Filozofski citati

[nitko drugi]

Ako je tako hrabro postavio pitanje sa "ijednog" onda će dostajati jedan protuprimjer. Origen je npr. studirao u Aleksandriji kod Amonija Sake, koji je bio npr. i Plotinov učitelj (i Longinov). Dakle top obrazovanje svoga vremena (a i u usporedbi sa skoro svakim drugim).

(Naravno, teza se ipak može spasiti definicijski, tako da se postulira prelazak-na-kršćanstvo=slabost. Ali onda je ono početno pitanje kvazi-pitanje.)

Teza iz zadnje rečenice je također pogrešna. Pođemo li od znanosti, možemo ustanoviti da je Rim bio, i puno prije nego je prešao na kršćanstvo, nepovoljno mjesto za znanost. Gdje je neki rimski Aristotel, ili Euklid, ili Arhimed, ili Ptolemej? Nema toga, Rimljani su tanki s teorijskim interesima, neovisno o kršćanstvu. Imaju nešto praktičnih inženjerskih vještina, ali teorija nije njihova stvar. Što još, osim nepostojanja teorijskog interesa, spada u tu kulturu koja je, navodno, propala s kršćanstvom? Gladijatorske borbe? Ropstvo? Redoviti genocidi?

[Jednostavko]

O kojem to klasičnom razdoblju govori Feuerbach? Propadanje klasične kulture je započelo još prije Krista. Ona je ionako morala propasti jer se temeljila na robovskom radu. Zbog toga je Feuerbach djelomično u pravu, jer s kršćanstvom se pojavila svijest da je i rob čovjek, a ne samo oruđe koje govori.

[Jednostavko]

nitko drugi kaže:

(Naravno, teza se ipak može spasiti definicijski, tako da se postulira prelazak-na-kršćanstvo=slabost. Ali onda je ono početno pitanje kvazi-pitanje.)

Ne postulira on to, nego postulira da je kultura nešto što je u biti odvojeno od naroda. "Slabašni i prezira vrijedni" su ljudi iz naroda. Narod nije sposoban za kulturu. Feuerbach neposredno prije spomenutog citata kaže: "Kultura, općenito, nije ništa drugo nego uzdizanje pojedinca iznad njegove subjektivnosti do objektivnih univerzalnih ideja, do kontemplacije svijeta. Apostoli su bili ljudi iz naroda; narod živi samo u sebi, u svojim osjećajima; stoga je kršćanstvo zavladalo narodom. Fox populi vox Dei."

[nitko drugi]

Jednostavko kaže:

Feuerbach neposredno prije spomenutog citata kaže: "Kultura, općenito, nije ništa drugo nego uzdizanje pojedinca iznad njegove subjektivnosti do objektivnih univerzalnih ideja, do kontemplacije svijeta."

To jest jedna temeljna filosofska gesta, koju je Platon slavno usporedio s izlaskom iz špilje. Ali za Platona je ta gesta tek pola dvokoraka - drugi korak je povratak u špilju. Kultura koja ostaje "iznad" naroda je besplodna i brzo završava u irelevantnosti. Filosof, i uopće čovjek kulture, ne ostaje u kuli bjelokosnoj nego se vraća natrag i oplemenjuje svoj narod (pa i ako ga to košta glave), a u rijetkim najpovoljnijim slučajevima i čitavo čovječanstvo. I taj okret natrag nije tek kršćanstvo kao "platonizam za puk" kako je to Nietzsche s prezirom nazvao. Već Origen ima otprilike takvu formulaciju, ali bez prezira. Jer to jest Platonova misao, o potrebi povratka filosofa natrag u špilju, a nije tek neko kasnije kršćansko kvarenje platonizma. (Ista misao je u korijenu mahayana nasuprot theravada buddhizmu, što je zapravo omogućilo da buddhizam postane važan dio kulture mnogih azijskih naroda, a ne tek nešto što se događa u samostanima pored tih naroda.)

Što se tiče apostola kao kulturno manjkavih pukih ljudi iz naroda, teško da to vrijedi za npr. Pavla ili Ivana (autora Evanđelja).

[Jednostavko]

Slažem se s tvojim mišljenjem. Interesantno je što si povezanost kulture i naroda usporedio s izlaskom i vraćanjem u Platonovu špilju.

Upotrijebio si sintagmu "kula bjelokosna". Baš me zanima kako je nastala ta sintagma. Ako ne zna nitko drugi možda zna netko drugi?

[skeptik]

Jednostavko kaže:

Ako ne zna nitko drugi možda zna netko drugi?

[Weekend Warrior]

nitko drugi kaže:

...Filosof, i uopće čovjek kulture, ne ostaje u kuli bjelokosnoj nego se vraća natrag i oplemenjuje svoj narod (pa i ako ga to košta glave), a u rijetkim najpovoljnijim slučajevima i čitavo čovječanstvo. I taj okret natrag nije tek kršćanstvo kao "platonizam za puk" kako je to Nietzsche s prezirom nazvao. Već Origen ima otprilike takvu formulaciju, ali bez prezira. Jer to jest Platonova misao, o potrebi povratka filosofa natrag u špilju, a nije tek neko kasnije kršćansko kvarenje platonizma...

Od tuda je dakle Gobcu iz Psihomodo popa došla ideja za tekst pjesme "Natrag u Garažu".

[nitko drugi]

Od tih naših stoner filosofa s glazbene scene najdraži mi je onaj duet Bare-Parmenid "Ne postoji nešto što ne postoji".

[Sigmund]

Jednostavko kaže:

Upotrijebio si sintagmu "kula bjelokosna". Baš me zanima kako je nastala ta sintagma. Ako ne zna nitko drugi možda zna netko drugi?

To je iz Biblije.

[Jednostavko]

Sigmund kaže:

To je iz Biblije.

Proguglao sam i našao da je to iz Pjesme nad pjemama ("Vrat je tvoj kao kula bjelokosna"). Ali ovdje je taj izraz jednostavno usporedba, a ne sintagma koja ima preneseno značenje povlačenja u idealni zatvoreni svijet daleko od svjetske strke. Mene zanima kako je taj izraz dobio ovo preneseno značenje, mislio sam da iza toga stoji neka priča.

[Weekend Warrior]

Jednostavko kaže:

Proguglao sam i našao da je to iz Pjesme nad pjemama ("Vrat je tvoj kao kula bjelokosna"). Ali ovdje je taj izraz jednostavno usporedba, a ne sintagma koja ima preneseno značenje povlačenja u idealni zatvoreni svijet daleko od svjetske strke. Mene zanima kako je taj izraz dobio ovo preneseno značenje, mislio sam da iza toga stoji neka priča.

Dr. Google spominje i francuskog pjesnika Charles-Augustin Sainte-Beuvea, koji se terminom "kula bjelokosna" poslužio u 19.st. kako bi opisao svog suvremenika pjesnika Alfred de Vignya koji se odvojio od svijeta te otišao u usamljenički život obilježen umjetnošću i tihom kontemplacijom. To se sve skupa posložilo s idejama o romantičarskom idealu umjetnika i intelektualaca koji napuštaju svakodnevni život kako bi se fokusirali na umjetničke i intelektualne podvige.

[Jednostavko]

I Hegelova Znanost logike mogla bi se nazvati kulom bjelokosnom za onoga tko je proučava (prije nego "ledenom pustinjom" kako ju je nazvao Walter Benjamin), jer on u predgovoru kaže ovo: "U tihim prostorima mišljenja, koje je postalo svesno sebe i koje bivstvuje jedino u sebi, umukli su oni interesi koji pokreću život naroda i pojedinaca."

[Sigmund]

Jednostavko kaže:

I Hegelova Znanost logike mogla bi se nazvati kulom bjelokosnom za onoga tko je proučava (prije nego "ledenom pustinjom" kako ju je nazvao Walter Benjamin), jer on u predgovoru kaže ovo: "U tihim prostorima mišljenja, koje je postalo svesno sebe i koje bivstvuje jedino u sebi, umukli su oni interesi koji pokreću život naroda i pojedinaca."

Slično je i u budizmu.

[nitko drugi]

Ideal hinayane je arhat ili arhant; ideal mahayane je bodhisattva. Jednostavno kazano, ideal hinayane je pojedinačno prosvjetljenje; ideal mahayane je sveopće prosvjetljenje…

”Slušatelj” – to se ime daje učeniku koji, čuvši, to jest naučivši istinu od Buddhe ili nekog njegovog učenika postiže stanje arhanta. Arhat ili arhant znači status svetog čovjeka koji je postigao prosvjetljenje. Riječ ”arhat” etimologijski znači ”vrijedan”. …

”Vlastiti”, ”individualni”, ”jedan”, ”usamljeni” je onaj koji u ”usamljenoj jednosti”, u nezavisnosti od svih vanjskih podrški, postiže stanje arhata. On s drugima ne dijeli svoje teško stečeno znanje načina za postizanje nirvane. On vjeruje da i drugi, potaknuti grubom realnošću životnoga jada, mogu jednoga dana kročiti sa sveti put, bez da ih se podučava ili prosvjetljuje.

Gore navedena dva tipa tragatelja [naime, ”slušatelj” i ”vlastiti”, op. d.] predstavljaju individualistički ideal. Oni prosvjetljenje razumijevaju kao individualno, a ne društveno ili kosmičko postignuće. Bodhisattva želi konačno prosvjetljenje ne samo za sebe, nego za sva osjetljiva bića. … Bodhisattva je onaj koji ima bit ili mogućnost transcendentalne mudrosti ili krajnjega prosvjetljenja, koji je na putu prema postignuću transcendentalne mudrosti. On je Buddha u mogućnosti. … Bodhisattva u sebi posjeduje transcendentalnu mudrost i sveopću ljubav (karuna se obično prevodi kao sućut ili samilost, no termin je bolje prevesti kao sveopća (univerzalna) ljubav, kao što je to učinio i dr. Suzuki), te nepokolebljivu odlučnost da se spase sva osjetljiva bića. … Transcendentalna mudrost je najviši izraz spoznajne strane; karuna je najviši izraz emotivne strane, a nepokolebljiva odlučnost je najviši izraz voljne strane svijesti. Bodhisattva tako razvija sve aspekte svijesti. …

Ideal hinayane bio je arhat ili postignuće osobnog prosvjetljenja… što, prema mahayani, predstavlja jedan ograničeni ideal. Bodhisattva je težio sveopćem prosvjetljenju. Sudbina svakog bića je da postane buddha (probuđen, op.p.). (Fjodor Ščerbatski, Koncepcija buddhističke nirvane)

[Gorann]

Namjerno sam pozitivne provokacije radi ostavio taj Feuerbachov citat, da malo čujem što drugi misle

[Freyya]

Vecina ljudi od akcije naginje fatalizmu, a vecina mislioca vjeruje u dalekovidnost.

Honore de Balzac

[Gorann]

"The most general and fundamental account of material reality is provided by physics, hence physics is the scientific discipline most closely allied to (if not continuous with) metaphysics as a philosophical inquiry. Modern physics has been an especially fertile source for astonishing suggestions about reality. No respectable inquiry into the nature of space and time, for example, can afford to ignore the Theory of Relativity, whose account of spatio-temporal structure would not have been discovered by any amount of armchair reflection. As truth is stranger than fiction, so is actual physical theory more conceptually challenging than a priori speculation."

Tim Maudlin - Distilling Metaphysics from Quantum Physics (The Oxford Handbook of Metaphysics)

[nitko drugi]

Dvije stvari su mi čudne, prvo ono hence ["stoga"] u prvoj rečenici (vjerojatno ima barem nekih filosofa koji bi rekli da je npr. logika povezanija s metafizikom nego li "najopćenitiji i najtemeljniji prikaz materijalne stvarnosti"). Drugo, zar teorija relativnosti nije u priličnoj mjeri otkrivena kao armchair reflection ["razmišljanje iz fotelje"]? Koliko znam Einstein je tvrdio da ili nije znao za pokus Michelsona i Morleya ili da, ako je negdje čuo za njega, nije mu bio relevantan za otkriće specijalne teorije relativnosti. A za opću relativnost i nije bilo prethodnih pokusa koji bi ukazivali na nju.

[Freyya]

Samo vas jos jednom molim kada stavljate citate na nekom stranim jeziku, da ih ili prevedete ili kratko kazete o cemu se radi.

U ovom slučaju, kome je potrebno, evo i prijevod:

Najopćenitiji i najosnovniji prikaz materijalne stvarnosti pruža fizika, stoga je fizika znanstvena disciplina koja je najbliže povezana (ako ne i kontinuirana) s metafizikom kao filozofskim istraživanjem. Moderna fizika bila je posebno plodan izvor zapanjujućih sugestija o stvarnosti. Niti jedno respektabilno istraživanje prirode prostora i vremena, na primjer, ne može si priuštiti ignoriranje Teorije relativnosti, čiji prikaz prostorno-vremenske strukture ne bi bio otkriven nikakvim razmišljanjem iz fotelje. Kako je istina čudnija od fikcije, tako je stvarna fizikalna teorija konceptualno izazovnija od apriornih spekulacija

[Weekend Warrior]

"Teško je reći što je gore; rasprostranjeno širenje stvari koje nisu istinite, ili pak prikrivanje onih koje su istinite." - Harriet Martineau