Jezični savjetnik (4. izdanje)

[Hekatonhir]

Mojmira kaže:

Djevojka duge crne kose. Stavlja li se tu zarez ili ne (Djevojka duge, crne kose) ?
Puno cesce vidim bez zareza, ali mi nije bas jasno zasto bi se tako pisalo.

Napisao bih zarez. On označava da se pridjevi duga i crna izravno i međusobno neovisno odnose na kosu. Baš taj zarez ističe da je kosa i duga i crna, i da jedno nema veze s drugim.

Pisanje bez zareza moguće je, ali ne bih ga preporučio zato što je značenjski besmisleno. Zašto uopće spominjemo dužinu i boju ako ne želimo istaknuti da je kosa upravo duga i crna? To nisu povezani pridjevi koji uvijek idu zajedno nego im je smisao bitno različit.

[odmorna]

On mi je rekao da neka pođem sam.
On mi je rekao neka pođem sam.
On mi je rekao da pođem sam.
On mi je rekao da trebam poći sam.


Što je od ovoga neispravno i zašto?

[Hekatonhir]

Prva rečenica nije dobra, pravilna sintaksa zahtijeva da ili neka, a ponavljanje je pleonazam. Dobre su druga, treća i četvrta.

[jelenat]

Što mislite o ovom Institutovom pravilu:
"Imenica tvrđava, hotel i sl., kao opća odrednica lokaliteta ili kakva objekta, piše se malim početnim slovom, npr. hotel Westin, tvrđava Šubićevac, osim ako izvorno, tj. službeno, nije dio imena te je zapisana velikim početnim slovom, npr. Tvrđava Nehaj, Hotel Antunović. U navedenim primjerima imena Nehaj i Antunović pišu se kosim slovima jer je riječ o imenu u nominativu unutar višerječnoga imena.

O kurzivu u ovim slučajevima nisam još nigdje (drugdje) čitala, jedino ovo, već odavno (ne znam otkud mi):
"Dva su načina na koja se uspostavlja ime škole, kakve druge ustanove, društva itd. koje uključuje ime koje osobe. Ime može biti u nominativu i u tome se slučaju piše u navodnicima ili u genitivu i tada se piše bez navodnika, npr.: Osnovna škola „August Šenoa“ ili Osnovna škola Augusta Šenoe, Pjevačko društvo „Ivan Zajc“ ili Pjevačko društvo Ivana Zajca.
Savjet prema kojemu se prednost daje drugome tipu imenovanja odnosi se na ustanove ili društva koja još nemaju ime. Njima se može savjetovati da u svojemu imenu ime osobe pišu u genitivu i bez navodnika. Ustanove i društva koja već postoje zovu se onako kako su registrirana."

[jelenat]

Povezano s tim, prevoditeljica je pisala imena brodova u kurzivu (Gefion, Kristijan Osmi) - ja za tim ne vidim potrebu?

Malo manje povezano: spominju se i dvočlana imena brodova, npr. Bijeli Orao, Dvije Sestre - oba člana napisana su velikim slovom. Nisam sigurna da i tu vrijedi pravilo kao kod nadimaka, tipa Velika Jabuka?

[Hekatonhir]

jelenat kaže:

Što mislite o ovom Institutovom pravilu:
"Imenica tvrđava, hotel i sl., kao opća odrednica lokaliteta ili kakva objekta, piše se malim početnim slovom, npr. hotel Westin, tvrđava Šubićevac, osim ako izvorno, tj. službeno, nije dio imena te je zapisana velikim početnim slovom, npr. Tvrđava Nehaj, Hotel Antunović. U navedenim primjerima imena Nehaj i Antunović pišu se kosim slovima jer je riječ o imenu u nominativu unutar višerječnoga imena.

O kurzivu u ovim slučajevima nisam još nigdje (drugdje) čitala, jedino ovo, već odavno (ne znam otkud mi):
"Dva su načina na koja se uspostavlja ime škole, kakve druge ustanove, društva itd. koje uključuje ime koje osobe. Ime može biti u nominativu i u tome se slučaju piše u navodnicima ili u genitivu i tada se piše bez navodnika, npr.: Osnovna škola „August Šenoa“ ili Osnovna škola Augusta Šenoe, Pjevačko društvo „Ivan Zajc“ ili Pjevačko društvo Ivana Zajca.
Savjet prema kojemu se prednost daje drugome tipu imenovanja odnosi se na ustanove ili društva koja još nemaju ime. Njima se može savjetovati da u svojemu imenu ime osobe pišu u genitivu i bez navodnika. Ustanove i društva koja već postoje zovu se onako kako su registrirana."

Kurziv je vjerojatno posljedica medijske prakse da se navodnici ne pišu, osobito u opremi teksta (naslovi, podnaslovi i slično). No kurziv će grafičari progutati jer ne narušava estetiku stranice i ne zauzima dva slovna mjesta. Standardolozi su u obzir uzeli ono što su vidjeli.

Formalno gledano, navodnici su bolji, to je sustavnije rješenje, ali izdavačke kuće kroje svoja pravila.

[jelenat]

Hekatonhir kaže:

Kurziv je vjerojatno posljedica medijske prakse da se navodnici ne pišu, osobito u opremi teksta (naslovi, podnaslovi i slično). No kurziv će grafičari progutati jer ne narušava estetiku stranice i ne zauzima dva slovna mjesta. Standardolozi su u obzir uzeli ono što su vidjeli.

Formalno gledano, navodnici su bolji, to je sustavnije rješenje, ali izdavačke kuće kroje svoja pravila.

OK (hvala), ali... štajaznam, meni sasvim dobro sve navedeno izgleda i bez navodnika i u uspravu?

[Hekatonhir]

jelenat kaže:

Povezano s tim, prevoditeljica je pisala imena brodova u kurzivu (Gefion, Kristijan Osmi) - ja za tim ne vidim potrebu?

Malo manje povezano: spominju se i dvočlana imena brodova, npr. Bijeli Orao, Dvije Sestre - oba člana napisana su velikim slovom. Nisam sigurna da i tu vrijedi pravilo kao kod nadimaka, tipa Velika Jabuka?

Imena brodova nisu vlastita imena, najprije da to riješimo. Bijeli orao, Dvije sestre, Morski vuk, Zauvijek mlad, Druga šansa - što god da uzmeš, ono što se inače ne piše velikim slovom ne pišeš velikim slovom.

Što se pak navodnika ili kurziva tiče, ovisi. Mogu se posebno obilježiti, ali i ne moraju. Ako je to praksa izdavačke kuće, ujednači.

[Hekatonhir]

jelenat kaže:

OK (hvala), ali... štajaznam, meni sasvim dobro sve navedeno izgleda i bez navodnika i u uspravu?

Irelevantno je što komu dobro izgleda. U pravilu gledaš službeno ime. Ako se škola zove Osnovna škola "Pero Kvržica", onda se upravo tako zove. Mora ostati nominativni oblik i mora biti u navodnicima. Ne smije se to proizvoljno mijenjati u Osnovna škola Pere Kvržice. Da su htjeli genitivni oblik, onda bi je tako i nazvali.

Vrijedi i obrnuto, jasno. Ime je zakon, s tim nema šale.

[odmorna]

Kad smo već kod kurziva, navodnika i sl., kako se rješavaju stvari tipa, lupam:

"Da, mi smo najbolji" i "Pobijedit ćemo vas" vaše su poznate besmislice.


Pitanje je može li kurziv umjesto navodnika i što sa zarezom, treba li i gdje, kao kod upravnog (jer ovdje nije baš "pravi" upravni) govora?

Sad razmišljam i o sljedećem: Moja prva rečenica u postu je pitanje, ali gdje staviti upitnik ako je kraj rečenice (riječ besmislice) izjavna?
Iza besmislice, umjesto točke?
Hvala!

[Hekatonhir]

odmorna kaže:

Kad smo već kod kurziva, navodnika i sl., kako se rješavaju stvari tipa, lupam:

"Da, mi smo najbolji" i "Pobijedit ćemo vas" vaše su poznate besmislice.

Meni je dobro tako kako si napisala.

odmorna kaže:

Sad razmišljam i o sljedećem: Moja prva rečenica u postu je pitanje, ali gdje staviti upitnik ako je kraj rečenice (riječ besmislice) izjavna?

Iza besmislice, umjesto točke, kako si pretpostavila.

[Murmurmur]

Molim malu pomoć i unaprijed zahvaljujem.
Je li glagolski pridjev dio imenskog ili glagolskog predikata?
Iz toga proizlazi i je li glagolski pridjev glagol ili pridjev? Kad gledam neke trpne, smatram ih pridjevima (uostalom i sklanjaju se, a i samo im ime kaže da su pridjevi), ali odnosi li se to i na aktivne?

I još nešto, je li 'se' u 'gledati se' objekt?

[DarkDivider]

A koji glagolski pridjev?

Sve ovisi o kontekstu. Glagolski pridjev radni u načelu je dio glagolskog predikata ("On je pojeo hranu."). Glagolski pridjev trpni javlja se u imenskom predikatu jer funkcionira kao imenski dio koji slijedi kopulu, tj. glagol biti ("On je pojeden."). No postoje odstupanja. "On se osjećao usamljenim" – u toj je rečenici riječ o imenskom predikatu jer je "osjećati se" semikopulativni glagol, tj. treba mu imenska dopuna, ne može samostalno činiti predikat jer u protivnom značenje nije potpuno.

To su hibridne kategorije koje se ubrajaju u glagolske oblike. Pridjevi se dijele na opisne, posvojne i gradivne (postoji i drukčija podjela, no da sad ne pišem traktate...).

S obzirom na to da je gledati prijelazni glagol, da, "se" ili "sebe" u tom je kontekstu objekt.

[Murmurmur]

Hvala puno. Evo primjera, Dan je stvoren za šetnju. Je li "stvoren" pridjev ili glagol? Razumijem da je predikat imenski, ali problem mi je u određivanju vrste riječi. Ili 'iznenadilo' u 'To ju je iznenadilo.'

[suchimir]

Treba li kratice kao što su CK (Crveni križ), CZ (Civilna zaštita) sklanjati ili ne? Znam da se na primjer RH ne sklanja, a nigdje ne mogu naći pravilo o tome.

[DarkDivider]

suchimir kaže:

Treba li kratice kao što su CK (Crveni križ), CZ (Civilna zaštita) sklanjati ili ne? Znam da se na primjer RH ne sklanja, a nigdje ne mogu naći pravilo o tome.

Sklanjao bih ih. Pravilo o nesklanjanju imaš na ovoj stranici, gdje se kao nesklonjive navode pokrate RH, INRI, BiH, BDM (Blažena Djevica Marija) i BMG (Baltazar, Melkior, Gašpar). Doduše, ne znam ima li smisla rabiti te potonje dvije pokrate...

[panorama]

DarkDivider kaže:

Sklanjao bih ih. Pravilo o nesklanjanju imaš na ovoj stranici, gdje se kao nesklonjive navode pokrate RH, INRI, BiH, BDM (Blažena Djevica Marija) i BMG (Baltazar, Melkior, Gašpar). Doduše, ne znam ima li smisla rabiti te potonje dvije pokrate...

Pemac ili se tako piše ?

[Hekatonhir]

A kako bi se pisalo? Nenaglašeni aorist glagola biti, prvo lice jednine.

[DarkDivider]

Murmurmur kaže:

Hvala puno. Evo primjera, Dan je stvoren za šetnju. Je li "stvoren" pridjev ili glagol? Razumijem da je predikat imenski, ali problem mi je u određivanju vrste riječi. Ili 'iznenadilo' u 'To ju je iznenadilo.'

Kao što rekoh, riječ je o hibridnim kategorijama jer imaju obilježja i glagola i pridjeva (nijedan drugi glagolski oblik ne razlikuje rod, a samo glagolski pridjev trpni može se mijenjati po padežima). No kad bi ih se trebalo baš jednoznačno odrediti u tim kontekstima, s obzirom na to da u imenski predikat ulaze imenske riječi, rekao bih da je "stvoren" pridjev, a "iznenadilo" glagol.

panorama kaže:

Pemac ili se tako piše ?

Nisam ja Wikiceha. Hek dobro reče, potpuni sinkretizam tog oblika (ja bi, mi bi, vi bi) obilježje je razgovornoga stila.

[panorama]

Hekatonhir kaže:

A kako bi se pisalo? Nenaglašeni aorist glagola biti, prvo lice jednine.

Ok, zbunila me blizina dvaju "h"
Ja bih napisao...sklanjao bi ih