 doma,vojnika 47,dusa 154.
Ribnik,sat od Bilaja ,mjesto u ravnici,skoro sasvim zaokruzeno ribnom rijekom,grad i kula razoreni.S istoka i ulaz prema staroj i rusevnoj crkvi.Ima prostora za 250 stanovnika.Mlinovi na vodi uz sama vrata.Kazu da je tu nekad bio samostan.Toranj uz bivsu moseju jos postoji.Za vreme vladavine barbara bilo je 150 zitelja pod begom.Novopokrstenih ostalo je 5 domova,starih kriscana ili Hrvata 8 domova.,za oruzje sposobnih 75,a Rasana sizmatika 40.Citav prostor bi konjanik za jedan sat obisao.Na istoku je Bilaj ,k jugu planina Velebit,k sjeveru Vrebac,a na jug Medak,daleko jednu milju.
Medak je stari grad na obli Like.Ovdje su izabrali mjesto za naselje Vlasi ili Rasani sizmatici koji su dosli iz primorskih krajeva (iz Dalmacije)Domova ima 70,prostora toliko da bi konjanik imao citav dan da obilazi.Zemlja je jako plodna ,ali je malo obradena .Doletio je ovamo iz Bosne od Sarajeva grada,neki vlaski episkop ili vladika imenom Atanasije Ljubojevic ,zajedno sa svojom bracom i rodacima .Prvo se bio smjestio u Kotare pod Mlecanima gdje je bio dom podigao.U Metku je primamljen dobrom zemljom poceo graditi dvor.Medutim,buduci da je sizmatik da ne bude prilike za odbijanje ostalih od jedinstva s rimskom crkvom,zabranio sam daljnju gradnju,a i da ostane u Lici iz dva razloga rvo sto nema pristanak od apostolskog kralja i drugo zato sto na podrucjima Hrvatske blizu mora Rasani ili Vlasi imaju svog episkopa ili vladiku uspostavljena i potvrdena od c.i kr. Velicanstva,imenom Isaiju Popovica s rezidencijom u Marci zbog cega se ne moze drugi pustiti u njegovu dijacezu.Kad je to cuo novi vladika rece da ce on po ovom poslu u Bec do carskog doma.
Raduc je onaj kraj gdje se uzvisila planina Velebit.Ovaj grad ima pod sobom prostrano podrucje koje odgovara jednom danu obilaska .U blizini tece rjecica Raducica koja goni mline Stanovnika Vlaha Rasana bez jedinstva s rimskom crkvom ima 50 domova,za oruzje sposobnih 100.Rusevine kazuju da su nekad ovdje bile tri crkve .Prije 4 mjeseca neki monah ili raski zvan palude od svojih je umoren:zasto jet o djelo pocinjeno nije poznato.Lovinac ima kulu koja se vidi na brezuljku ispod Velebita,odakle se pruza pogled nzokolo na sve 4 strane.Iduci dalje stize se u Gracac,stari grad u podnozju planine Velebita.Ovdje se sastaju dvije manje rijecice Cvijetusica i Otuda,obilne raznom ribom.Ova je krajina prostrana ,prema zapadu stere se do Primorja,zatim do Popine i izvorista Zrmanje,koja dijeli Liku od Dalmacije.S istoka nadovezuje se Krbava.Ima ovuda dosta prostora sa 300 domova .Ima i tragova rusevina crkava.Na sest sati odavde su turske posade Vakuf i Ostrovica.Ovdje drze straze prema neprijatelju vojnici iz Otocca.U Ostrovici kod Bilaja ima 50 domova Rasana.

[Medeni 67]

http://

Strana 91:
S druge strane planine nastavlja se zupa Krbava,s istoka i zapada s planinam i sumama od prirode osigurana posebno prema Bosni.S istoka je planina koju narod zove Pljesivica ili Beljava.
Zupa Krbava je manja od Like .Sad nema stanovnistva osim straza nasih vojnika koji na smjenu cuvaju tri grada,-Udbina utvrdena za obranu protiv barbara,gdje su se Turci za vrijeme povlacenja iz Like bili skupili kao na sigurnom mjestu.Drugi grad je Pisac ,treci Bunic,zatim su utvrde Visuc i Kurjak,na istaknutom mjestu,pogodni za obranu.Dalje je grad Podlapaca ,pa Prozor,kula Frkasic,Kozjak,Turjanski,Homoljac,Brezovac.Ovom su podrucju vrlo blizu turske posade ali ih Pljesivica razdvaja..To su Bihac,Izacic,Borcevac,Golubic,Vakuf,Ostrovica sve do Bilajskog polja koje se pruza prema Dalmaciji sve do grada Sibenika.
Novi u donjoj Lici je grad na dosta visokom brezuljku.
Dok su gospodarili Barbari,na podrucju Novog bilo je 200 domova Vlaha.Sad ima 34 doma Ledenicana .Novokrstenih 28.
S planine Velebita tece rijecica Novcica,nad Novim pogodna za mline.Odavde do rijeke Like ima 1 milja.Ima u blizini zidanihi dvora,plemickih ali napustenih i bez krova.Utvrdenja na ovom podrucju su Buzim,Krcmaric,Bogdanic,Smiljan,Ostrovica ,Hotes stari i novi,Obrovac ,Badar.
Pod Pazaristem Ostrovicom i Hotesom su rusevine 4 crkve.Od jedne stoje 4 zida i oltar ali bez krova protiv kise i snijega. Postoji do sad i krstionica,tesani kvadri sa starim natpisima nalaze se spolja.-Iz ovog mjesta moze se preci u Jablanac ,grad na Jadranskom moru i luka vrlo udobna ,5-6 milja daleko.Podgorska krajina pruza se na 8 milja.Stanovnici su Vlasi iz Krmpota i sv.Jurja ,do 96 domova.Oruzanih za borbu ima 150,dusa do 900.
Odavde kada se predu brda i sume ,side se rusevinama grada Kosinja.Ovo mjesto bilo je nekad slavno.Tu su stampani (glagoljicom) brevijari ilirski.U sedam je crkava narod ovog kraja slavio Boga.Jedna je ociscena za bogosluzje pri cem je nadena jedna ruka kao ostatak nekog mucenika.Pozna se mjesto samostana posveceno sv.Pavlu pustinjaku.S istoka Kosinja je Pazariste s juga Jablanac,na zapad Otocac. U okolini su tri sela.U gornjem je naseljeno 40 domova iz Kranjske,srednje selo 100 domova Vlaha,trece 40 domova Hrvata.Ovdje vrsi duznost duhovnog pastira ,snabdjevajuci sredstvima spasenja sizmatike i katolike,Nikola Uzelac kao kaluder ili raski paroh podlozan episkopu Vlaha Isaiji Popovicu iz Marce.U prolazu odrzao sam prediku u sizmatickoj crkvi,nakon cega su se obavezali na vjernost Bogu,crkvi i carskom velicanstvu.Spomenuti Nikola dusebriznik potpuno je za to da se ukloni stranjski sizmaticki episkop(misli na Atanasija u Metku).Ako se to ostvari,obecava da ce zajedno sa svojim Vlasima promjeniti mjesto i preci u Medak,a zemlju prepustiti nasim Kranjcima da se mogu mirno i sigurno baviti zemljoradnjom.Osim toga postoji namjera sizmatike ovog podrucja prevesti u jedinstvo s rimskom crkvom.

[Medeni 67]

http://

Strana 92:
…zato ovdje posvuda mozes naci starce casne sjedine i dobrocuvane zene ,uz to snazne i zivahne ,stocarstvo je neobicno obilno.
Ove nove krscane osobito bi obradovalo kad bi se po milosti naseg vladaoca vojnici obradili placama.
Senjski biskup Martin Brajkovic popisuje 1700 katolike i pravoslavne u bivsoj Karlovackoj krajini i u Senjsko –Modruskoj biskupiji.Potpis parohija s crkvama koje postoje bez sredstava i prihoda koje bi za potrebe pastve bozije trebalo podici u raznim krajevima biskupije Senjske i Modruske ili Krbavske.
U podrucju Like:
Kosinj ,crkva posvecena svetom Jeronimu,nanovo podignuta u gornjem selu.U podrucju Kosinja isto toliko zemlje koliko i katolici drze i sizmatici i izdrzavaju svoga paroha koji ni od koga zavisi.
Perusic,novoposvecena crkva sv. Kriza ,izdrzava se paroh iz desetina .
Pazariste,novosagradena crkva Uzasasca Blazene Djevice Marije .Paroh zivi od priloga Vlaha katolika ili Bunjevaca kojih je ovdje najvise.
Smiljan ,stara drvena rusevna crkva oko koje zivi 40 domova Bunjevaca.U Smiljanu ima i 17 domova sizmatika.
Pod Novi pripada Divoselo u kom zivi 70 domova Vlaha sizmatika koji izdrzavaju paroha.
Budak Novi i Stari sa Sirokom Kulom.
Siroka kula ima 50 domova sizmatika koji izdrzavaju svog paroha .Ostrovica 40 domova sizmatika s parohom.Vrebac 40 domova sizmatika s vlastitim parohom. Mogoric ,100 domova sizmatika s vlastitim parohom.Raduc i Ploca 120 domova sizmatika s dva paroha.Medak 110 domova sizmatika s vlastitim parohom .Lovinac nova crkva svetog Mihaila ,ima 80 domova Vlaha(Bunjevaca) izdrzava se paroh iz priloga Pod Lovincem nalazi se 40 domova sizmatika
Na Velebitu (iznad Metka) jos se i sad pozna srusena crkva Sv. Ivana Krstitelja,nekad i sad po cudima veoma slavna ,kojoj se sticu i katolici i sizmatici,a i sami Turci iz dalekih krajeva radi molitve i zavjeta.U ovoj crkvi kazuju da je bila glava Sv. Ivana Krstitelja.
Gracac ima sada 15 domova katolika .Ima i oko 200 domova sizmatika s parosima.
Zvonigred ,sve tamo do Humka ,granicnih oznaka postavljenih izmedu nas i Turaka i Mlecana mogu postojati dva velika sela sa svojimpastirima.Sad tamo ima 80 domova sizmatika s parohom.
U Krbavi:
Bruvno,i sad tamo postoji naseljenih 50 domova sizmatika s parohom.Komic ,sizmaticko selo sa svecenikom.Kurjak pod Gradom Srednja Gora dva sela sizmatika s parohom.Sad broji 20 domova katolika Bunjevaca.Visuc ,sizmaticko selo pod Udbinom.Mekinjar dva sela s parohom,Pisac ,sizmaticko selo s parohom..Podlapac,sad postoji jedan dusebriznik ,koji se izdrzava destinom sto mu daju katolici koji zive u 40 domova .Josane dva sizmaticka sela s vlastitim parohom.Bunic,ima 8 domova novopokrstenih a Vlaha sizmatika do 120 domova .Korenica domova sizmatika s vlastitim parohom.

[Medeni 67]

http://

Strana 107: Banija
Doseljavanje na Baniju
Doseljavanja na opustosenu Baniju pocinju u isto vrijeme kad su je zauzeli Turci.
Spomenica hrvatskih staleza iz g 1696 istice da je narod dvovrstan:zrinski i kostajnicki.
Zrinski je od pamtivjeka naseljen oko gradova Zrina i Novog i njima pripadao,tako i Turcima dok su te gradove drzali.Kad su gradovi zuzimani,ovaj je narod na veliku stetu i opasnost .pristao uz oruzje i dospio pod nasu vlast.Kostajnicki narod presao je ovamo s podrucja juzno od Une da bi izbjegao pustosenja nase vojske ,dakle od nuzde i nevolje.
Drugi je podatak iz velikog izvjestaja o stanju na Baniju 1696 g.
General Kaprara –dakle krajiska strana –navodi da su kostajnicki “madari” i Vlasi i ranije pod Turcima bili ovuda,pa u ovom ratu najprije s njima zajedno izmakli,a sad se opet povratili.Da su Turci na osvojena podrucja dovodili raju,vidi se iz podataka o Lici i Krbavi ,pa sa moze uzeti da je tako bilo i na Baniji.Samo je pitanje kojim su podrucjem Banije Turci vladali,koje je podrucje trebalo biti nicja zemlja,pusto i nenaseljeno.
O ovom se moze vidjeti iz podataka iz 1637 g. o gradovima koje su Turci tada drzali zaposjednute.Medu tim gradovima su i Gvozdanski,Stari Novi i Zrin,kojima kao bedem sluze Pedal i Goricka,a uz to i Kostajnica
Iz ovog se vidi da su Turci kao stalno drzali dolinu Une od Kostajnice do Novog i podrucje s ovu stranu Une do Zrinske Gore,Samarice i to podrucje na kom je naseljena turska raja .
Ako su Turci drzali navedene gradove,drazali su i zemlje iako moda ne sasvim nesmetano,kao sto nitko nije drzao bez ikakve smetnje i opasnosti sjeverno od Zrinske gore,podrucje prema Kupi.Prema podacima moze se uzeti da je podrucje” nicija zemlja” na Baniji bio Sjenicak,dolina Trepce,donji tok rijeke Gline,Glina i Petrinja,te kraj do Sunje.
Izvjestaj komisije 1696 .spominje na jednom mjestu pod kostajnickom komandom 1600 domova ,a za Zrin i Novi 1000 domova svega 2600 domova ili oko 25000 dusa.A na drugom mjestu se spominje da u 13 knezija ima vojske oko 300,sto bi znacilo 1500 domova ili 15000 dusa.
Ovo bi pokazalo bar doneklen gustocu naseljenosti donje Banije ili podrucja od Gline i Petrinje i Unu.
Tada stize generalu Herbenstajnu u Petrinju pismo s Une u kom pravoslavni vladika sa 30 popova s nardom porucuju da zele preci na krajisku stranu.U pismu stoji ,medu ostalim:---Mi hriscanski sinovi s vladikom,protama i 30 svestenika pravoslavne vjere,prvo vladika Radoslav i svi knezovi i junaci,druzina velika i mala ,saljemo pozdrav pounskih vlaskih sinova velemoznima,blagorodnima,plemenitima i mocnima presvijetlog carskog i knezevskog koljena ,savjetnicima i zapovjednicima-

[Medeni 67]

http://

Strana 108—nastavak sa 107 strane -----
…..biskupima ,banima ,kapetanima ,porucnicima ,spanovima i cetnicima u citavioj Slavonskoj,Hrvatskoj i Primorskoj krajini,kao i Stajerskoj i Kranjskoj i svim zemljama i njihovoj gospodi i knezovima.(Po ovoj se adresi vidi da im je to netko s Krajine sastavljao.)
Culi smo ,kazu oni dalje ,--da se spremate na Unsku krajinu,pa ce mo cekati vijesti,jer nam je milije sluziti Gospodu Hristu,Njegovoj svetoj Majci Mariji,casnom krstu i svim svetima nego tiranskom Turcinu,i prokletu muhamedanskom nekrstu,jer oni nasu vjeru preziru i unistavaju,pa nam je milije za krscanstvo svoju krv liti nego se protiv hriscanske vjere boriti.
Dalje se navodi da molioci zele jedan ili dva od od pustih 70 gradova izmedu Une i Kupe,i to od manjih .A zele dogovorit radi toga da im ne bi postradale zene i djeca,da inace ne stetuju koliko je god moguce.
Na ovo general poziva vjernu krscansku vlasku djecu da se odmah dignu na ustanak.A dobice ne samo ono sto traze nego mnogo vise .Samo,drzite se….!
Za prvo pismo kaze Lopasic da je bilo u orginalu cirillico,pa prevodeno na hrvatski i njemacki .Orginala takvih nema:unistavali su ih naveliko kod sredivanja arhivske grade u Gracu I Becu!-Drugo pismo smatra Lopasic da je bilo u originalu hrvatskom latinicom.Ovo se ovdje spominje zato sto su imena narodnih voda iz pisama iskrivljena tako da su jasnija iz generalova pisma nego iz vladicina.Ovdje se ta imena odabas Tomas,Radosav,Radoj i Zivko,Vojislav Novak veslibasa,knez Vranes,knez Manola,juzbasa Vujica ,knez Bogdan,harambasa Drakula,odabasa Tomas,Radosav,Radoj i Zivko,Vojislav ,Novak veslibasa,knez Novak,knez Radosav,Hranislav,knez Vujin.
Sad su pounski Srbi cekali kad ce krenuti krajiska vojska pa da se i oni dizu,a krajiski zapovjednici cekaju da na Uni bukne buna.
General Lenkovic javlja iz Petrinje,Vlasi su nestalni,nevjerna celjad:ne krecu kako su obecali.
Nadvojvoda preporucuje da se s Vlasima oprezno postupa,Herbenstajn javlja da je vlasko obecanje varka ,udeseno u sporazumu s Turcima.Nadvojvoda kaze da se Vlasima za ovo macem treba osvetiti.Ali pita zasto krajiska vojska dangubi u pustom Turopolju:bolje bi bilo da navali na Turke.
Sad ostaje ovdje jos samo pitanje ko je kriv.
Da li krivo to sto krajiska vojska nije krenula uza sve spremanje ,skupljanje i planiranje,ili je kriv pounski narod sto se nije digao na ustanak.

Inace,to bi pismo glasilo,u stvari neke recenice:” Pounska krajina vlaski sinovi ….svih slovinskih i hrvatskih i primorskih krajina ,stajerskih ,karantanskih i svih zapadnih zemalja “
“da hoces napridovati na ovu krajinu pounsku” …..nego li sluziti poganim Turkom i viri prokletoga Muhameda otpadnika ,ki nas popirau,i nasu viru krscenu i terau,da mi krscenu krv prolivamo,a mi volimo nih krv prolivati nego li svoe vire krscene:”

[Medeni 67]

http://

Strana 111:
Kad je pocelo saslusanje naroda ,zrinpoljski knez Ostoja Dobrosevic,Janko Borojevic kao i katolik Marko Mogotovic,vijecnik iz Kostajnice,svi se poznaju na svoju raniju izjavu datu grofu Galeru,da nece pod komandu bana vec pod varazdinskog generala.
Neki stanovnici Kostajnice potuzise se da su im zemlje i vinogradi oduzeti i Vlasima za novce prodati.
Sad se daje opis Krajine uz prilozenu mapu koju su sami povjerenici izradili .
Zemlja je ova gorovita ,nema ravnica ni sirokih dolina osim Zrinpolja koje je dugo sat hoda ,a siroko ¼ sata .Brda su od vode Blinje prema Kostajnici i Zrinu kao Kalenberg (kod Beca),obrasli hrastovinom,bukovim i kestenovim sumama,zemlja je plodna sto ni stanovnici odricu.Oko vecih mjesta poceli su i vinograde saditi.S lijeve strane od puta za Kostajnicu pa sve do Save je ravnica pod hrastovom sumom od Jasenovca i Dubice prema Sisku.Za vrijeme Zrinjskih bio je kod Gvozdanskog rudnik srebra i zlata,sad zapusten.Vlasi dobro poznaju ove krajeve jer je zemlja otkad je Kostajnica pala u neprijateljske ruke 1557 g .stalno bila naseljena.
Prema tome se citavo podrucje izmedu Kupe i Une i sve do Gline moze razdijeliti u dva djela.
Prvi dio oko Zrina i do Novog,bio je naseljen za vrijeme neprijatelja.
Drugi ,od Kostajnice,Dubice i Jasenovca pa do Hrastovice,Petrinje i Siska,na kom se naselilo dosta Madara ili katolika ali vecinom Vlaha ,naroda s podrucja Kozare.Sad je s onu stranu Une uslijed iseljenja i povlacenja Turaka pusto na pet sati hoda.S banske strane su Madari opreza radi,zato sto se njima moze bolje vjerovati nego Vlasima,smjesteni na Uni ,Kostajnici i Zrinu (redovna pojava nepovjerenja prema Srbima).
Tako sad pod Kostajnickom komandom ima svega naroda 1600 domova,a Zrin i Novi 1000.Kuce su vecinom bijedne kolibe sest koraka duge i cetiri koraka siroke.Dosta ih ne zivi po selima nego samacki po brdima i sumama.Podjeljeni su na 21 kneziju( popis od 1696 g navodi 9 knezija bez Zrinpolja i Novog.)
Povjerenici biljeze da je rijeka Kupa bogata ribom,tece ravnicom,ali zavojito i mirno.prelazi su dobro cuvani.Una je jos bogatija plemenitom ribom,tece izmedu brda,ali izmedu Novog i Kostajnice ima vec i ravnica. Ima cistu izvorsku vodu i nikad ne zamrzne:ima i otoka tako da biva sira i od Save,a ima i prelaza. Na njoj su ili drveni cardaci kao strazare ,ili zidane kule.

[Medeni 67]

http://

Strana 112:

Poslije svega ovog slijedi izvjestaj povjerenika o nalazu i njihovo misljenje o samoj stvari.Doseljeni kostajnicki Vlasi kazu da zele biti pod carem ,a ne pod kraljem.A kad im se rece da je car ujedno i kralj i oni nemaju pravo birati tko ce im biti poglavar,oni to ne razumiju,te samo ponavljaju da zele ostati krajisnici ,a protiv bana nemaju nista.
Istina je da je i ovo podrucje u davnini pripadalo Zagrebackoj zupaniji,ovuda Turci nisu nikada potpuno vladali,nego su turski podanici s one strane Une kriomice na ovoj strani nesto obradivali a s Hrvatske strane je oruzanom rukom stalno sprecavano i ometano i za sebe korisceno.Tako podrucje oko Petrinje i Kostajnice nije nikakvo novooslobodeno,nego samo konacno osigurano.
Krajisnici zapovjednici smatraju da se to moze oduzeti banu i dati Varazdinskom generalatu i da novo stanovnistvo ne moze potpasti ni pod bana ,ni pod biskupa ,ni pod Kaptol ,niti bilo koga drugoga.
Povjerenici posebno isticu vrlo cesto postavljeno i podgrijavano pitanje povjerenja u te Vlahe.Zaista je na vlaski puk ,-kazu ,-vrlo tesko osloniti se.-oni se prema vjetru priklanjaju da izbjegnu i najmanje neprijatnosti i rado pristaju uz mocnike koji su na vlasti,a lako se daju zavesti.Zbog toga je ban dolinu Une zaposjeo cistim katolicima i na straze se postavljaju prije katolici nego Vlasi,koji kao placena milicija vise staju,dok to katolici s ovu stranu Kupe besplatno vrse.
Sada ima na podrucju Banije premalo katolika,a i vojske u 13 knezija ima samo 3000.Od toga u Novom i Zrinu premalo da bi se mogla osnovati posebna kapetanija-
.Trebalo bi ovo podrucje propisno opisati,posebno izdvizdvojitbiskupsko(katolicko),velikasko
Pobiljeziti broj Vlaha i svakom odrediti zemlju za obraduve ovo da bi se vidjelo kako stoji s praznim prostorima.A sto se tice onih spominjanih nasilja i tlacenja ,povjerenici misle da jet o preterano i nedokazano,pa cak i zlonamjerno izvikano.Izjavama Vlaha to se nije potvrdilo..Tako se onoj nekolicini,-kao sto je voivoda Filip iz Blinje,ili knez Janko Borojevic ili knez Radici iz Starog sela,pa vojnik Stanivuk Dragosovic,duhovnik Laislav,voivoda Laisilevic—ne moze potpuno vjerovati.
Osim toga,iz pojedinacnih slucajeva ne moze se izvesti neka opca javna zalba,pa su povjerenici opomenuli Vlahe da ne podizu onako javne optuzbe.
Zakljucak komisije isao je na to da podrucje izmedu Une i Kupe trba da bude Banski generalat kraljevine Hrvatske,ovisan od Ratnog vijeca,gdje se nalaze i vlaska zastitna pisma .
Na ovom podrucju treba uvesti vise katolickih vojnickih placenih mjesta u posadama ,a i zemlje napuciti jos jace nacionalnim katolickim pukom.
Ako i dalje bude nastojanja da se iz pojedinih slucajeva lakomisleno stvaraju javne zalbe,to treba kaznjavati,a popovi da se upozor da ne potpisuju molbe koje nisu procitali .-Kad oni( Vlasi) prijete da ce preci k neprijatelju ,to ne misle ozbiljno.
Konacnu carsku odluku treba pred vlaskim duhovnicima ,koji kod njih mnogo mogu,pred knezovima ,vojvodama a i po mogucnosti pred svimvojnicima procitati i protumaciti uz pokazanje carskog pecata ,do koga oni neobicno drze,sto posebno postuju i mnogo mu vjeruju.
Konacno otezanje ove stvari,medutim,otezace se jos godinama.

[Medeni 67]

http://

Strana 114.
Turci s njima dan i noc suruju.-“Zato ,dobro pazite,moja gospoda,kako ce te Krajinu smiriti i osiguratiisem drscuci za carsku sluzbu i lepo ime horvatsko koje skoro k vragu ide.Bojim se da oni u Becu mimo usi sve pustaju.”
Glavari Pounske krajine obecavaju biskupu kao banskom namjesniku u kraljevini Hrvatskoj vjernost i odanost.
Svi knezovi krajine kostajnicke mole se im se na vjeru pusti knez Janko Borojevic i Stevan Deretani jamce za njih da nikakave nevjere nece uciniti.Ako bi koji i htio,oni ce gas ami predati.Potpisi :Mikula Ferencic,Jakov Tarbuk,Ilija Jovicic,Vaso Svilokos,Subota Vujaklic, Vukman Knezevic,Predoje Dragic,Radasin Klobucar.
Poseban i neobican podvig ucinise 1703 g u Komogovini vladika Atanasije (Ljubojevic)i” vlaski sinovi”kad preporucuju zagrebackom biskupu Martinu Brajkovicu grofa Petra Keglovica za Bana hrvatskoga i krajiskog zapovjednika i obecavaju vjernu carsku sluzbu pod njima kao banom.!-Sa svestenim saborom ,knezovima ,svestenicima,vijecnicima, mali i veliki vlaski sinovi mole da se banstvo dade grofu Petru Keglovicu,koji je krajinu uvijek drzao u lijepom razlogui savjetu i nauku,a bili su banovi i njegovi stari.—Pisao je ovo u Komogovini Atanasije vladika Bosne ,sa svojim svestenim “sonmom”(zborom),pa knezovi Ilija Jovanovic,Jakov Tarbuk,Radivoje Vukovic,Radisa Klobucar,Mihajlo Katanicki(?),serdar Stanivuk Zunic,voivoda Bozo Svilokos,voivoda Nikola Todorovic,knez Miladin Juric.
Za bana mjesto Hrvata,Keglovica,starih plemica i koljenovica dolazi Madar Ivan Palfi.
Novi ban javio se nesto kasnije (15 marta 1708) iz Pozuna (Bratislava),tada mjesto ugarskih saborovanja,obecanjem da ce krajisnike stititi u njihovim pravima i uzivanju naseljenih zemalja “vu njihovih starih pravicah ,i medjah”.
U ovom citavom komesanju oko Banije znacajna je i spomenica generala Hajstera iz 1717 g.
Hajster postavlja pitanje ,slicno kao sto je i bilo u sporu oko Gomirja,ako se ovi krajevi predadu,stalezima ,sto ce biti s troskovima koje su imale oko Krajine austrijske pokrajine,npr, Stajerska oko Varazdinskog generalata.
Kod turskih upada bas je vlaska nacija kao turska pratnja ,martolozi,najvise pljackala,paleza i ubijanja vrsila.Poslije je medutim ova ista nacija zemlje u Hrvatskoj stitila i Turcima goleme stete nanosila.
Pri tom su,--kako sami kazu,--toliko krvi svoje prolili da su svoj dom i zemlje vlastitom krvlju platili i placaju.Treba se kod toga sjetiti da je sva vlaska nacija u Ugarskoj ista krvi s nasima .
Preseljenje ,-sto je racun bez krcmara,-izazvalo bi samo neuglasivu mrznju ove ratnicke nacije.Uz to krajevi blize turskoj granici vec su naseljeni.

[Medeni 67]

Grga Novak ,"Morlaci (Vlasi ) gledani s mletačke strane "

Sabirući i obrađujući relacije mletačkih predstavnika u Dalmacij i Albaniji, nailazio sam često na Morlake, o kojima sam pisao god. 1928. u »Novostima« br. 34 u članku »Morlaki (Vlasi)«, zatim u »NarodnojStarini« god. 1930 pod naslovom »Jedan anonimni rukopis iz1775/6 god. o dalmatinskim Zagorcima i(Morlakima), Primorcima I Otočanima«, i ona u »Starinama« JAZU knj. 49, str. 5—80 pod naslovom»Dalmacija god. 1775/6 gledana očima jednog suvremenika«.Međutim, uza sve toliko sretanje sa Morlacima, tokom stoljeća, počamod trinaestog do osamnaestog, ne mogu ni danas dati odgovor na nekoliko pitanja, koja se pri tome uvijek nameću: 1) Kako i kada su se Merlaci (Vlasi) u svojoj simbiozi sa Hrvatima odnosno sa Srbima idrugim slavenskim plemenima na sjeverozapadnom dijelu Balkanskog poluotoka pretvorili u Hrvate odnosno Srbe? — 2) Kada su izgubili svoj morlački jezik u Dalmaciji i Hercegovini?
3) Jesu li ih Mlečaniu XVIII st, dijelili od Hrvata odnosno Srba?Ovaj prilog nema pretenzije da ta pitanja riješi, ali smatram potrebnim da donekle doprinesem njihovom raščišćavanju. Zbog toga ću iznijeti nekoliko zapažanja raznih mletačkih visokih predstavnika u Dalmaciji i Albaniji, koja mogu koristiti boljem upoznavanju ovih pitanja.
Kako se pri tome ne spominju drugi podanici bana Ivana, nego ovi stočari, Vlasi, našeje mišljenje da su se oni u ovo doba doista razlikovali od ostalih podanika bana Ivana, koji su bili zemljoradnici, i da su još u ovo doba, kao i Dubrovčani govorili drugim jezikom nego Hrvati, t. j. nekom» mješavinom staroilirskog jezika i pokvarenog provincijskog latinskoga,koji su sobom donosili isluženi rimski vojnici, bilo da su oni služili u legijama, ili kao pomoćna vojska, bilo da su bili kolonizirani iz Rimai Italije. Od I stoljeća pr. n. e. do VII stoljeća n. e. dugih je 8 stoljeća,za koje je vrijeme bilo dovoljno mogućnosti stvaranja ovakvih narodnihi lingvističkih mješavina. Vjerojatno nije postojala nikakva sličnost između jezika, koji su tada govorili Dubrovčani, i koji je potjecao iz
rimskog Epidauruma, a koji nipošto nije bio identičan sa onim, kojise je tada govorio u Rimu, i jezika, kojim su govorili dalmatinskiiliro-romanski pastiri XIII stoljeća, ali su za one, koji su govorili hrvatskim ili srpskim jezikom, bili to »Vlasi«. Kao takve spominju ih spomenute bosanske i srpske isprave, a takvim ih nazivaju i isprave hrvatske dvorske kancelarije.

[hexenkind]

kakva je veza između Ilira i Vlaha? jesu li i Vlasi pripadnici te ilirske heterogene skupine ili se radi o dva zasebna naroda? i da li netko zna nešto više o tračkoj prisutnosti na prostorima zapadno od Drine?
...vidim da se ovdje dosta spominju Dalmati i njihov jezik...koliko je meni poznato, Dalmati su dio ilirske, a ne vlaške skupine naroda...ili sam nešto pobrkao?