Ugrožene, rijetke i izumrle životinje

[manchild]

Za pticu godine 2024. u srijedu je neočekivano u snažnoj pernatoj konkurenciji proglašen gačac, srodnik vrana, prepoznatljiv po crnom perju, a po graktanju poznat stanovnicima gradova koje je naselio zbog ubrzanog gubitka staništa.

- Ishod ovogodišnjeg glasanja bio je prilično neočekivan, budući da su druge dvije nominirane vrste - suri orao i bijela roda vrlo prepoznatljive i mnogima omiljene vrste ptica, priopćila je zagrebačka udruga Bioma.

Prirodni dom gačca su polja na kojima se u jatima uglavnom hrani kukcima, sitnim kralješnjacima i biljnim materijalom, dok gnijezdi u velikim skupinama u krošnjama visokih stabala u blizini izvora hrane.

Zbog korištenja pesticida gačac ostaje bez hrane, a rušenjem stabala uz poljoprivredne površine ostaje i bez mjesta na kojem bi mogao saviti gnijezda. Kolonije gačaca preselile su u gradove i njihovu okolicu, gdje traže zaštitu od lova i uništavanja kolonija.

No, njihov društven način gniježđenja te buka i nered koji ga prate predstavljaju probleme stanovnicima gradova.

Status ugroženosti gačca se u posljednjih pet godina promijenio s najmanje zabrinjavajuće na gotovo ugroženu vrstu, upozorili su iz udruge Biom, naglasivši kako je nužno oblikovati gradski prostor kako bi se smanjili sukobi s građanima te raditi na osiguravanju i zaštiti mjesta za gniježđenje gačca podalje od ljudskih naselja.

[manchild]

Izbor za pticu godine prvi su put proveli ornitolozi i organizacije 2016., kada je titulu osvojila bregunica. Titulu su osvojili i čigre, s fokusom na crvenokljunu čigru i malu čigru, prepelica i zlatovrana. Sudjelovanje u izboru ptice godine prvi je put široj javnosti otvoreno 2021. kada je titulu osvojila lastavica, i nakon nje sova ušara i tetrijeb gluhan.

[manchild]

Lucy, rehabilitirana koala koja je bolovala od široko rasprostranjene bakterijske bolesti klamidije, žvače lišće eukaliptusa u koridoru drveća koje je posadila grupa za očuvanje Bangalow Koalas, u regiji Northern Rivers u australskoj državi Novi Južni Wales.

- Ogromne mreže vegetacije spas su za koale i brojne druge vrste poput ugroženog sjajnog crnog kakadua, ptica koje jedre, oposuma i valabija. Ovi zeleni koridori osiguravaju sigurne prolaze kroz koalino sve rascjepkanije stanište, povećavajući genetsku raznolikost i štiteći životinje od ljudskih prijetnji, rekla je predsjednica Bangalow Koalas Linda Sparrow.

Predviđa se da će koala izumrijeti u divljini Novog Južnog Walesa do 2050. godine, a neke od najvećih prijetnji su šumski požari, gubitak staništa sječom i krčenje zemljišta. Već je proglašena ugroženom u nekoliko država.

Petogodišnji izvještaj o okolišu koji je objavila australska vlada 2022. pokazao je da je zemlja izgubila više vrsta sisavaca nego bilo koji drugi kontinent i ima jednu od najgorih stopa opadanja vrsta među najbogatijim zemljama svijeta.

Osnovan 2019., Bangalow Koalas posadio je više od 336 000 stabala na 119 posjeda, pridonoseći očuvanju koala i jačanju lokalnog ekosustava. Grupa ima za cilj posaditi 500 000 stabala do 2025.

U nedavnom izvješću Australske zaklade za koale navodi se da kultni tobolčar turističkoj industriji vrijedi 3,2 milijarde dolara godišnje.

Međutim, Svjetski fond za prirodu - Australija izvijestio je o alarmantnom padu populacije koala, s padom od 50% u Queenslandu i 62% u Novom Južnom Walesu od 2001. godine.

Rekavši da ne može zamisliti svijet bez koala u divljini, Sparrow je istaknula da će grupa dati sve od sebe da to ne postane stvarnost.

[Forumsky]

manchild kaže:

- Ogromne mreže vegetacije spas su za koale i brojne druge vrste poput ugroženog sjajnog crnog kakadua, ptica koje jedre, oposuma i valabija.

Ove ”ptice koje jedre” sigurno su katastrofalni novinarski prijevod riječi glider koja se uopće ne odnosi na nikakve ptice nego na ove životinje https://en.wikipedia.org/wiki/Gliding_possum

[Forumsky]

manchild kaže:

Petogodišnji izvještaj o okolišu koji je objavila australska vlada 2022. pokazao je da je zemlja izgubila više vrsta sisavaca nego bilo koji drugi kontinent i ima jednu od najgorih stopa opadanja vrsta među najbogatijim zemljama svijeta.

Tobolčari su najugroženiji kopneni sisavci uopće zbog ogromnih požara koji se ponavljaju svake godine i invazivnih vrsta. Situacija sa vrstama sa sjeverozapadne periferije rasprostranjenosti tobolčara tj. striktno endemskih vrstama tobolčara istočne Indonezije (Aru otoka i dijela Molučkih otoka) još je gora nego u Australiji.

Endemska vrsta koja je jedini predstavnik svog roda, formalno se vodi kao ugrožena, ali lako je moguće da je istrijebljena jer je 100 godina nitko nije evidentirao https://en.wikipedia.org/wiki/Seram_bandicoot

[manchild]

Jedna od vijesti koja nas uvijek obraduje jest otkriće neke nove vrste životinje ili pak ponovno viđenje neke za koju smo smatrali da je izumrla. Jedna takva otkrivena je kako kopa u pijesku blizu obalnog grada Port Nollotha u sjeverozapadnoj Južnoj Africi.

De Wintonova zlatna krtica (Cryptochloris wintoni), za koju se strahovalo da je izumrla, živi u podzemnim jazbinama i nije viđena od 1937. godine. Svoje "zlatno" ime dobila je po masnim izlučevinama koje podmazuju njezino krzno kako bi mogla "plivati" kroz dine. Ona, naime, ne kopa tunele.

Riječ je o životinjama koje su slijepe, no imaju sjajan njuh i bježe ako osjete vibracije uzrokovane kretanjem iznad zemlje. Uvrštena je među "najtraženije" na popisu izgubljenih vrsta koji je sastavila globalna skupina za očuvanje Reild.

Krtica je ponovno otkrivena 86 godina nakon posljednjeg viđenja, zahvaljujući dvogodišnjoj potrazi zaštitnika prirode i borderice imena Jessie, koja je trenirana da ih nanjuši, a ovo sjajno otkriće objavljeno je u časopisu Biodiversity and Conservation.

- Bilo je vrlo uzbudljivo biti dio tima koji traži izgubljene vrste. Posebna je nagrada pronalaženje jedne takve životinje - rekla jeza Guardian Esther Matthew iz Zaklade za ugrožene divlje životinje (EWT).

Istraživači s EWT-a i Sveučilišta u Pretoriji radili su sa kujicom Jessie, koja je bila trenirana tako da, kad osjeti miris krtice, legne na tlo. Za nagradu je dobila najbolju stvar na svijetu - igru sa svojom lopticom. Ona je ta koja je znanstvenicima otkrila čak dvije ove krtice.

Terensko istraživanje obavljeno je 2021. godine i tim je mislio da su možda pronašli krticu, ali De Wintonova izgleda vrlo slično drugim zlatnim krticama, tako da nalaz nije potvrđen sve dok uzorci nisu genetski sekvencirani.

Otkako je istraživanje provedeno 2021. godine, EWT je pronašao još četiri populacije De Wintonovih zlatnih krtica, a istraživači vjeruju da je Port Nolloth dom njihove zdrave populacije. Međutim, područje nije zaštićeno i ugroženo je rudarenjem dijamanata.
https://www.jutarnji.hr/vaumijau/akt...-1937-15399827

[manchild]

Najstariji fosil komarca iznenadio znanstvenike: "Ovo je veliko otkriće"

https://www.index.hr/vijesti/clanak/...e/2518640.aspx

[manchild]

Znanstvenici misle da ova vrsta ipak nije izumrla. Postavljaju zamke, traže dokaze

https://www.index.hr/vijesti/clanak/...e/2551709.aspx

[dr.mrgood]

Šta kažete na činjenicu da su lavovi do pred samo dvije tisuće godina postojali u Grčkoj i na Balkanskom poluotoku?
Izgleda da su se u Turskoj zadržali čak do sredine 19 stoljeća:

"CHARLES FELLOWS bio je putnik koji je posjetio Malu Aziju dva puta, jednom 1838. i jednom 1840. godine.
Uglavnom je skupljao arheološke natpise i novčiće, ali i biljke (i opisao neke nove vrste) i životinje. Na svom drugom putovanju posjetio je mjesto Sidymae, blizu Sredozemnog mora južno od Fethiye. Tamo je od lokalnog stanovništva dobio podatke koji dokazuju prisutnost lava u to vrijeme. Ovdje reproduciram izvorni opis by Charles Fellows:
Sadašnje stanje ovog okruga je krajnje divlje; samo su tri ili četiri kolibe usred ovih ruševina na planini, a njihovi stanari uvijek imaju pušku o ramenu, čak i unutar granica vlastitih kultiviranih polja. Na upit zašto je ovaj običaj prevladao, rečeno nam je da je zemlja puna divljih životinja, i to najljuće vrste. Bio sam krajnje oprezan i poseban u svojim ispitivanjima o njihovoj prirodi. Ne sumnjam u istinitost izvještaja koji sam čuo od mnogih ljudi iz okolnog okruga koji se međusobno ne poznaju. Samo u ovom selu godišnje se ubije četiri ili pet lavova, koje Turci nazivaju Aslan, i druge životinje koje se zovu Caplan (leopard). Čovjek koji mi je prvi rekao, sam je odnio kože agi da ih pokloni raznim pašama, a ta su predstavljanja bila nagrađena iznosima od jedne do dvije stotine pijastera, koje je on sam primio. Lavovi su, rekao je, plašljivi osim ako nisu iznenađeni ili napadnuti."

http://www.kasparek-verlag.de/MaxKasparek/PDF/ZME01%20009-010%20Kasparek%20Lion.pdf

[manchild]

Prvi toplokrvni dinosauri možda su lutali Zemljom prije 180 milijuna godina

https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti...odina-11543844

[manchild]

Znanstvenici sa australskog sveučilišta Curtin identificirali su 100 milijuna godina stare fosilizirane kosti pronađene u Queenslandu i otkrili da pripadaju do sada nepoznatoj pterosaura, zastrašujućeg letećeg gmaza koji je u drevna vremena harao zemljom zajedno s dinosaurima.

Kosti je 2021. pronašao Kevin Petersen, kustos muzeja Kronosaurus Korner. Na temelju oblika lubanje, rasporeda zuba i oblika ramene kosti stručnjaci su shvatili da se radi o novoj vrsti - Haliskia peterseni – koja pripada rodu anhanguera, odnosno skupini pterosaura koji su prebivali diljem svijeta; uključujući područje današnjeg Brazila, Engleske, Maroka, Kine, Španjolske i Sjedinjenih Država.

"S rasponom krila od otprilike 4.6 m, Haliskia je prije nekih 100 milijuna godina bila zastrašujući predator. Tada je veći dio središnjeg zapadnog Queenslanda bio pod vodom, prekriven golemim morem, a nalazio se otprilike gdje je danas južna obala Viktorije", rekla je doktorandica Adele Pentland sa sveučilišta Curtin.

"S obzirom na to da je Petersen pažljivo pripremio pronađene kosti, danas imamo najcjelovitiji primjerak anhanguere, i bilo kojeg pterosaura, koji je dosada otkriven u Australiji", kazala je Pentland.

"Imamo kompletne donje čeljusti, vrh gornje čeljusti, 43 zuba, kralješke, rebra, kosti s oba krila i dio noge. Također su prisutne vrlo tanke i delikatne kosti grla, što znači da je Haliskia pri hranjenju ribom i glavonošcima koristio mišićav jezik", dodala je Pentland.

Istraživanje naziva Haliskia peterseni, a new anhanguerian pterosaur from the late Early Cretaceous of Australia objavljeno je u časopisu Scientific Reports.

slike: https://www.index.hr/vijesti/clanak/...a/2573542.aspx

[ruka-slave]

Nakon periski, na redu su dagnje.

Opći pomor dagnji u uzgajalištima u Novigradskom moru. Vijest je iz 2023, ali stvar traje već dulje vremena, sad je progredirala do 100%izumiranja.

https://www.morski.hr/misteriozni-po...vu-katastrofu/

18 siječnja 2023
Misteriozni pomor dagnji u Novigradskom moru - Uzgajivači ne pamte ovakvu katastrofu

Pomor nadaleko poznatih dagnji u Novigradskom moru, za sad je 'misteriozan.' Šteta je potpuna. Uzgajivači sumnjaju da je dagnjama, kao i periskama presudio parazit.

Već dvanaest godina Šime Maruna uzgaja dagnje u Novigradskom moru. Ovakvu katastrofu ne pamti. Prve slučajeve uginuća primijetili su početkom rujna.

- Za cirka nekakvih mjesec i po dana to je već bilo pedeset posto štete. Dagnja je bila iscrpljena, nikakva, došle su prve kiše, ja sam moje uzgajalište i spustio na dubinu ali ništa to nije pomoglo - priča vlasnik uzgajališta u Maslenici Šime Maruna.

Uginule su gotovo sve školjke. Isto se dogodilo i obitelji Karamarko koja dagnje uzgaja u Kruševu.

- Ista je stvar kod mene. Totalna šteta, kapacitet pedeset tona uzgoj - poručio je otac vlasnika uzgajališta Šime Karamarka, Joso Karamarko.

Ista se stvar u isto vrijeme (početak 2023) desila uzgajivačima u Boki Kotorskoj.
https://bokanews.me/masovni-pomor-mu...udima-prirode/

Masovni pomor mušalja u Bokokotorskom zalivu, zabrinuti uzgajivači nemoćni pred ćudima prirode
Boka News
16/03/2023 9:26

Uočeno je prisustvo ektoparazita pljosnatog crva Imogine mediterranea

Piše: M.D. Popović

~ Najgore je kad vas ovakve pojave iznenade početkom sezone, kad treba da se proda, sad je malo i kasno da se nasađuje mlađ, jer treba im pola godine da porastu do konzumne veličine, skeptičan je Miloš Krivokapić, uzgajivač iz Orahovca, na čijem je uzgajalištu kod Orahovca uginulo oko 60 odsto školjki.

~ Ovo je nešto novo za mene, ranije se u ovolikom intenzitetu nije dešavalo, poslije zadnjeg vjetra sva mlađ sa maltene dva čitava reda koja su spremljena za nasađivanje školjk, je otpala na dno, iskustvo je Ljuba Boškovića, čije je uzgajalište na lokaciji Rt Banja, do sada uginulo oko tri tone mušulja.

~ Više je faktora rizika za povećanje stope mortaliteta, ali kumulativno, u interakciji sa promjenama u životnoj sredini, dovode do ovakvih katastrofalnih pojava, čiji uzrok najčešće ostane nerazjašnjen, kaže dr Milica Mandić.

Zadnjih mjesec dana uzgajivači mušalja u Kotorskom zalivu primijetili su masovno otpadanje školjki sa pergolara i njihovo propadanje na dnu.

Prošle godine je Ljubo Bošković na svom uzgajalištu na lokaciji Rt Banja između Risna i Perasta primijetio crva-puža koji iznutra uništava nasade, ali ove godine pomor mušalja je mnogo ozbiljniji. Zbog velikih šteta primoran je da ponovi nasađivanje pergolara, ali mušulje nće moći za tako kratak period da dostignu konzumnu veličinu i stasaju za sezonu.

Sigurno toga ima i drugdje po Jadranu, ali se ovakve vijesti ne probijau u medije.

Uočite da je Boka cca 500 km južno od Novigradskog mora, i nemoguće je da se parazit tako brzo proširi unutar jedne sezone.

Pitanje je vremena kad će paraziti napasti kamenice i ostale školjkaše.

Uočite da su oba slučaja radi o industrojskom uzgoju u zalivima sa slabim protokom svježe vode i relativno brojnim stanovništvom.

Za to vrijeme:
https://pomorac.hr/2024/06/17/zadars...d-dugog-otoka/

Zadarska javnost uznemirena: Novo uzgajalište tuna kod Dugog otoka
17.06.2024.

Odobrenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za još jedno uzgajalište tuna s vanjske strane Dugog otoka uznemirilo je zadarsku javnost, osobito otočane. Iako su kružile informacije da je lokacija odobrena na zahtjev tvrtke Pelagos net farme, načelnik Općine Sali, Zoran Morović, pojasnio je da je zahtjev podnijela norveška tvrtka Open Ocean Farming Adria, piše Slobodna Dalmacija.
...

Da nema slučajno neke veze sve veći opći pomor školjkaša, kao "filterima" vode, sa sve većim industrijskim uzgojem ribe u kavezima?

[hajda]

Atlantska jesetra ponovo u Švedskoj:

https://rewildingeurope.com/news/atl...he-first-time/

[manchild]

Iberijski ris u Europi više nije ugrožen

https://magazin.hrt.hr/zanimljivosti...rozen-11621065

[manchild]

Fosilni ostaci biljojednog dinosaura koji je lutao našim planetom prije 125 milijuna godina otkriveni su na britanskom otoku Wight, a za koje znanstvenici vjeruju da predstavljaju najpotpuniji novi primjerak pronađen u Britaniji u 100 godina.

S težinom velikog mužjaka američkog bizona, od oko 900 kilograma, taj biljojedni dinosaur je vrlo vjerojatno živio u krdu

Na istom otoku su 2022. pronađeni ostaci najvećeg europskog dinosaura mesojeda, također iz razdoblja rane Krede, koji je bio duži od 10 metara i koji pripada skupini dinosaura zvanih spinosauri.

https://magazin.hrt.hr/znanost-tehno...wight-11653658

[manchild]

NOVOZELANDSKI znanstvenici otkrili su novu vrstu "morskog psa duha", rijetke vrste ribe koju je nevjerojatno teško uočiti jer živi u velikim dubinama Tihog oceana. Poznati i kao "riba sablast" ili himera, "morski psi duhovi" blisko su povezani s morskim psima i ražama. Nemaju ljuske, a kostur im je u potpunosti izgrađen od hrskavice.

https://www.index.hr/vijesti/clanak/...t/2601098.aspx

[manchild]

U izboru za Pticu godine 2025., koji organizira udruga Biom u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i ornitolozima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) titulu je osvojio rusi svračak (Lanius collurio)! S više od 40 posto glasova javnosti, ova zanimljiva ptica pjevica nadmašila je ostale finaliste – morskog kulika i bjeloglavog supa.

[manchild]

Prva Ptica godine bila je bregunica (Riparia riparia). U 2018. godini, kada je izbor ponovo održan, cijela je godina bila posvećena čigrama, s posebnim naglaskom na crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sternula albifrons). Godine 2019. titulu Ptice godine odnijela je prepelica (Coturnix coturnix), a 2020. zlatovrana (Coracias garrulus). Šira javnost prvi je put imala priliku sudjelovati u izboru 2021. godine, čime se željelo podići svijest o važnosti zaštite ptica i njihovih staništa. Te godine Pticom godine proglašena je lastavica (Hirundo rustica), dok je 2022. titula pripala sovi ušari (Bubo bubo), a 2023. tetrijebu gluhanu (Tetrao urogallus). Prošlogodišnji pobjednik bio je gačac (Corvus frugilegus).

[Gingerina]

Zanimljivo. Thanx na info.

[manchild]

Gingerina kaže:

Zanimljivo. Thanx na info.