Svijet oko nas.

[nalij pero]

hours kaže:

Čula sam još iz zadarskog kraja fafarikula i fafarinka. A najljepše mi je kao u Pupačića, "struk kostelje moje zelene".

Kod nas je surovo i obično, koštel.

Jako volim tu pjesmu, ne znam jel mi igdje tako lijepo opisana ljubav, ali ovo nisam shvaćala. Merci .

A ja čujem Slavonce kako dođu u Istru pa tamo gdje nađu najveći hlad kažu - a je ovo drvo laaaaadonja.

[Ferrari-Ficho]

https://postimg.cc/gallery/Bj4XDN4

nemam pojma jesam dobro stavila.
Slika iz 60ih i slika iz 21. stoljeća, prije micanja stabla.
Sad je tamo nova platanica. Sigurno življa i zdravija, ali ne tako duhovita.

Slike su iz jedne zatvorene riječke grupe na facebooku.

[Pješčani sat]

U Zagrebu je netko posjekao 50 lipa dvoreda, ne zna se tko.

Inače mi je najbolje objašnjenje da su stabla stara i/ ili bolesna. Kao da nije ništa napredovalo u svijetu po tom pitanju

[Hilda]

hours kaže:

Da su je na ljepši način ispilili, mislim da bi graja bila daleko manja. Ono je bilo čisto barbarski. Bez imalo poštovanja.

To je istina.
Obicno drveca pazljivo ispile i iskoriste.

Jesu li trebali micati ili ne, ne znam. Ali i plakanje nad svakim drvetom nije bas razumno. Ne mislim na ovo konkretno nego je to trend opcenito. I Zg je nekad recimo bio suma i livade.
Puno veci problem od micanja starih stabala ili onih koji se krce zbog neceg je sto se danas gradi tako da nemas gdje posaditi nova. Balkoni maltene nad cestom a susjedna zgrada na prdomet.

Pjesc pa nije bas napredovalo toliko da bilo tko ima resurse za spasavanje stabala niti se moze spasiti svako, niti treba spasavati svako.
Drveca i spontano umiru i obnavljaju se i u sumi pa tako i u gradu. Zato treba obnavljati. Tu steka.

[žoan]

mozda je dobro za pcele?

[Pješčani sat]

Hilda kaže:

Pjesc pa nije bas napredovalo toliko da bilo tko ima resurse za spasavanje stabala niti se moze spasiti svako, niti treba spasavati svako.
Drveca i spontano umiru i obnavljaju se i u sumi pa tako i u gradu. Zato treba obnavljati. Tu steka.

Nitko ovdje nije generalizirao. Radi se o jednom drvetu koje je zdravo, pravo, ogromna krošnja, u gradu s malo stabala. Starije od večine stanovnika toga grada, preživjelo dva rata i sve druge nasilnike i političare. I onda ga bagerom rušiti.
Problem s obnavljanjem je da za ovako veliko drvo s ovolikom krošnjom gdje mogu živjeti i životinje i kukci, i ljudi benefitati od hlada i od spuštanja temeperature treba par desetaka godina.
Jedino ako želiš reći da jedan grad Split nema resurse za jedno stablo, ali to je onda drugi par rukava.
Ideja da se takvo stablo uklopi u novu nekretninu nije imala šanse, di bi to u svijetu betonizacije.
Ne vjerujem da će sve ono biti zeleno kao na tenderu, pa to je točno ovaj profil ljudi, koji pošalje bager da riješi zelenilo na rubu parcele. I ti koji su to odlučili, da nisu promislili što rade.

[Hilda]

Pješčani sat kaže:

Nitko ovdje nije generalizirao.

Jesam ja.

[Pješčani sat]

Da, ti jesi

[baja]

Hilda kaže:

.... Ali i plakanje nad svakim drvetom nije bas razumno. Ne mislim na ovo konkretno nego je to trend opcenito.
....

zato što je i trend nerazumnog rušenja

mi smo mami mozak iskljucali kad je najavila rušenje stabla ispred kuće, i to kao odrasli ljudi, a bilo je sasvim opravdano
navrle se mi suze kad sam prvi put ugledala kuću bez stabla, veliko stablo

Hilda kaže:

Jesam ja.

:

[nalij pero]

Hilda kaže:

To je istina.
Obicno drveca pazljivo ispile i iskoriste.

Jesu li trebali micati ili ne, ne znam. Ali i plakanje nad svakim drvetom nije bas razumno. Ne mislim na ovo konkretno nego je to trend opcenito. I Zg je nekad recimo bio suma i livade.
Puno veci problem od micanja starih stabala ili onih koji se krce zbog neceg je sto se danas gradi tako da nemas gdje posaditi nova. Balkoni maltene nad cestom a susjedna zgrada na prdomet.

Pjesc pa nije bas napredovalo toliko da bilo tko ima resurse za spasavanje stabala niti se moze spasiti svako, niti treba spasavati svako.
Drveca i spontano umiru i obnavljaju se i u sumi pa tako i u gradu. Zato treba obnavljati. Tu steka.

Išlo je sad pitanje prema gradu zašto se različito tretira drvored s dvije strane Bauerove. Odgovor je sadržavao zato šta su dvije vrste u igri . Između ostalog.

Evo, baš smo se dotakli ove teme tamo na podcastima. To je ta opća površna sveinformiranost koja stvara iluziju razumijevanja zbog koje unatoč zelenoj vlasti, profesionalnoj tvrtki koja održava zelenilo u gradu i stručnim licima u toj tvrtki stižu pitanja o orezivanju drveća. Stvari su puno kompleksnije. No, to je ta atmosfera sumnje, kritike i prevare. Šta ta zainteresirana javnost zaista razumije, po meni je objelodanjeno u malim komunalnim akcijama.

Ok, dobro je komunicirati, ali mislim da bi svima išlo malo na nerve da im njihova struka odjednom bude sfera znalaca opće prakse. Mislim šumarstvo je cijeli jedan studij! Nisu bubice u krošnji, nego petsto stvari.


A ladonju se nije trebalo maknuti ako je zdrav. Mogli su ga odlično isfurati jer on ima svoju priču u obalnom kontekstu. To bi onda bila kreacija, posebnost, angažman i tako te stvari koje je teško očekivati tamo gdje je profit jedino bitan.

Super je riječki slon.

[nalij pero]

Da stvar bude apsurdnija, na Sljemenu šumari moraju stajati kraj šume u razvoju i objašnjavati da je to šuma u prirodnom razvoju i onda ih ismijavaju jer haha to je šikara. I rade se akcije pošumljavanja šta je zapravo itekakav intervencionizam ako su ti kriterij bubice u krošnji.
Prirodni razvoj ima svoj značaj i ništa to nije za bezveze.

[muca copatarica]

Malo što govori "kontinuitet civilizacije" kao ogromna prastara stabla, pogotovo kad ih je puno. Oduševim se kad to negdje vidim.

[velana]

Mandarinka kaže:

Nema šanse da ću kročit u to Small govno, ikad!

Još su ove godine makli i pelegrinku iza kazališta, predivno, raskošno stablo bez kojeg mi je ta poljana nezamisliva. Ali bila je bolesna. Mogli su debili preseliti ovu sa Manuša na Cankarjevu poljanu, na misto te koja je obolila.

Aaaaa, nisam znala da je otišla ona od iza kazališta.


Snimku rušenja ove je netko negdje stavio, ali nisam htjela gledati.
Meni je to baš zločin. Ne mogu pribolit viniku na selu, već godinama tražim pogledom tu krošnju kad se spuštam prema avliji. Navežem se na svašta.

Ne znam na koji način, ali nadam se da će im nekako planovi s tim centrom propasti. Barem neka beskrajna arheološka istraživanja.

Kod nas je koštela.

baja kaže:

baaaaja, buba, bug

Ja sam mislila da si baja, dasa, prvi u selu.

[baja]

muca copatarica kaže:

Malo što govori "kontinuitet civilizacije" kao ogromna prastara stabla, pogotovo kad ih je puno. Oduševim se kad to negdje vidim.

da, ovom su se trebali nakloniti ako su ga već morali ubiti, ent

[Mandarinka]

velana, što je vinika? Nije li to lozica, penjačica?
I ja se vežem za stabla, pa kako se nećeš vezat za stablo ako ima imalo čovjeka u tebi.

[JPK]

nalij pero kaže:

Išlo je sad pitanje prema gradu zašto se različito tretira drvored s dvije strane Bauerove. Odgovor je sadržavao zato šta su dvije vrste u igri . Između ostalog.

Evo, baš smo se dotakli ove teme tamo na podcastima. To je ta opća površna sveinformiranost koja stvara iluziju razumijevanja zbog koje unatoč zelenoj vlasti, profesionalnoj tvrtki koja održava zelenilo u gradu i stručnim licima u toj tvrtki stižu pitanja o orezivanju drveća. Stvari su puno kompleksnije. No, to je ta atmosfera sumnje, kritike i prevare. Šta ta zainteresirana javnost zaista razumije, po meni je objelodanjeno u malim komunalnim akcijama.

Ok, dobro je komunicirati, ali mislim da bi svima išlo malo na nerve da im njihova struka odjednom bude sfera znalaca opće prakse. Mislim šumarstvo je cijeli jedan studij! Nisu bubice u krošnji, nego petsto stvari.

Struka koja se bavi javnim stvarima je podložna i javnoj kritici.

A struka je izgubila povjerenje javnosti nakon svog onog uništavanja javnih površina, zelenila, izigravanja urbanističkih planova, preizgrađivanja, masovne sječe u parkovima prirode, a bojim se da nisu pripomogli ni arhitekti sa svojim "šaka u oko" kreacijama.

Inače, da se referiram na prethodnu temu, i ovaj tvoj stav da bi se javnost trebala povinovati "struci", jer su "laici", iako se radi o stvari koja ih se životno tiče, i iako struka nema dobre argumente, je nešto što ljudima utuve u glave školovanjem.

Prvo su liječnici preuzeli autoritet Crkve i zahtijevali da se svatko drugi tretira kao "laik", potom su to napravili učitelji i arhitekti, a sad smo došli i do toga da to hoće i ovi koji sade drveće po javnim površinama.
Da nije žalosno i pogubno, bilo bi smiješno.

[Hilda]

A ti mislis da su sumari i krajobrazni arhitekti radili urbanisticke planove? Odnosno da ih se slusalo?
Oh...

A prosjecni laik sve zna dok se ne tice njegove guzice/parcele/interesa. Onda postaje politicar.

[nalij pero]

Naravno da je struka meritorna, a ne javnost.
Upravo se to i ogleda u prostoru našeg grada.
Miješanje planiranja, projektiranja, održavanja i kršenje propisa stvarno nisu i ne mogu biti svrstani u isti koš niti navezani na iste ljude. Osim ako si laik i sve ti je isto .

[velana]

Mandarinka kaže:

velana, što je
vinika? Nije li to lozica, penjačica?
I ja se vežem za stabla, pa kako se nećeš vezat za stablo ako ima imalo čovjeka u tebi.

Amula, arzelinka.

[Mandarinka]

Nikad nisam čula da je se tako zove. Jao, kako njih volim, imam jednu u komšiluku ali već par godina nema na njoj ploda, uvik nešto.

Zovu je još razdelija, voćka, džanarika (to je srpski). Inače je šljiva.