Energija vjetra

[Sinbad]

Što mislite, može li energija vjetra rješiti problem efekta staklenika ? Koliko se na nju u energetskom sustavu možemo osloniti s obzirom na to da je nestalna i nepouzdana?

[Secundo]

Sinbad kaže:
Što mislite, može li energija vjetra rješiti problem efekta staklenika ? Koliko se na nju u energetskom sustavu možemo osloniti s obzirom na to da je nestalna i nepouzdana?

Ne moze rijesiti efekt staklenika, ali je vazan pridonos rijesenju. Ako nas AxMi prati, mogao bi malo pojasniti probleme oko opterecenja mreze kroz velike farme vjetrenjaca. Mislim da imaju veliku bucucnost off shore skupine vjetrenjaca, t.j. takve koje se postavljaju u moru u blizini kopna.

[tricky_kid]

Mislim da smo mi desetljećima daleko od takvog iskorištavanja izvora energije...a imamo dovoljno potencijala

[Sinbad]

Koliko mi je poznato neke zemlje su u tome daleko odmakle, najviše vjerovatno Danska. Nije mi poznato koliki udjel u proizvodnje energije u Danskoj čini energija vjetra, i što rade kad nema vjetra. U Hrvatskoj je u planu izgradnja jedne male farme na Pagu, ali izgleda da je to stalo samo na planovima. Govore skoro već dvije godine da će je pustiti u rad, ali ništa.

[nologo385]

Mi smo prebogati za obnovljive izvore energije! Ako je netko bio u Baškim Oštarijama, onda sigurno zna da tamo bura nikad ne prestaje. To je prava lokacija.
Inače, imao sam prilike vidjeti strategiju energetskog razvitka Hrvatske iz 2001. Do 2010 mislim da planiraju manje od 10% struje iz obnovljih izvora. To je katastrofa

Mislim da nam treba samo jedan mali propisčić koji kaže da je Elektra (HEP) dužna otkupljivati svu struju koju su domačinstva u stanju proizvest. Jer, ako za svaki nestalni izvor struje trebaš kupovati akumulator, ljudi će se i dalje teško odlučivati na obnovljive izvore. Ovako, ti si na poslu, kolektor proizvodi struju koju prodaješ HEP-u, dođeš doma, prebijaš struju od HEP-a, i uštedio si 500 - 2000 kn za akumulator.

Nego, je li netko kupio one Sollux solarne svjetiljke što se reklamiraju na TV. Kakva su iskustva, i još bolje SPECIFIKACIJE?

[AxMi-24]

Danska zeli smanjiti kolicinu vjetrenjaca em zbog zagadenja (zvuk i izgled prvenstveno) a i bnestabilnosti same elektricne mreze.

Danas imaju dva dobra rijesenja elektricnih problema.

Prvo je ABBv HVDC Light koji se koristi za tranpsort struje istosmijernom strujom koja se onda nakvaca za izmjenicnu. Tako se efikasno vjetrenjaca izolira od mreze.

Drugo je da ih se koristi za proizvodnju vodika jer tako nema veze kako i koliko struje vjetrenjaca daje jer se ovdje radi o elektrolizi koja nije osijetljiva.

Iskreno receno ja mislim da ce ovaj drugi nacin biti koristen vise. Mada za farme daleko od oblake je HVDC Light odlican nacin za prikljucenje.

Buducnost ce vjerojatno vidjeti nuklearke bazirane na fisiji i fuziji kao glavni izvori energijel. Vjetrenjace nisu bas tako jako zelene jer daju razmijerno malo energije ako se usporedi sa kolicinom koje treba za proizvest ih.

[-Watashi!i!i!i-]

ma mene nebi smetalo da imamo vishe vjetrenjaca neg zgrada i time rjesimo problem struje al jebiga kad u hrvackoj neznaju jebenu autocestu nepravit, di ce vjetrene elektrane radit

[AxMi-24]

-Watashi!i!i!i- kaže:
ma mene nebi smetalo da imamo vishe vjetrenjaca neg zgrada i time rjesimo problem struje al jebiga kad u hrvackoj neznaju jebenu autocestu nepravit, di ce vjetrene elektrane radit

Stos je da je mreza u hrv vec nestabilna do zla boga i u losem stanju i nije bas da im treba jos i vjetrenjaca da rade dzumbus

Ali dobro je izgleda da se ITER konacno pokrenuo pa ce biti nes.

[Putin]

Da se vratim na početno pitanje - energija vjetra ne može riješiti problem efekta staklenika. Može ga samo, gotovo u beznačajnoj mjeri ublažiti. Potencijal energije vjetra je prilično mali u odnosu na potrebe zajednice.
Problem sa CO2 je u biti sljedeći : ugljik koji nije dobrodošao u atmosferu se nalazi vezan u organskim gorivima. Svako spaljivanje ga oslobađa u atmosferu. Kako sada stvari stoje, vjerojatno će sva nafta i najveći dio plina i ugljena biti izkorišteni kao gorivo, a to znači da uvođenje obnovljivih izvora samo odgađa neminovno. Kako će se atmosfera s tim nositi, ostaje da strepimo i vidimo.
Još jedan značajan podatak : prema nekim znanstvenim istraživanjima, šume reagiraju pozitivno na povećanu koncentraciju CO2 (brže rastu u time apsorbiraju višak), ali nakon neke granice vremena i koncentracije izloženosti, efekt je suprotan. To je stvar za zabrinuti se ...
Inače, budućnost definitivno leži u vodiku, pitanje je samo koji će biti najisplativiji način dobivanja : nuklearnom fisijom, iskorištavanjem solarne energije preko solarnih panela, genetski modificiranih bakterija ili sl ..., vidjet ćemo.

Post bi mogao nastavljati dalje jer tema sama nameće brojne podteme, ali ajd' nadam se da bar malo proširuje razumijevanje ove tematike.

[AxMi-24]

Energija vjetra je vise nego dovoljna. Ali nije i nasa mogucnost njenog efikasnog koristenja.

Ustvari najbolja fora sa vjetrenjacama do sada je kad su norvezani stavili tri komada ispod vode (cijele) tako da ih pogoni plima i oseka u nekom od njihovih fjordova.

[Dr. Rudich]

Kao sto kaze axmi, energetski potencijal vjetra je vise nego dovoljan, no exploatacija svog tog vjetra bi bila izuzetno skupa. Sto se tice ovih 'podvodnih vjetrenjaca' to je isto zgodno, no koliko ja znam, potencijal za iskoristavanje toga (tj. cijena takve energije) je jos visa nego iz vjetrenjaca. To zasad jos uvijek spada u domenu znanstvene fantastike.
Sto se tice ocjeen da buducnost definitvno lezi u vodiku; ne znam otkud argumenti za tu tvrdnju. Vodik je trenutno prilivno popularan u 'zelenim' krugovima, no cinjenica je da je on samo transporter energije, a pri svakoj konverziji dio ode u gubitke (cak i gorive celije imaju iskoristivost u najboljem slucaju do 60%), ako struju za dobivanje vodika proizvodis u nuklearki (termalna iskoristivost 40%), to znaci da se konverzija odvija sa 24% iskoristivosti (pretpostavivsi da je elektroliza vode bez gubitaka).

Vjetrenjace vrlo vjerojatno u skoroj buducnosti nece biti glavni izvor energije.

[Putin]

Dr. Rudich kaže:
Kao sto kaze axmi, energetski potencijal vjetra je vise nego dovoljan, no exploatacija svog tog vjetra bi bila izuzetno skupa.

Yes. Sve dok se ne sagledaju i ekonomski aspekti, spominjanje vjetra kao značajnijeg izvora energije je tek puko teoretiziranje.

Dr. Rudich kaže:...to znaci da se konverzija odvija sa 24% iskoristivosti....

Takova iskoristivost nije ništa neuobičajeno, imajući u vidu cijeli ciklus proizvodnje, prijenosa i korištenja energije. Tako npr. osobni automobil ima tu iskoristivost oko 20%. O tom više ovdje.

Dr. Rudich kaže:...Vodik je trenutno prilivno popularan u 'zelenim' krugovima, no cinjenica je da je on samo transporter energije...

Vodik kao medij pohranjivanja energije nije popularan samo u zelenim krugovima. Rekao bih da je mnogo popularniji u svjetskim znanstvenim institucijama, laboratorijima, udruženjima i organizacijama, svim većim automobilskim firmama i proizvođačima avionskih motora, najvećim svjetskim energetskim kompanijama, čak i u američkom Ministarstvu gospodarstva, gdje se ozbiljno radi na strategiji prijelaza na ekonomiju s 'vodikovim transportom'. Činjenica je da na njega ozbiljno računaju gore navedeni je i odgovor otkud argumenti za moju tvrdnju. Ima ih dosta, ali lakše od navođenja, bilo bi da pokušam opovrgnuti neki od protuargumenata. Pa ja eto ... čekam.

[AxMi-24]

One vjetrenjace pdo vodom daju vise energije a kostaju malo vise. Plus da se tocno zna kada i koliko energije daju.

Nadalje vodik je malo previse nahajpan. On ima jos puno velikih problema. Ali mislim ipak da ce prevladati. Mozda ne samo zbog dobrih svojstava ali sigurno zbog imidza koji mu je dobar.

[Dr. Rudich]

bojim se da se nismo razumjeli. Tema je o izvorima energije, a ne o metodama njenog skladistenja. Prema tome to sto ces imat 'hydrogen society' ne znaci doslovno da ces energiju dobivat iz vodika.
Druga stvar je sto znanost jos uvijek ima ozbiljne probleme u razvijanju ekonomski prihvatljivih gorivih celija (povuci paralelu sa svojom izjavom o vjetru).

[Dr. Rudich]

AxMi-24 kaže:
One vjetrenjace pdo vodom daju vise energije a kostaju malo vise. Plus da se tocno zna kada i koliko energije daju.

Nadalje vodik je malo previse nahajpan. On ima jos puno velikih problema. Ali mislim ipak da ce prevladati. Mozda ne samo zbog dobrih svojstava ali sigurno zbog imidza koji mu je dobar.

intirgiras me sa tim podvodnim vjetrenjacama. kolko sam ja citao, to je daleko u fazi razvoja. i klasificira se kao tehnologija koja ce MOZDA jednog dana biti komercijalna. Deder neku referencu (po mogucnosti link). Za razliku od toga, klasicne vjetroelektrane su danas prakticki komercijalne.

[REVENGER4N]

Mislim da nije toliko problem u znanosti koliko u velikim korporacijama koje ne žele izgubiti svoj novac, besplatna energija u kapitalističkom i materijalnom svijetu...hahaha, svakom je jasno da to skupa ne ide!!!

[Putin]

Dr. Rudich kaže:
bojim se da se nismo razumjeli. Tema je o izvorima energije, a ne o metodama njenog skladistenja. Prema tome to sto ces imat 'hydrogen society' ne znaci doslovno da ces energiju dobivat iz vodika....

Nema nesporazuma. Možda je razlika u poimanju pojma izvor energije.
Da bismo mogli definirati izvor energije nekog sustava, moramo najprije definirati taj sustav. Npr.: ako govorimo o pegli, njezin izvor će biti utičnica u zidu, ako govorimo o hidrogenskom autu, njegov će izvor biti upravo hidrogen, ako govorimo o cjelokupnom energetskom sustavu, izvori će biti razni (fosilna goriva, hidroenergija, nukl. fisija, solarna energija, bioplin ...), a ako govorimo o Zemlji kao energetskom sustavu, kao glavne izvore (oblike) energije vidimo nuklearnu energiju, sve oblike u koje se pretvorila energija sunčevog zračenja (koja je u biti opet nuklearna ) i u manjoj mjeri energiju oslobođenu gravitavijskim međudjelovanjem Zemlje i Mjeseca (plima i oseka), što je u stvari kinetička energija rotacije naše planete.
Vodik je dakle samo jedan u nizu oblika skoncentrirane energije (energetskog potencijala ili niske entropije), i s tog gledišta se ne razlikuje od nafte, strujećeg zraka (ili mora), metana i sl. Ukoliko vodik uđe u upotrebu, on će postati i izvorom za sustave koje pojmovno ograničimo na odgovarajuću mjeru.
Po logici da je vodik samo sredstvo uskladištenja energije, onda možemo isto tako reći i za vodu u akumulacijama da je samo medij uskladištenja sunčeve energije i tako negirati pojam hidroenergije. Kako god okreneš, na kraju nam uvijek stoji sunčeva ili nuklearena (dobro, i plima i oseka za cjepidlake).

Da zaključim, izvori energije onakvi kakvima ih većina ljudi poima su samo oblici većinom sunčeve (fuzija) i zemaljske (fisija) nuklearne energije, pogodni za daljnu pretvorbu i iskorištavanje. Govoriti o vodiku kao izvoru energije je jednako opravdano kao i govoriti npr. o vodnoj energiji. Teoretski gledano, priroda energije je da ona nema svoj 'izvor' gledajući najopćenitije, već samo brojne oblike u kojima se javlja, više ili manje skoncentrirana.

Najvažnije pitanje u slučaju 'hidrogen society' bi trebalo biti da li će za dobivanje H2 biti korištena nuklearna energija, sunčeva energija (i svi njezini sekundarni oblici) i da li ćemo pri tom spaliti sve fosilno što postoji pod korom Zemlje i tako hazardirati sa budućnošću ?

Eto, oprostite na dužem postu, malo je utekao od teme topic-a, a malo sam se zanio u pisanju i nije mi bila namjera da 'pametujem', ali eto dogodi se.

[BladeRunner]

Energija vjetra je samo jedan od alternativnih izvora energije.
To moze biti samo dopunska energija, a ne glavni energetski oslonac. Ja sam svojevremeno napravio vjetrenjacu koja je pokretala 24V/700W alternator od autobusa i znam da se uz pazljivo trosenje struje, uz ocite limitacije, moze koristiti u domacinstvima koja nemaju pristupa distribucijskoj mrezi.
Isto vrijedi i za suncanu energiju. Dovoljno je da se samo koristi u domacinstvima za grijanje vode, pa bi se vec puno ustedjelo.
Generatori energije koji ce se na veliko poceti komercijalno proizvoditi, su gorive celije. Predvidja se da ce do njihove masovne prozivodnje doci u slijedecih 5 godina. Naravno, i one ce morati trositi fosilno gorivo, ali uz znatno manje zagadjivanje okolisa. Osim toga, kao gorivo ce se najcesce koristiti zemni plin ili etilni alkohol, no mogu se koristiti i naftni derivati. Nijemci predvidjaju da ce puno domacinstva prijeci na koristenje gorivih celija kako bi stvorili vecu neovisnost o distribuciji elektricne energije. Hitachi tvrdi da ce generatori za domacinstva, snage od 4 do 5 kW, kostati manje od $10.000 US.
Gorive celije ce se ipak najvise koristiti u automobilima i javnom prijevozu, te kao back-up generatori za bolnice i kompjuterske centre.
Kombinacija distribucijske mreze kombinirana sa alternativnim izvorima energije je jedini nacin da se zadovolje sve vece potrebe za energijom, a da se ne poveca proizvodnja staklenickih plinova.
Ne cini se da ce u doglednoj buducnosti doci do komercijalne upotrebe fuzije vodika.

[BladeRunner]

The Natrium is the first fuel-cell powered vehicle built to operate on sodium borohydride, a fuel made from borax which is a mineral available in abundant supply in the Western United States. In the Natrium minivan, this technology delivers the environmental benefits of a fuel-cell vehicle without the loss of cargo or passenger space, while providing a range of 300 miles, longer than any other fuel-cell vehicle. Hydrogen is extracted from sodium borohydride to power the fuel cell. Sodium borohydride is a compound chemically related to borax, the naturally-occurring substance commonly used in laundry soap.

The Natrium fuel-cell vehicle demonstrates just one of the technologies that DaimlerChrysler is developing to meet future fuel needs, addressing fuel efficiency, emissions and driving range.

Advantages of sodium-borohydride fuel-cell powered Chrysler Town & Country Natrium:
- Zero dependency on oil for propulsion Cargo and passenger space is not compromised for on-board storage of hydrogen
- Byproduct can be rehydrogenated and used again as fuel Near-silent operation
- Capable of producing 110- and 240-volt electricity Greater driving range than other fuel-cell vehicles
- Potential for zero emissions of smog-forming and greenhouse gasses

[AxMi-24]

Stvar sam procito u nyteknik (novine koje izlaze u svedskoj koje se bave tehnikom i sl, (vise informativno)) ali nemogu nac sada. (probat cu kasnije).


Bladerunner
Sve te fore sa gorivim celijama netreba prihvatiti olako. Problem je da na nasoj planeti NEMA dovoljno materijala za napraviti ni blizu toliko gorivih celija. Naime memmbrana u njima koristi ekstremno rijetke metale da bi radila.
A koliko ja znam polymerska varianta nije dosla ni do toga da radi u nekom labu a kamoli da se moze koristiti.