Inflacija?

[wand_1]

addx kaže:

jel ja pisem nesto sto je cinjenicno netocno? jer ti se meni uporno smijes a doslovno nigdje nista nisi konkretno ispravio nego objasnjavas nesto lijevo.

Ajde dobro. Tema je o inflaciji.

U kontekstu onoga što si pisao, možeš li objasniti sljedeći grafikon:



Ako su banke glavni uzrok inflacije i ako je problem što se novac stvara na dug, kako tumačiš da su kroz vrijeme stope inflacije ovako različite? I unutar iste države kroz vrijeme i države međusobno?

Možeš li objasniti periode deflacije?

Zbog čega je Japan 15 godina u nizu imao deflaciju, a 70-tih inflaciju od cca 25%?

Možeš li objasniti periode visoke inflacije u SAD i Kini?

[wand_1]

milka00 kaže:

Gledamo destrukciju novca i njegovu zamjenu digitalnim surogatom, a svjetina ne vidi.

Svjetina to ne vidi, jer to nije istina.

Nikada više novčanica i kovanica Eura nije bilo u optjecaju nego što ima sada trenutno.

Ta količina stabilno raste detetljećima i tek sada se usporava rast.



Ako ne vjeruješ podacima, trebao bi vjerovati svojim očima, jer još nisam čuo da se netko požalio da ne može do casha.

Kod nas je više od 25% BDP-a od sive i crne ekonomije. Sami cash.

2019 je skoro pola nekretnina kod nas (na obali) plaćeno cashom.

Pa ti pričaj o digitalnom euru kojeg još nitko nije vidio.

[amadeus65]

wand_1 kaže:

Svjetina to ne vidi, jer to nije istina.

Nikada više novčanica i kovanica Eura nije bilo u optjecaju nego što ima sada trenutno.

Ta količina stabilno raste detetljećima i tek sada se usporava rast.

Tom logikom mozemo isto rec, da nije istina da nam od promijene klime nekaj prijeti.

Jer kaj je toplije na zemlji, nas je vise

Evo tek sad usporavamo rast.
Al to nas pobila korona, ne zagrijavanje.

Al niko se od politicara ne usudi stavit grafiku u EU
Inace nebi bilo zabrane dizlasa od 2035-te u EU

Kaj ce bit sutra sa kesom, odlucit ce se u EU.
I trebat ce manje vremena nego prec na e-aute.
Ko jos danas koristi kunu. Otisla u zaborav.

[Marijan]

wand_1 kaže:

Država nije kućanstvo. Ona ne zarađuje novac. Ona ga stvara. De novo i ex nihilo.

Pritom je novac neutralan.

Bitne su robe i usluge. Tu je bogatstvo i korisnost. Novac služi samo za razmjenu dobara.

Država nema razloga zgrtati novac koji sama izdaje.

slažem se.
problem je što ga država stvara iz ničega. ovo je poanta do koje sam htio doći u raspravi a ne mehanizmi bankarskog sustava. inače jesam li točno odgovorio na pitanja o bilanci?
kako je bitno kod roba i usluga da budu kvalitetne i da kupci usluga i dobara i stvaraoci usluga i dobara budu osigurani od prevara, sredstvo razmjene mora bit honest money a ne nešto bez pokrića. vrlo je bitno da je kvaliteta i kod roba i usluga i kod novca prisutna. ako kvalitete nema kod usluga i roba njihova cijena pada. veći je problem novac koji nema uporište već je podložan manipulaciji.
zato sustav temeljen na zlatu i srebru daje kvalitetu novcu koje današnje valute nemaju.

[addx]

wand_1 kaže:

Ajde dobro. Tema je o inflaciji.

U kontekstu onoga što si pisao, možeš li objasniti sljedeći grafikon:



Ako su banke glavni uzrok inflacije i ako je problem što se novac stvara na dug, kako tumačiš da su kroz vrijeme stope inflacije ovako različite? I unutar iste države kroz vrijeme i države međusobno?

Možeš li objasniti periode deflacije?

Zbog čega je Japan 15 godina u nizu imao deflaciju, a 70-tih inflaciju od cca 25%?

Možeš li objasniti periode visoke inflacije u SAD i Kini?

ne moram ja to objasniti jer moj je stav da su banke dio jednadzbe. u ostatak jednadzbe nisam ulazio. pogotovo je to komplicirano kada postoji i vise valuta. ne bi se mijesao u to

ti pak tvrdis da banke nisu uopce dio jednadzbe inflacije pa onda ti trebas odgovoriti: da li bi cijene svega mogle narasti koliko su narasle u zadnjih pola stoljeca da banke nisu ekspandirale novac?

da li bi vrijednost novca (kupovna moc novca ili kako vec) opala za 90% u pola stoljeca da banke nisu kreirale novac?

mislim da i idiot zna odgovor na to pitanje.

zasto ti uporno skreces u sve moguce stranputice rasprave ne bi li pobjego od tog sustinskog pitanja? i zasto si slijedom isticanja tog pitanja tu doletio eteru govorit kako ja urnebesno nista ne razumijem?

te eto nema banka nista s tim, demandcost push pull ovo ono, nitko ne zna sto okida inflaciju bla bla. te banka znaci radi protiv sebe ako uzrokuje inflacije, to ne moze biti, te nije komercijalna banka te ovo te ono.

doslovno sabotiras raspravu nebitnim glupostima pokusavajuci na svaki nacin poreci tu ocitu istinu.



evo ti opet:


da li bi vrijednost (kupovna moc) novca opala za 90% u pola stoljeca da banke nisu kreirale jos 30x novaca u medjuvremenu?

imam ti jos pitanja na koje ti i drugi stovatelji lopovskoekonomske teorije uporno izbjegavate odgovor i pravite se tose.

da li bi cijene nekretnina i gradnje rasle neproporcionalno u odnosu na ostale artikle da ne postoje stambeni krediti? da li bi cijene skolarina u americi rasle kako su rasle da nije bio val studenstkog kreditiranja? da li bi cijene nekretnina u americi otisle u suludi balon da nije bilo subprime mortage? ameri imaju jos hrpu tih nekretninsko kreditnih proizvoda koje mi jos nemam - cash out na appreciated dio nekretnine itd.

da li se pojavom svakog novog namjenskog kreditnog proizvoda poskupljuje ono cemu je namijenjen? je li poskupljivanje - rast cijena - inflacija? je li poskupljivanje stanovanja utjece i na ostale cijene inflatorno? itd. somied kaze to je jednokratno. je, samo se desava jednokratno Nti put, svaki put kad izmisle novi kreditni proizvod, oslabe uvjete na postojeci, ili eto smisle svicarce da bi omogucili ljudima koji nemaju dovoljne place da ipak dignu kredit i slicno. a to se desava svaki put kad ih svrbi pohlepa.

ne znam otkud tolika ljubav prema bankama, to su obicni kamatari koji posudjuju lovu koju nemaju, trguju IOU karticama i uzimaju profit. ne bi nista svijetu falilo da ih nema, nego u ustanovama za ispiranje mozga su tako uvjerili ljude da su banke najvaznija stvar na svijetu, bez njih ne bi znali sto cemo, one donose napredak i srecu i blagostanje. fukin bankarski simpovi. cocacola donosi zdravlje a banke blagostanje.



apropo i ovog gore sto pitas, kakav to demand push pull je tu u pitanju? ako cijene svega rastu ili padaju na nekom teritoriju japana ili druge drzave, kakve to veze ima s demand/cost? kaj svi artikli idu u nestasicu ili viskove istovremeno? bit ce ima neke veze s lokalnom valutom, a lokalna valuta je direktna izdrkotina lokalnih banaka. odokativno svaka opca inflacija je posljedica drkanja po valuti jer valuta je ono najopcije u jednadzbi. energija je recimo isto dio vecine jednadzbi ali valuta je u svakoj jednadzbi.

evo ne do mi vrag mira pa sam progulgo.

Summing up, the case of Japan seems to confirm the assertions of the Austrian school of economists in respect of the causes of severe deflation periods. According to them, the source of deflationary crises is always prior credit expansion based on the fractional reserve system.

https://www.proquest.com/docview/131...rly%20Journals

ukratko, bankari se zaigrali. nista novo, svako malo se zaigraju, to i velim. par kretena svako malo razjebe cijelo drustvo i nikom nis, idemo po jos. i hrpa simpova im drzi ljestve.

[Antikapitalist]

Marijan kaže:

sredstvo razmjene mora bit honest money a ne nešto bez pokrića.
vrlo je bitno da je kvaliteta i kod roba i usluga i kod novca prisutna.
veći je problem novac koji nema uporište već je podložan manipulaciji.
zato sustav temeljen na zlatu i srebru daje kvalitetu novcu koje današnje valute nemaju.

Možda bi novac trebao imati kvalitetu mirisa, pa da prema njegovom mirisu možemo odrediti vrijednost.

Ako neki novac smrdi onda nije dobar. "Pecunia olet"

[Marijan]

wand_1 kaže:

Sigurno ne zato što državi treba novac koji sama može stvoriti kako i kada hoće, zar ne?

S oporezivanjem država dobije:

- osiguranu potražnju za domaćom valutom, jer u toj valuti treba platiti porez

- osiguranje da se putem oporezivanja povlači određena količina novca iz optjecaja, a koja je generirana novom gospodarskom aktivnošću

- osiguranjem da ljudi rade kako bi imali od čega platiti porez

u americi u 19 stoljeću nisu imali baš poreza a isto su u silu narasli ekonomsku gdje su milijuni željeli doći.

prvi razlog za porez.
potražnja za domaćom valutom.
zašto bi bio razlog samo plaćanje poreza? zašto ne bi bio imanje sredstva razmjene pri kupnji usluga, sirovina, proizvoda...

drugi razlog za porez
povlačenje valute iz sustava.
zar povećanje gospodarske aktivnosti ne traži i povećanje sredstva razmjene ili u najmanju ruku ostanak iste količine sredstva razmjene?

treći razlog
osiguranje posla radi plaćanja poreza.
zar nije smisao posla da osiguraš sebi životne potrebe i pokoji gušt?


po meni smisao poreza bi trebao bit osiguravanje funkcioniranja države. printanje valute radi toga bi bio put u inflaciju. ako se jedan mali dio sredstva razmjene izdvaja za funkcioniranje sustava to je ok. sam oproblem je sa ljudskom prirodom i politikama koje vode države. mala, učinkovita država je nešto vrlo teško za postići sa stupnjem svijeti većine čovječanstva.

[Marijan]

Antikapitalist kaže:

Možda bi novac trebao imati kvalitetu mirisa, pa da prema njegovom mirisu možemo odrediti vrijednost.

Ako neki novac smrdi onda nije dobar. "Pecunia olet"

dobra.
ja bih se držao onoga što je čovječanstvo shvatilo na svim kontinentima kroz povijest što je novac.
mirisima možeš manipulirati, zlatom i srebrom ne.

[Marijan]

wand_1 kaže:

Ajde dobro. Tema je o inflaciji.

U kontekstu onoga što si pisao, možeš li objasniti sljedeći grafikon:



Ako su banke glavni uzrok inflacije i ako je problem što se novac stvara na dug, kako tumačiš da su kroz vrijeme stope inflacije ovako različite? I unutar iste države kroz vrijeme i države međusobno?

Možeš li objasniti periode deflacije?

Zbog čega je Japan 15 godina u nizu imao deflaciju, a 70-tih inflaciju od cca 25%?

Možeš li objasniti periode visoke inflacije u SAD i Kini?

ovo sve je uzrokovano monetarnom politikom a ne bankama.

[Antikapitalist]

addx kaže:

ne znam otkud tolika ljubav prema bankama, to su obicni kamatari koji posudjuju lovu koju nemaju, trguju IOU karticama i uzimaju profit. ne bi nista svijetu falilo da ih nema, nego u ustanovama za ispiranje mozga su tako uvjerili ljude da su banke najvaznija stvar na svijetu, bez njih ne bi znali sto cemo, one donose napredak i srecu i blagostanje. fukin bankarski simpovi. cocacola donosi zdravlje a banke blagostanje.

Prema nekim teorijama bez banaka nema kapitalizma.

To bi značilo da svi koji vole banke žele kapitalistički sustav koji proizvodi nejednakosti i nepravednost.

Temelj svega toga je diskriminacija, s obzirom na učinkovitost, diskriminacija s obzirom na profitabilnost itd. gdje je čovjek sveden na brojku, bez osobnosti.

Preduvijet za postojanje banaka je konzumerizam.

Odnosno odgojem, kulturom, normama itd. kod ljudi je uvjetovano konzumerističko ponašanje.

Nitko te ne sili da dižeš kredit, ali jesi uvjetovan obrascima ponašanja da budeš mali poslušni potrošač i konzumiraš novu stvar.

[addx]

Antikapitalist kaže:

Prema nekim teorijama bez banaka nema kapitalizma.

To bi značilo da svi koji vole banke žele kapitalistički sustav koji proizvodi nejednakosti i nepravednost.

Temelj svega toga je diskriminacija, s obzirom na učinkovitost, diskriminacija s obzirom na profitabilnost itd. gdje je čovjek sveden na brojku, bez osobnosti.

Preduvijet za postojanje banaka je konzumerizam.

Odnosno odgojem, kulturom, normama itd. kod ljudi je uvjetovano konzumerističko ponašanje.

Nitko te ne sili da dižeš kredit, ali jesi uvjetovan obrascima ponašanja da budeš mali poslušni potrošač i konzumiraš novu stvar.

tako nekako, slazem se

[Marijan]

wand_1 može jedan upit?

imamo banku čija bilanca izgleda ovako:

Aktiva: 1 milijun gotovina
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital

sad, da kredit od 200000 koji se potroše na kupnju kuće. prodavatelj kuće je klijent naše banke i deponira valutu u nju.

jel bilanca izgleda sada ovako:
Aktiva: 1 milijun gotovina, 200000 kredit
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital, 200000 depozit

nakon što je kredit isplaćen (ne računam sada kamatu ovdje) jel bilanca izgleda ovako:
Aktiva: 1,2 milijuna gotovina
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital, 200000 depozit

sada je naš štedišta odlučio podignuti depozit i jel bilanca onda izgleda ovako:
Aktiva: 1 milijun
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital

sada imamo situaciju da je banka na istoj poziciji kao od prije (opet ne računam zaradu od kamata) a naš prodavatelj ima 200000 u madracu spremljeno.
prije prodaje kuće postojalo je samo milijun i kuća. nakon prodaje i otplate kredita imamo 1.2 milijuna u gotovini i kuću.
razlika gotovine dolazi otkuda?

[wand_1]

Marijan kaže:

ovo sve je uzrokovano monetarnom politikom a ne bankama.

Monetarnom politikom. Dobro.

Kako su onda tolike razlike u stopama inflacije?

Ako su periodi visoke inflacije loši, jesu li bar dobri ovi periodi sa deflacijom?

[Marijan]

wand_1 kaže:

Monetarnom politikom. Dobro.

Kako su onda tolike razlike u stopama inflacije?

Ako su periodi visoke inflacije loši, jesu li bar dobri ovi periodi sa deflacijom?

različite monetarne politike tijekom vremena i zemalja

pa sve zavisi kolika je inflacija i deflacija i koliko traju.
inflacija ako se ne obuzda može otići u hiperinflaciju. neka normalna inflacija u teoriji potiče potrošnju i aktivnost gospodarsku.
deflacija "skuplja" gospodarstvo što može dovesti do otpuštanja, smanjivanje proizvodnje...

[addx]

Marijan kaže:

wand_1 može jedan upit?

imamo banku čija bilanca izgleda ovako:

Aktiva: 1 milijun gotovina
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital

sad, da kredit od 200000 koji se potroše na kupnju kuće. prodavatelj kuće je klijent naše banke i deponira valutu u nju.

jel bilanca izgleda sada ovako:
Aktiva: 1 milijun gotovina, 200000 kredit
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital, 200000 depozit

nakon što je kredit isplaćen (ne računam sada kamatu ovdje) jel bilanca izgleda ovako:
Aktiva: 1,2 milijuna gotovina
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital, 200000 depozit

sada je naš štedišta odlučio podignuti depozit i jel bilanca onda izgleda ovako:
Aktiva: 1 milijun
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital

sada imamo situaciju da je banka na istoj poziciji kao od prije (opet ne računam zaradu od kamata) a naš prodavatelj ima 200000 u madracu spremljeno.
prije prodaje kuće postojalo je samo milijun i kuća. nakon prodaje i otplate kredita imamo 1.2 milijuna u gotovini i kuću.
razlika gotovine dolazi otkuda?

ako je to sva gotovina na svijetu onda je ovaj sto je digo kredit morao nekako stedisi otetet nazad taj depozit da bi vratio svoj kredit pa se sve ponisti nazad na pocetno stanje. jedino fali lova za kamatu. sto uporno govorim. mora se kreirat dodatna lova za pokrit kamatu.

i da, ako duznik ne uspije otet stedisu lovu i defaulta na kredit, banka mora dat (destruirat) svoju lovu. pa je opet suma ista. jedino kamata, otkud kamata?

[wand_1]

Marijan kaže:

slažem se.
problem je što ga država stvara iz ničega. ovo je poanta do koje sam htio doći u raspravi a ne mehanizmi bankarskog sustava. inače jesam li točno odgovorio na pitanja o bilanci?
kako je bitno kod roba i usluga da budu kvalitetne i da kupci usluga i dobara i stvaraoci usluga i dobara budu osigurani od prevara, sredstvo razmjene mora bit honest money a ne nešto bez pokrića. vrlo je bitno da je kvaliteta i kod roba i usluga i kod novca prisutna. ako kvalitete nema kod usluga i roba njihova cijena pada. veći je problem novac koji nema uporište već je podložan manipulaciji.
zato sustav temeljen na zlatu i srebru daje kvalitetu novcu koje današnje valute nemaju.

Da. Baš je dobro zlatni stanard osiguravao stabilnost cijena.

1933 g. za 100 USD određena je cijena 20,63 USD za uncu zlata. Godinu dana kasnije je to bilo 35 USD za uncu.

Bilanca FED-a je u godinu dana porasla 70%.

Dobra je ideja vezati valutu za stabilan asset kakav je zlato:



Ali to nije najgore. Najgore je što se nestabilnost sa valute prebacila na realnu ekonomiju.

Deflatorni pristisak zlatnog standarda je enorman. Dakle, imaš stabillnu valutu, nemaš inflacije dugoročno (kratkoročno imaš divlju volatilnost).

Što je cijena te stabilnosti valute za vrijeme ekonomskih ciklusa koji su neizbježni? Nemaš što jesti.

U Velikoj Depresiji 1929-1933, za vrijeme zlatnog standarda, ljudi su na ulici stajali sa natpisima "Will work for food".

Dakle, cijena stabilnosti valute je deflatorna spirala.

I nemogućnost bilo kakve intervencije.

[addx]

wand_1 kaže:

Da. Baš je dobro zlatni stanard osiguravao stabilnost cijena.



1933 g. za 100 USD određena je cijena 20,63 USD za uncu zlata. Godinu dana kasnije je to bilo 35 USD za uncu.



Bilanca FED-a je u godinu dana porasla 70%.



Dobra je ideja vezati valutu za stabilan asset kakav je zlato:







Ali to nije najgore. Najgore je što se nestabilnost sa valute prebacila na realnu ekonomiju.



Deflatorni pristisak zlatnog standarda je enorman. Dakle, imaš stabillnu valutu, nemaš inflacije dugoročno (kratkoročno imaš divlju volatilnost).



Što je cijena te stabilnosti valute za vrijeme ekonomskih ciklusa koji su neizbježni? Nemaš što jesti.



U Velikoj Depresiji 1929-1933, za vrijeme zlatnog standarda, ljudi su na ulici stajali sa natpisima "Will work for food".



Dakle, cijena stabilnosti valute je deflatorna spirala.



I nemogućnost bilo kakve intervencije.

mislis stabilnosti mase valute. ako je u deflaciji/inflaciji onda nije stabilna.

drugo, to je false choice. par stranica prije nego si se ukljucio sam usputno komentirao da bi lovu trebalo printat ali ne prema volji i pohlepi banaka nego drugim parametrima, lupio sam prema rastu bdp iako ne mislim da je to idealna mjera ali je na tragu, za razliku od bankara.

imati stabilnu valutu za mene bi znacilo recimo imati stabilne objektivne parametre za printanje, koji imaju veze s tim koliko ljudi proizvode a ne koliko se bankama kreditira. i da se te ex nihilo pare daju u optjecaj bez duga na kojem se banke igraju risk-for-profit igara. recimo da se to sto se izracuna za print da vladi bezkamatno i bezpovratno u budget i umanje se porezi adekvatno.
ne trebaju drzavi porezi da bila potraznja za valutom ako je ta valuta jedini legal tender u drzavi. to je valjda neka srednjovjekovna brija kad su papirnatim novcima konkurirali zlatnici ili sto?

[Marijan]

wand_1 kaže:

Da. Baš je dobro zlatni stanard osiguravao stabilnost cijena.

1933 g. za 100 USD određena je cijena 20,63 USD za uncu zlata. Godinu dana kasnije je to bilo 35 USD za uncu.

Bilanca FED-a je u godinu dana porasla 70%.

Dobra je ideja vezati valutu za stabilan asset kakav je zlato:



Ali to nije najgore. Najgore je što se nestabilnost sa valute prebacila na realnu ekonomiju.

Deflatorni pristisak zlatnog standarda je enorman. Dakle, imaš stabillnu valutu, nemaš inflacije dugoročno (kratkoročno imaš divlju volatilnost).

Što je cijena te stabilnosti valute za vrijeme ekonomskih ciklusa koji su neizbježni? Nemaš što jesti.

U Velikoj Depresiji 1929-1933, za vrijeme zlatnog standarda, ljudi su na ulici stajali sa natpisima "Will work for food".

Dakle, cijena stabilnosti valute je deflatorna spirala.

I nemogućnost bilo kakve intervencije.

na temo o zlatu sam onomad pisao o zlatnom standardu. nisam mislio na tzv zlatne standarde koji su bili. i problemi koji su postojali nisu bili zbog zlata.

nego nisi mi odgovorio na pitanje o bilanci. jel sam pogrešno shvatio?

[amadeus65]

wand_1 kaže:

zbježni? Nemaš što jesti.

U Velikoj Depresiji 1929-1933, za vrijeme zlatnog standarda, ljudi su na ulici stajali sa natpisima "Will work for food".

Dakle, cijena stabilnosti valute je deflatorna spirala.

I nemogućnost bilo kakve intervencije.

Nije bas tako bilo 20-tih godina.
Koliko se sjecam

Dok su zajmovi za potrošačke svrhe iznosili 100 milijuna dolara 1919. godine, taj se iznos povećao na preko 7 milijardi dolara do 1929. godine. Pad američke burze u listopadu 1929. općenito se smatra okidačem za Veliku depresiju

Zlato je bilo zasluzno da onima koji se nisu kockali, nisu ostali bez ustedjevina.

Tada je propala privreda u koju su se upumpavali novci kreditima. To i danas radimo
Ali monetarni sistem je ostao stabilan. Zahvaljujuci zlatu.

Ovo kaj nas ceka za koju godinu bit ce obrnuto. Mi smo tek na pocetku problema.

Propadat ce monetarni sistem.
Kak ce privreda proc?
Kako ko. Ko nije spreman na potop, prije lose.
Al neko ce izvuc i korist.

Intervencije su pozeljne prije.
Ne kaznjavat one koji su radili i normalno zivili i nisu sudjelovali u pumanju balona.

Ne kaze se bez veze. Covjek uci dok je ziv. I umre glup

Nije depresija dosla od graha i kupusa

Uglavnom ko nemre bas u zlato pobjec, pametnije mu je $ na duze drzat.
Mozda nekaj CHF pa tek onda €
Vidimo kaj se Yenu dogadja.

[somied]

Marijan kaže:

wand_1 može jedan upit?

imamo banku čija bilanca izgleda ovako:

Aktiva: 1 milijun gotovina
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital

sad, da kredit od 200000 koji se potroše na kupnju kuće. prodavatelj kuće je klijent naše banke i deponira valutu u nju.

jel bilanca izgleda sada ovako:
Aktiva: 1 milijun gotovina, 200000 kredit
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital, 200000 depozit

nakon što je kredit isplaćen (ne računam sada kamatu ovdje) jel bilanca izgleda ovako:
Aktiva: 1,2 milijuna gotovina
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital, 200000 depozit

sada je naš štedišta odlučio podignuti depozit i jel bilanca onda izgleda ovako:
Aktiva: 1 milijun
Pasiva: 1 milijun temeljni kapital

sada imamo situaciju da je banka na istoj poziciji kao od prije (opet ne računam zaradu od kamata) a naš prodavatelj ima 200000 u madracu spremljeno.
prije prodaje kuće postojalo je samo milijun i kuća. nakon prodaje i otplate kredita imamo 1.2 milijuna u gotovini i kuću.
razlika gotovine dolazi otkuda?

pocetno stanje:

aktiva
novac na racunu i rezerve kod CB: 1000000
pasiva:
kapital 1000000

nakon davanja kredita:
aktiva:
novac na racunu i rezerve kod CB: 1000000
dani krediti: 200000

pasiva:
kapital 1000000
obveze po depozitima: 200000

nakon podizanja novca:
aktiva:
novac na racunu i rezerver kod CB: 800000
dani krediti: 200000

pasiva:
kapital: 1000000

kolicina novca je ostala ista. 200000 kod onog koji je podigao, i 800000 kod banke