Gospodarstvo Hrvatske (II)

[toni_os]

Ekonomist. Prekini samo copy/pasteati linkove nego povedi i neku raspravu, stavi neki tekst, opis linka ili nešto. Isto tako molim te da prestaneš spamati sa tom pjesmom u svakom postu.

[Martar]

Predviđa se da će rast bdp-a ove godine biti 2,9%, a iduće 2,6%, što je poražavajuće nisko, da dostignemo standard Njemačke trebali bi imati rast od 20% bar 4 godine.

Kakva su vaša opažanja ?
Dobijaju li ljudi otkaze u vašoj blizini ?
U mojoj sredini dosta ih je dobilo otkaz prošli mjesec,
poslodavci krenuli štedjeti, inflacija im je troškove povećala.

[somied]

a kojih 20% rasta? ako rastemo 5% to je razlog za slavlje. dugorocno rasti 5% godisnje je... pa rijetko. vise od toga nije bas moguce.

[Martar]

somied kaže:

a kojih 20% rasta? ako rastemo 5% to je razlog za slavlje. dugorocno rasti 5% godisnje je... pa rijetko. vise od toga nije bas moguce.

A trebalo bi bit.
Jer mi smo još na 1/3 plaća u usporedbi s Francuskom.

Tako da tu ima mjesta za rast za razliku od njih koji su već na vrhu i mogu sad samo padati

[stegaNo1]

Martar kaže:

A trebalo bi bit.
Jer mi smo još na 1/3 plaća u usporedbi s Francuskom.

Tako da tu ima mjesta za rast za razliku od njih koji su već na vrhu i mogu sad samo padati

na 1/2 smo placa

somied kaže:

a kojih 20% rasta? ako rastemo 5% to je razlog za slavlje. dugorocno rasti 5% godisnje je... pa rijetko. vise od toga nije bas moguce.

to je stari troler Martar, ne obracati paznju previse...

[stegaNo1]

Junius kaže:

Zanimljiva je eksplozija solara ove godine, trenutno smo na nekih 360 MW instalirane snage u RH. Na početku godine smo bili na nekih 180 MW. Rast od 100%

Ovo znači da oko 2.5% potrošnje električne energije zadovoljavamo iz solara( više od SAD-a)

Svih ovih 2.5% smo prije morali uvesti.

nisam pratio, ali mozda je neki veliki projekt priveden kraju i pusten u rad
znam da smo bili notorno spori po realizaciji zahtjeva uopce, a kamoli po izgradjenim solarnim kapacitetima...
radio sam taman prije korone financijsku konstukciju za jednu solarnu elektranu od reda velicine 1-2 mil. eura i racunica je bila ok, uz danasnje cijene struje to bi trebalo biti daleko bolje jer oprema je mozda poskupila neznatno (do tada je bio dugotrajni trend jakog pada cijena)

[stegaNo1]

Junius kaže:

i opet nam je prosječna plaća(ppp) veća od sljedećih zemalja; Rumunjska, Bugarska, Grčka, Portugal, Mađarska, Slovačka, Latvija i pazi sad Češka i Slovenija

https://en.wikipedia.org/wiki/List_o..._costs_in_PPP)
.

tko god je radi ovaj PPP izracun je nesto gadno zezenuo
tvrditi da je standard hrvatskog radnika bolji od slovenskog je naprosto netocno
cega su to tocno cijene u HR toliko vise nego u SLO da anuliraju tamosnju vecu nominalnu placu? one u maloprodaji zasigurno nisu...auti, potrosacka elektronika? iste ili nize cijene plus nizi PDV (DDV)
nekretnine ne ulaze u kosaricu cijena, ulazi renta...dakle otprilike renta i birtije su razlog zasto Hrvati imaju bolji standard od Slovenaca

[Junius]

stegaNo1 kaže:

tko god je radi ovaj PPP izracun je nesto gadno zezenuo
tvrditi da je standard hrvatskog radnika bolji od slovenskog je naprosto netocno
cega su to tocno cijene u HR toliko vise nego u SLO da anuliraju tamosnju vecu nominalnu placu? one u maloprodaji zasigurno nisu...auti, potrosacka elektronika? iste ili nize cijene plus nizi PDV (DDV)
nekretnine ne ulaze u kosaricu cijena, ulazi renta...dakle otprilike renta i birtije su razlog zasto Hrvati imaju bolji standard od Slovenaca

Neto plaća Hrvatska 1150 €, Slovenija 1418 €

Nije lako mentalno provarit 30 godina indoktrinacije da smo zadnja rupa Europe, kad ono Slovenci i Česi u dva deka sa nama.

[diabolica]

a ništa onda ćemo samo prepisivat

PRODUCTION AND USAGE OF MILK AT AGRICULTURAL FARMS, 2022
In 2022 as compared to 2021, the total production of milk at private family farms decreased by 9.9%, that is, by about 36 000 tonnes. At the same time, the quantity of milk that farms delivered to dairies decreased by 8.1%, that is, by about 18 000 tonnes.

The decrease in the production of milk also influenced direct sales of milk, which decreased by 9.2%. The consumption of fresh milk in households decreased by 10.7%, while the total quantity of milk used for feedingstuffs decreased by 11.1%. The quantity of milk processed at farms into dairy products decreased by 17.9% compared to the previous year.

As regards dairy products, the total production of fresh cheese decreased by 14.9%, while the production of other types of cheese decreased at the same time by 27.0%. The production of cream decreased by 17.1% and the production of butter by 33.3%, while the production of other products decreased by 47.6%.

[diabolica]

pa da vam ispričam kako ja to vidim u dolestanu, a vi kak hoćete

i da napišem, to je jedino što podržavam od zločinačke organizacije, hdz, a samo zbog glazbenika, pa i onih iz špičkovine

ajmooooo

od ove godine je na snazi zakon da se 0-24 mora puštati 25 % hrvatske glazbe, a u periodu od 6 do 22, 20 % iste

prije nego što je to jedan od voditelja na radio postaji objasnio, primjetio sam i sam kako se ujutro pušta nevjerojatno puno hrvatskih glazbenika, naravno nakon par tjedana shvatiš da su skoro uvijek isti izvođači, ali hrvatska glazbena scena se poboljšala, činjenica, i ne, ne slušam severinu i ine hr šlagere, no nema veze

kao pravom hrvatu odmah mi je pala pomisao na pamet, a tko stoji iza toga?

i tako, jer je kriza i nema se posla, nemačka propada, mislim si što bi to moglo biti ?

i napokon padne mi na pamet, zašto bi netko u dolestanu počeo forsirati hr glazbu, naspram kvalitetnijih cajki koje , koliko čujem dominiraju disko i inim prostorima..

i onda se sjetim da je dolestan tak velik, da može par ljudi utjecati na kompletan zakon rh, naravno uz par kila janjetine i naravno par tisućica ojrića sa strane za donosioce zakone, kao nagradu

a svi znaju, ako ne znaju, da par tekstopisaca i glazbenika drži više od pola glazbe u dolestanu, i njima je palo na pamet da im premalo lovice u zadnje vrijeme sjeda na račun od tantijema, a cijene nekretnina rastu i rastu i kako je vrijeme da se nešto uradi na tom polju, mislim stjecanja bogatstva na račun izvođača, a da se zamaskira na način da i njima ( izvođačima) nešto sjedne.

znate onu jednom napišem pjesmu, a lova stiže sa svih puštanja na radiju, naravno, meni najviše, jer ja sam napisao stvar ( to mi je jedno ispričal moj pokojni frend, kad mi je rekao, a sad idem podignut one tantijeme od 10 k, zbog jedne pjesme koju sam napisao)

da ne poznajem hrvatski mozak, ne bi mi to palo prvo na pamet, "use, nase i podnase"

i tako su se oni našli u buldogu ( sjećate se hard rock cafe-a koji to nikada nije bio ali je škvadra padala na balkanske copy fore ), di drugdje, kad im je metropola prevelika, jer bi se izgubili u širokim ulicama, naučeni na svoja velika mista od kuda dolaze, i dogovorili novi zakon, što ga treba pogurati da prođe, a da se oni najviše obogate naravno, a druge ko jebe, nek si zemu mrvice, a plešču ručicama

i naravno, na kraju, lovica se više ne dijeli prema van tipa bejonse, straycats i sl, jer nemreš imat više od 24 sata glazbe na dan da ga jebeš, a moraš puštat domaće, bdp raste, a kradeze tvrdi da je to njihova zasluga

n e p r o c i j e nj i v o

[diabolica]

brkljača je napisao jedan divan text na arhivaanaliitika, a ja ga stavljam ovdje da ostane zabeleženo

biti će interesantno uspoređivati podatke sa ovom godinom, a posebno sa nadolazećom 2024

imali ste 3 godine surfanja na krijesti vala, a sad dolazi jedan duuuugi lijepi spust, uživajte u surfanju, samo nemojte prerano pasti, ako vas val poklopi, najebali ste

Kako su poslovali domaći poduzetnici u 2022. i jesu li odgovorni za visoku inflaciju

Prosječna inflacija u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 10,8%. Tako snažan rast cijena nismo vidjeli još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Značajan dio ljudi uvjeren je kako je do tako visoke inflacije došlo zbog „pohlepe poduzetnika“, „lova u mutnom“, „neopravdanom dizanju cijena“ itd. Kada bi tome bilo tako, to bismo morali vidjeti u financijskim izvještajima odnosno dobiti poduzetnika. Stoga, pogledajmo kako su poduzetnici poslovali u 2022.

Poduzetnici u Hrvatskoj, obveznici poreza na dobit, njih 150.846 (bez financijskih institucija), prema podacima FINA-eu 2022. ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 1.098,8 milijardi kuna, što je za 27,4% više nego u 2021. No, i ukupni rashodi porasli su im za sličan iznos, na 1.038,5 milijardi kuna odnosno za 28,5% u odnosu na prethodnu godinu. S dobiti je poslovalo malo više od dvije trećine poduzetnika, a dobit razdoblja, u iznosu od 75 milijardi kuna, veća je za 22,2%. S gubitkom je poslovao skoro svaki treći poduzetnik, a gubitak razdoblja od 28,1 milijardu kuna veći je za 74%. To je rezultiralo ostvarenjem konsolidiranog financijskog rezultata tj. neto dobiti od 46,9 milijardi kuna, što je za 3,7% više u odnosu na 2021.

U Tablici 1 vidimo još zanimljivih podataka: broj zaposlenih porastao je za 4,5%, a prosječne neto plaće za 9,7%. To znači da su troškovi plaća značajno porasli (nemamo točan iznos, ali možemo pretpostaviti da se radi o porastu od oko 14%). Izvoz i uvoz značajno su porasli, trgovinski saldo se popravio (bolja turistička sezona), investicije u novu dugotrajnu imovinu porasle su za 16%, dok je porez na dobit skočio za čak 51,8%!

Dakle, već po ovome vidimo kako su, unatoč očiglednom rastu poslovanja i velikom rastu prihoda, i troškovi poduzeća jako rasli, stoga je konsolidirana neto dobit porasla za svega 3,7%. To je manje i od stope inflacije. Na prvu se čini da su bolje prošle i radnici s rastom neto plaća od 9,7% (iako je i to malo ispod stope inflacije), a naročito država (ne samo zbog rasta prihoda od poreza na dobit, nego i značajnog rasta prihoda od PDV-a, prihoda od poreza na dohodak itd.). No, detaljnije analize bi svakako bile potrebno da takvo što možemo zasigurno tvrditi.

Primjerice, možemo pretpostaviti da je na značajno povećanje gubitka poduzetnika, a time i ukupnog konsolidiranog rezultata, utjecao veliki gubitak HEP-a prošle godine (779 milijuna eura). Da isključimo HEP iz računice, stopa rasta konsolidirane neto dobiti poduzetnika bila bi značajno veća. No to je opet statički gledano jer da HEP nije „podmetnuo leđa“, potrošnja građana bila bi kud i kamo manja, troškovi poslovanja (energije) veći, time dobit iz poslovanja ostalih poduzetnika manja, itd.

Nadalje, moguće je da su neki sektori iskoristili situaciju pa „neopravdano dizali cijene“. U pregledu poslovanja poduzetnika FINA tako navodi i sljedeću rečenicu: „Najveću neto dobit u 2022. godini iskazali su poduzetnici u trgovini, u iznosu od 13,7 milijardi kuna, što je povećanje od 25,2% u odnosu na 2021. godinu.“. Brzopleti zaključak glasio bi: „Aha, eto dokaza da su trgovci neopravdano dizali cijene kad im je dobit porasla za 25%!“.
No, valja znati kako je u 2022. došlo do značajnog rasta potrošnje i općenito realnog gospodarskog rasta u odnosu na 2021., stoga bi trebalo razlučiti organski dio rasta poslovanja od „neopravdanog dizanja cijena“. Uostalom, prihodi trgovaca prošle su godine iznosili 346 milijardi kuna, što znači da im je neto profitna marža iznosila 3,9%; da su preko noći postali neprofitne udruge i odrekli se kompletne dobiti, uspjeli bi smanjiti inflaciju u zemlji za koji postotni bod i to je to. Dakle, teza kako su trgovci odgovorni za visoku inflaciju u Hrvatskoj na prilično je staklenim nogama.

U tom kontekstu, kažimo i kako posljednji potez Vlade s određivanjem maksimalnih cijena određenih proizvoda nije nimalo bezopasan. Izvršio se pritisak na trgovce da snize i fiksiraju cijene desetke proizvoda, radili su se kojekakvi dogovori i pregovori s i između samih trgovaca; tu imamo elemente potencijalnog kartelskog udruživanja, političkih pritisaka i centralnog određivanja cijena, što može biti prilično toksična kombinacija. Što ako dođe do nestašica ili povlačenja određenih brendova zbog određivanja maksimalnih cijena (studenti na prvoj godine ekonomije uče o štetnim učincima birokratski određenih plafonskih, kao i minimalnih cijena)? Što ako trgovci odluče malo dignuti marže (a Vlada ih je sve fino okupila na jednom mjestu pa su imali prilike razgovarati koliko su htjeli) na ostalim proizvodima kako bi kompenzirali izostanak dobiti na proizvodima s fiksiranom cijenom?
Da ne duljimo, potencijalne neželjene posljedice ovakvih poteza su brojne, neto pozitivni efekti za potrošače upitni, ali očito sve prolazi dok se god šalje poruka kako „Vlada brine o građanima“. Prominentni zagovornici tržišta, slobodnog određivanja cijena i bespoštedne konkurencije (gdje se strogo regulira, nadgleda i kažnjava svaki oblik dogovora i kartelizacije) u Hrvatskoj su ionako rjeđi od velebitske degenije.

Vratimo se na rezultate poslovanja poduzetnika i pogledajmo još zanimljivih podataka. U tablici 2 prikazani su nedavno objavljeni rezultati poslovanja poduzetnika po oblicima vlasništva. Najviše poduzeća je u privatnom vlasništvu pa je posljedično tome tu ostvarena i najveća dobit.

No, pogledajmo što se dogodilo u usporedbi s 2021.: konsolidirana neto dobit poduzeća u privatnom vlasništvu pala je za 1,6%! Istodobno, dobit poduzeća u državnom vlasništvu porasla je za 13,2%, a dobit poduzeća u mješovitom vlasništvu za čak 94,6%!

Dakle, sav rast ukupne konsolidirane neto dobiti poduzeća spomenut na početku teksta od 3,7%, došao je od rasta dobiti poduzeća u državnom vlasništvu (i to unatoč HEP-ovom gubitku) te naročito mješovitom vlasništvu. Za lavovski dio rasta dobiti poduzeća u mješovitom vlasništvu odgovorna je INA pa tako u FINA-i navode i sljedeću rečenicu: „Najveće prihode u 2022. godini ostvarilo je veliko društvo u mješovitom vlasništvu, INA d.d., u iznosu od 35,1 milijardu kuna, kao i najveću dobit razdoblja u iznosu od 1,8 milijardi kuna.“

Ukupni rast prihoda poduzeća u državnom i mješovitom vlasništvu (35,3% i 31,4%) također je nadmašio rast prihoda poduzeća u privatnom vlasništvu (26,7%). Istodobno je broj zaposlenih porastao samo u privatnim poduzećima (5,4%), a da zadrže postojeće i privuku nove zaposlenike morali su povećati neto plaće za 10,2%.

Zaključno

Gore izneseni podaci bacaju sasvim drugo svjetlo na teze kako je pohlepa hrvatskih poduzetnika i neopravdano dizanje cijena uzrokovalo visoku inflaciju. Na raširenost navedene teze utjecala je i analiza Europske središnje banke i HNB-a početkom proljeća koja je pomoću „metode deflatora“ pokazala kako su visoke zarade kompanija tj. „utrka za profitom“ domaćih poduzetnika glavni krivac za visoku inflaciju prošle godine. Urednik Ekonomskog laba Velimir Šonje javno je iskazao sumnju u ispravnost metodologije i/ili interpretacije tih rezultata, a prikazani podaci FINA-e očito mu daju za pravo.

Ukratko, iz gore iznesenih podataka i analiza FINA-e (uz našu ogradu kako je moguće da su različiti jednokratni otpisi, rezervacije i slične knjigovodstvene operacije koje nisu povezane s operativnim poslovanjem već s vrednovanjem imovine i obveza utjecale na rezultate kroz konsolidirani rezultat) dovoljno je upamtiti sljedeće:

konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj (bez financijskog sektora) prošle je godine porasla za 3,7%,

najviše je rasla dobit poduzeća u državnom i mješovitom vlasništvu, dok je dobit poduzeća u privatnom vlasništvu pala,

neto profitna marža trgovaca iznosila je 3,9%,

porez na dobit porastao je preko 51%.

Kako se iz tih podataka može izvući zaključak da se uzroci visoke inflacije nalaze u „pohlepi“ trgovaca i drugih privatnih poduzetnika, njihovom „neopravdanom dizanju cijena“, „utrci za profitom“ ili bilo kojoj drugoj slično sklepanoj sintagmi, ostaje nejasno. Uostalom, utrka za profitom uvijek traje, poduzetnici uvijek teže većoj dobiti (baš kao što i radnici uvijek traže plaće), ali to samo po sebi ne rezultira visokom inflacijom (ovako visoku inflaciju zadnji put smo imali u ratnom i poratnom razdoblju). Dakle, sva je prilika kako se pravi uzroci visoke inflacije kriju negdje drugdje. Poduzetnici, baš kao i kućanstva, preferiraju stabilnost cijena i poslovanja te ne vole visoku inflaciju, a tko je zbilja najviše profitirao od ovakve situacije, iz gornjih je podataka prilično jasno.

[diabolica]

pošto je dobrano zahladilo, odlučio sam ne iči nikamo, pa pročitati godišnji financijski izvještaj hzzo-a, za 2022, da ne morate vi.......

nema niš novoga, ali mi je jedna stvar upala u monitor:

-kad ljudi odlaze iz hrvatske, naravno otkažu i dopunsko zdravstveno osiguranje

- no to ne mora biti uvijek slučaj, dovoljno je da vlada podigne ljestvicu primanja, kao osnovu za dobijanje besplatnog dopunskog osiguranja, te oni sa primanjima iznad ljestvice ispadaju iz mogućnosti sufinanciranja iste

- a ovo je stavka 5 od mogućih 5:
osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 331,81 EUR /2.500,02 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 415,42 EUR /3.129,98 kn...............560.856 osiguranika......... raste bdp velite, ok

- prihodi od premije dopunskog osiguranja, u odnosu na ostvarenje u prethodnoj godini smanjeni su 7,27 % i iznose 823.585.286 kn (888.124.754 kn u 2021.) kao rezultat smanjenja broja osiguranika koji sami plaćaju policu dopunskog osiguranja.

Vezano uz već spomenute financijske podatke o naplaćenoj premiji dopunskog osiguranja, potrebno je spomenuti daljnje smanjenje broja polica te je u razdoblju siječanj-prosinac 2022. godine zaključeno ukupno 2.307.453 police (2.367.048 u 2021.).

Od tog broja, 612.571 osiguranik ispunjava uvjete da im se polica plaća na teret Državnog proračuna (607.246 u 2021.), dok njih 1.694.882 sami plaćaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja (1.759.802 u 2021.).

Povećanjem imovinskog cenzusa za oslobođenje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja, povećao se broj polica koje se plaćaju na teret proračuna, a time smanjuje broj osiguranika koji sami plaćaju policu.

Broj važećih polica u dopunskom zdravstvenom osiguranju na dan 31.12.2022. godine iznosi 2.186.006, s tim da 1.625.150 osoba sami plaćaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, a za 560.856 osiguranika polica je na teret Državnog proračuna.

ovo dolje je rezultat liječenja stranaca u hrvatskoj, a pod strance spadaju srbi, bosanci, talijani, njemci i ini saudijci, te naravno hrvati koji popravljaju zube na teret njemačkog zdravstva, a koje hrvatski zubari dobrano koriste i svi zadovoljni

- prihodi od INO osiguranja temeljem sklopljenih međunarodnih ugovora o zdravstvenom
osiguranju u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 552.940.408 kn ili 21,36 % više nego u
2021. godini.

kumulativno po hzzo-u troškovi covida u hrvatskoj za period 2020- 2022 iznosio je 6.496.370.285 kuna

[nasmijanonebo]

Znamo da smo zbog Eu morali u Hr zatvoriti skoro sve Hr secerane. Izisla je vijest da ce ove godine hrv.prozivođači proizvoditi cca 85.000 tona šećera, citiram: "što je gotovo dovoljno za domace potrebe".

Bravo za namjerno unistavanje secerana, sad cak ni secer nemamo dovoljno za Hr, imali smo ga prije gasenja i za izvoz.
Insieme, junajt jurop

[somied]

secer je, koliko se sjecam, subvencioniran u eu i postoje kvote po drzavama. prije smo imali velike kvote, te smo secer izvozili. to je ukinuto u jednom trenutku kako smo usli u eu. zato pad proizvodnje. izvoz van eu nije opcija, jer ne secer iz secerne trske jeftiniji.

[nasmijanonebo]

somied kaže:

secer je, koliko se sjecam, subvencioniran u eu i postoje kvote po drzavama. prije smo imali velike kvote, te smo secer izvozili. to je ukinuto u jednom trenutku kako smo usli u eu. zato pad proizvodnje. izvoz van eu nije opcija, jer ne secer iz secerne trske jeftiniji.

Znam zasto je ukinuto u Hr, ali da se dovodimo u poziciju da moramo i uvoziti a imali smo viskove, suludo.
Blabla o trzisnom gospodarstvu, ali on ne postoji u pravom smislu rijeci.
Dok god igdje postoje subvencije i kvote, nije trzisno.
Ergo, nema trzisne ekonomije u svijetu.

[_Mystical_]

slobodno tržište ne postoji.
Postoji samo više ili manje slobodno.

A šećerane - tko bi kupovao taj višak ako je proizvodna cijena višlja njego tržišna?

[somied]

pa otprilike pokrijemo svoje potrebe. ne mozes to u kilu izracunati. bolje od toga ne moze.

[diabolica]

izgleda da baš i nije tak kak se upisuje na forumu, al nek vam bude, monitor sve trpi

napisao sam već prije, jahali ste na valu inflacije, a sad ide prizemljenje, jedino ak ne pošaljete sve nove nepalce u školu za programere, jer hrvati već rade po hotelima, trgovinama i birtijama, a neki kod rimca zmišljaju baterije

S druge strane, rezultati ankete pokazali su i znatan rast potražnje za kreditima u sektoru poduzeća,
ponajprije zbog potrebe financiranja zaliha i obrtnoga kapitala, što su potvrdili
i pokazatelji strukture kreditiranja poduzeća. Standardi kreditiranja stanovništva također su se pooštrili u drugoj polovini godine pod utjecajem istih činitelja,
odnosno percepcije rizika i manjim dijelom troška izvora sredstava, ali slabijim
intenzitetom u odnosu na standarde kreditiranja poduzeća. Istodobno je oslabila potražnja za potrošačkim kreditima, dok je potražnja za stambenim kreditima
ojačala u odnosu na 2021. godinu.
Kreditna se aktivnost banaka u 2022. godini ubrzala unatoč rastu kamatnih stopa
na kredite i strožim uvjetima kreditiranja. Rast kredita nefinancijskim poduzećima ubrzao se s 1,0% na 20,8%, što se treba tumačiti u kontekstu energetske
krize i poskupljenja niza sirovina, koji su povećali potražnju poduzeća za obrtnim
sredstvima. Stopa rasta kredita stanovništvu u istom se razdoblju također ubrzala, s 4,5% na 5,8%, čemu je posebno pridonio rast stambenih kredita, među ostalim
potaknut i državnim programom subvencioniranja

[diabolica]

a gle, neće nitko, pa ću opet ja, da vam ne bude dosadno

broj računa i iznos računa raste i dalje u odnosu na 2022 godinu, i tu se nema kaj nadodat, može se - ima se

očito je hrvatima plaća porasla i nema štednje, istina malo je kradezet ograničio neke cijene, pa su hrvati pojurili u šoping dok još ima robe

ali kaj je, je, bit će lovice od pdv-a za nove kuće na baniji, nove vrtiće i škole za svu nepalsku dječicu koja će uskoro navaliti za roditeljima, dok se ovi malo opernate od visokih primanja koja im se isplačuju

[somied]

hrvatska je pred recesijom ili u njoj. vec 2022. je profit privatnog sektora dozivio realni pad. a mislim da i nezaposlenost lagano raste par mjeseci. koliko ce duboka biti recesija... ne znam.