Časopis „Jezik” i nagrada „Dr. Ivan Šreter”

[Nyittiuny]

FeetF1 kaže:

Ništa ne fali.
Samo što ova ekipa oko te nagrade stoji iza principa da je bolje za neki pojam upotrijebiti jednu riječ nego više njih, npr. cestogradnja mjesto gradnja cesta, dimovodni objekti umj. objekti kojima prolazi dim i sl.
U nekim slučajevima ima smisla, npr. mobitel (dolazi od: mobilni telefon), što bi vjerojatno trebalo promijeniti u pokretni brzoglas, pa onda u pokretobrzoglas, čime dobivamo milozvučnu hrvatsku zamjenu za tuđicu.

Mogli bi onda riješiti problem morskoga psa. Francuzi imaju requin, Englezi shark, Srborusoturci ajkulu.... a mi, morski i pomorski narod od stoljeća sedmog dvoriječnu sintagmu.

Kad bi šreterovci nagradili i izabrali moropasa za riječ godine, tek bi onda bili nadomak purističke nirvane.

I ček', jer priča ne bi ni onda bila gotova. Kad bi pronašli jednoriječnu riječ za shark, ništa nas ne bi spriječilo da izumimo i jednoriječni izraz za sharknado!
https://en.wikipedia.org/wiki/Sharknado

[DarkDivider]

Nyittiuny kaže:

Šta fali kružnome toku da se mora izmišljati nova riječ? Jesmo li Eskimi, pardon, Inuiti, kojima je skoro svaka rečenica od jedne glomazne riječi?

Na jednom sam kolegiju čak slušao o jezičnim ideologijama i profesor nam je spomenuo tzv. ideologiju jedne riječi (the ideology of monoverby) baš u vezi s tim natječajem.

No da, kružni je tok sasvim uobičajen oblik, zbilja ga ne treba mijenjati.

[x-type]

FeetF1 kaže:

Krugotok/kružotok je preduga, možda bi trebalo pokratiti u: kružtok.
A i 'raskružiti' - što bi to imalo značiti? Nešto vezano za krug - ali - što?
Raskružje zvuči ko ime nekog sela, tipa Trebarjevo, Mučna Reka, Jalžabet, Špičkovina...

Prefix 'raz' ima značenje ovo:

Raskružje je analogija s raskrižjem, zato mi je to sasvim prihvatljivo.

[Rosabel]

Ja bih radije da promjene kolač Tri Leće u neki normalniji naziv. BTW, tko god je u Jogoslaviji prevodio nazive jela, što to ne ispravimo u smislenije nazive.

[DarkDivider]

The results are in. Pobijedio je "prestrujnik", a drugo i treće mjesto poimence su zauzele "šećerice" i "bakroza".

[lemonzoo]

Još jedna novostvorenica od koje sam dobio rak. Sreća pa neće zaživjeti.

[FeetF1]

Nyittiuny kaže:

Kad bi šreterovci nagradili i izabrali moropasa za riječ godine, tek bi onda bili nadomak purističke nirvane.

I ček', jer priča ne bi ni onda bila gotova. Kad bi pronašli jednoriječnu riječ za shark, ništa nas ne bi spriječilo da izumimo i jednoriječni izraz za sharknado!
https://en.wikipedia.org/wiki/Sharknado

Ili Jadranomore (kao zamjena za Jadransko more), iako taj jednorječni izraz zaista 'škripi' u uhu.

DarkDivider kaže:

The results are in. Pobijedio je "prestrujnik", a drugo i treće mjesto poimence su zauzele "šećerice" i "bakroza".

A i nešto o tome.
Organizatori ovog natjecanja i nagrade ističu da su to samo prijedlozi, i to najviše u kategoriji 'zamjena tuđica hr tvorenicama', a kao što vidimo, ima
i zamjena hr ustaljenihg izraza još boljim, novijim i još novo(s)tvorenijim izrazima. Nitko nas ne sili, kažu oni, da mjesto, primjerice, kružni tok koristimo raskružje.

No, samim izborom 'najboljih novih riječi' (1., 2. i 3. mjesto) na neki način se te novosmislice reklamiraju ondosno ističu.

[Jobi]

Vidim da naša Wikipedija forsira nove riječi, npr. Raskružje, Zatipak

[FeetF1]

Shain kaže:

šekspiriti se - razmetljivo se predstavljati kao velik pisac

Ova je zanimljiva, a može se koristiti u stilističke, književnoumjetničke potrebe.

[Kroatocentrik]

FeetF1 kaže:

Krugotok/kružotok je preduga, možda bi trebalo pokratiti u: kružtok.
A i 'raskružiti' - što bi to imalo značiti? Nešto vezano za krug - ali - što?
Raskružje zvuči ko ime nekog sela, tipa Trebarjevo, Mučna Reka, Jalžabet, Špičkovina...

Prefix 'raz' ima značenje ovo:

1. dijeljenje, odvajanje, međusobno udaljavanje jedinki skupa ili dijelova cjeline; lomljenje, raspadanje, rasipanje čega [razaslati; razbiti; razbježati se; rastjerati; razdioba]
https://hjp.znanje.hr/index.php?show...&id=dltlWxg%3D

Čudna neka logika, kao da bi trebao postojati glagol.

Imamo raskrižje i ono je u općoj porabi. Zašto ne bi i raskružje, koje je asocijativno i sjajno, sigurno jednostavnije i bolje od rotora i kružnog toka.

Sve je jednostavno- nekim ljudima smeta hrvatska tradicija novotvorenica. Većina njih baš i nisu nacionalno svjesni, a neki, u prošlosti, bili su antiprotivni iz raznih čudačkih razloga, kao Fran Kurelac koji je grmio protiv "běsnih neologista" tipa Šuleka, a sam je predlagao niz riječi koje su upravo karikaturalne (umjesto "brzojaviti", htio je "podaj po žici").

Dakle- jeste li ili niste za novokov?

Ako niste iz principijelnih razloga, ne vidim koja vam je motivacija. Možda je to posljedak djelovanja vukovaca, koji su "odvukli" glavnu struju hrvatskoga od praktički iste kakva je vladala i vlada u slovenskom (nizanke, proticepilci,..), i "prešaltali" ju na srpsku, nehajnu prema tvorbi riječi (TV serije, antivakseri).

Tko je protiv samoga načela novokova, taj je za jugoslavizirani jezik sa svim što to znači. A ako tko misli da je onaj tko zagovara jezičnu čistoću i samosvojnost nešto negativno- to je jugojezičarenje, žao mi je.

A u jeziku biti turbo-Hrvat, pa i uz posrtaje- pohvala je. "Genius" hrvatskoga je i u novotvorenicama, vjerojatno više nego u tronarječnosti.

[FeetF1]

Kroatocentrik kaže:

Dakle- jeste li ili niste za novokov?
(...)
A u jeziku biti turbo-Hrvat, pa i uz posrtaje- pohvala je. "Genius" hrvatskoga je i u novotvorenicama, vjerojatno više nego u tronarječnosti.

Yesmo.
No ćemo kritizirati ono štono nam se ne dopadne.
Radio - krugoval. Televizija - dalekovidnica.

I hvaliti ono što nam godi.
Recimo, Marina Krleža koja piše o seksualnim temama, smislila je riječi: seksoteka (asoc. na videoteka, biblioteka) i vibraonica (asoc.: igraonica) te seksturbacije (pretumbacije?, masturbacije?)
To su, dakle, novotvorbe, pače - individualne tvorbe. U službenu porabu ući neće nikada iako su fantastične riječi i pokazuju otvoren duh i zaigranost začinjavice tiju riječi.

[Nyittiuny]

DarkDivider kaže:

Na jednom sam kolegiju čak slušao o jezičnim ideologijama i profesor nam je spomenuo tzv. ideologiju jedne riječi (the ideology of monoverby) baš u vezi s tim natječajem.

No da, kružni je tok sasvim uobičajen oblik, zbilja ga ne treba mijenjati.

Ideologija jednorječja - super.

[panorama]

Ako će pokušaj uvođenja novih riječi pomoći da se jednog dana naš materinji ne pretvori u ovu nakaradu :
citat s jednog foruma ...Tesla (a i ostali EVs) te razmaze sa svojim instant pedal responseom i one pedal drivingom. Svaki ICE nakon toga je trom, laggy, imaš osjećaj da ti nedostaje kontrole, pogotovo s automatic mjenačem.

Iz Mazde u Teslu je bilo privikavanje par sati.

[I]Nakon sto vozim teslu kao daily drivera, povremeni povratak u Mazdu je baš underwhelming. Primjetiš te neke "mane" ICE vozila koje ti nisu bile na pameti prije - zašto auto ne koči ako pustim gas? Zašto auto
creepa naprijed kada pustim kočnicu?

[Kroatocentrik]

FeetF1 kaže:

Yesmo.
No ćemo kritizirati ono štono nam se ne dopadne.
Radio - krugoval. Televizija - dalekovidnica.

I hvaliti ono što nam godi.
Recimo, Marina Krleža koja piše o seksualnim temama, smislila je riječi: seksoteka (asoc. na videoteka, biblioteka) i vibraonica (asoc.: igraonica) te seksturbacije (pretumbacije?, masturbacije?)
To su, dakle, novotvorbe, pače - individualne tvorbe. U službenu porabu ući neće nikada iako su fantastične riječi i pokazuju otvoren duh i zaigranost začinjavice tiju riječi.

U redu. No bitno je-treba probati. Nešto uđe trajno, nešto ne.
A to ne ovisi o "ponudama", nego o jezičnoj politici, napose u medijima. Ako propišete lekturu u novinama i dr.,
onda će prirodno nešto ući, a nešto ne.

Zahvaljujući pojedincima, mislim Mažuranić-Užarevićevu rječniku, imamo sladoled, računovodstvo, kip, proračun,
vodopad (uz slap), vodovod itd. Svakoj se kovanici mogu naći mane, te ovo, te ono.

Tu je jedan racionalni Srbin napomenuo, u komentarima: https://www.politika.rs/sr/clanak/54...tska-nove-reci -
Smijemo se Hrvatima, a kod nas su nestale napojnica (bakšiš), pokrivač (ćebe),novac (pare)....

Dakle, ne možemo održati izražajnost jezika bez novokova, nekad spontanog, nekad propisanoga.
A što će ostati, to je do razine opće svijesti kulturne zajednice. Ako je ta niska, onda nema, npr. protucjepitelja, nego samo antivakseri. I tu mi pada na pamet ono što kao Bog, tj. njegov glasnik Gabrijel/Džibril, kaže u Kuranu: Korak po korak, a da i ne primijete, Mi ćemo ih u propast voditi.

Upravo je jadno koliko to osiromašenje utječe na sve, napose polupismeni dio mladih.
Konfucije je, mislim, rekao da zbrka počinje s riječima- prvo riječi, pa kaos u pojmovima, mislima, svjetonazoru ...

Čuo sam, htio--ne htio, neke studente kako raspravljaju o filmovima koje su gledali. To je bilo upravo jadno. Sve je super, ili bez veze, lik je faca.... i ništa više. Zoran je bio njihov napor da opišu što ih je u filmu dojmilo- a jadnici nisu imali fond riječi da to izraze. Ubacivali su karikaturalne anglizme, no ni to nije bilo dostatno budući da ne znaju "visoki stil" engleskoga jezika.

Tu dolazi i do marksističkoga "razaranja uma". Npr. kod nas su manekenke bile ono što su sad "modeli", sve preuzeto iz engleskoga (u kom mannequin znači nešto drugo). U hrvatskom je model jasno označen, a, gle čuda, postao je iznebuha (najčešće) ženska osoba koja promovira modne predmete; šovinizam je bio krajnji nacionalizam, a postade, vidi vraga, muško podcjenjivanje ženskoga spola. Ili roda? I tu nam je upala ideologija koja se, uglavnom, piše, vukovski, "dženderizam". Ako se već hoće opisati taj ideologizirani svjetonazor, treba skovati tvorenicu od "rod"- rodozor, može i namjerno karikirana "rodologija"...

Konfucije je bio u pravu -zbrka i urušavanje društva i uma počinju s riječima. Kako je ono O'Brien rekao Winstonu: Sloboda je ropstvo ...

Pa kad već govorimo o tom anglodavežu u našem jeziku, zašto ne reći osnovno- engleski je vrlo atipičan jezik među europskima jezicima. Sumarno, nastao je doslovno silovanjem anglo-saskoga tijekom nekoliko stoljeća nakon normanskoga osvojenja 1066. Francuski vikinzi, Normani, su u više od 4 stoljeća toliko promijenili ustroj engleskoga na više razina tako da je on od jasno germanskoga postao, i u rječniku i u gramatici, nekakav križanac između germanskog i romanskog. Nije moralno ni povijesno u redu, no tako je ispalo. Oko 60% fonda je iz francuskoga i latinskoga, a u gramatici je "depadežiziran", što engleski nacionalisti žele prikazati kao naravan razvoj- no koji se, gle čuda, nije zbio u danskom i njemačkom.

Društveni posljedak je da engleski jezik ima vrlo zaseban razvoj i specifičnu fizionomiju. Visoko latinizirani izričaj vidljiv je u beletristici kod Miltona, Samuela Johnsona, Melvillea, ... što vuče na nešto umjetno, a ponekad i privlačno (teško je reći). Hemingway je smanjio visoki ton jezika, i mnogi ga zbog toga cijene. Išao je on tu protiv visokoretorične struje Melvillea, Conrada, Faulknera,...
S druge pak strane, engleski je zbog nesustavnoga izgovora u pravopisu (door/blood/cool/... dearth/death/deal/heart..) i afektacije oko usvojenica- npr. iz njemačkoga u novije vrijeme (spiel znači u engleskom nešto posve drugo nego u njemačkom, a njemačka zluradost, Schaudenfreude, neizostavan je dio engleskog leksika u afektiranome izričaju) nešto bitno "drugačije" za nas koji nismo prirodno anglofoni. I u znanosti je to vidljivo, kad su pojam iz kvantne mehanike, vlastita ili svojstvena vrijednost, Eigenwert, "polupreveli" kao eigenvalue).

Bilo kako bilo, veći dio tehničkih inovacija dolazi iz anglojezičnoga svijeta, a taj svijet je, glede samoga jezika- atipičan za praktički sve (indo)europske jezike, uključujući, naravno, i slavenske.

[FeetF1]

Kroatocentrik kaže:

Zahvaljujući pojedincima, mislim Mažuranić-Užarevićevu rječniku, imamo sladoled, računovodstvo, kip, proračun,
vodopad (uz slap), vodovod itd. Svakoj se kovanici mogu naći mane, te ovo, te ono.

Naravno. Hrvatski do određene mjere prima novokovanice (tastaturu je istisnula tipkovnica, interface je sučelje), ali internet primjerice nije
zamijenjen međumrežjem ili svemrežjem, kako je to bilo predlagano.

Tu je jedan racionalni Srbin napomenuo, u komentarima: https://www.politika.rs/sr/clanak/54...tska-nove-reci -
Smijemo se Hrvatima, a kod nas su nestale napojnica (bakšiš), pokrivač (ćebe),novac (pare)....

Komentari ispod članka su nadasve zanimljivi, često i oprečni.

Dakle, ne možemo održati izražajnost jezika bez novokova, nekad spontanog, nekad propisanoga.
A što će ostati, to je do razine opće svijesti kulturne zajednice. Ako je ta niska, onda nema, npr. protucjepitelja, nego samo antivakseri.
Upravo je jadno koliko to osiromašenje utječe na sve, napose polupismeni dio mladih.
Konfucije je, mislim, rekao da zbrka počinje s riječima- prvo riječi, pa kaos u pojmovima, mislima, svjetonazoru ...

Konfucije je bio u pravu -zbrka i urušavanje društva i uma počinju s riječima.

Slične misli nalazimo kod Krleže, u njegovu Obračunu:

Nered u rečenicama je posljedica nereda u mislima, a nered u mislima je posljedica nereda u glavi, a nered u glavi je posljedica nereda u čovjeku, a nered u čovjeku je posljedica nereda u sredini i stanju te sredine.

Link

Čuo sam, htio--ne htio, neke studente kako raspravljaju o filmovima koje su gledali. To je bilo upravo jadno. Sve je super, ili bez veze, lik je faca.... i ništa više. Zoran je bio njihov napor da opišu što ih je u filmu dojmilo- a jadnici nisu imali fond riječi da to izraze. Ubacivali su karikaturalne anglizme, no ni to nije bilo dostatno budući da ne znaju "visoki stil" engleskoga jezika.

Tu dolazi i do marksističkoga "razaranja uma".

Onda i nikako ne čitaju.
Iako rijetko kad gledam filmove i serije (pogotovo nove), drago mi je kad čujem da je koja/koji načinjen prema književnom djelu.
Ili se iznenadim kad nabavim koji novi ukoričeni naslov, a ondje piše da je prema tom djelu snimljen film (o čemu, dakako, nemam pojma jer ne pratim to.)

Pa kad već govorimo o tom anglodavežu u našem jeziku, zašto ne reći osnovno- engleski je vrlo atipičan jezik među europskima jezicima. Sumarno, nastao je doslovno silovanjem anglo-saskoga tijekom nekoliko stoljeća nakon normanskoga osvojenja 1066. Francuski vikinzi, Normani, su u više od 4 stoljeća toliko promijenili ustroj engleskoga na više razina tako da je on od jasno germanskoga postao, i u rječniku i u gramatici, nekakav križanac između germanskog i romanskog. Nije moralno ni povijesno u redu, no tako je ispalo. Oko 60% fonda je iz francuskoga i latinskoga, a u gramatici je "depadežiziran", što engleski nacionalisti žele prikazati kao naravan razvoj.

Ali, eto, funkcionira, unatoč tomu što je mix svega i svačega.
Meni je, recimo, nizozemski uvijek zvučao egzotično. Osnova mu je, naravno, germanska, što se lako može uočiti ako se i samo površno pogleda:

past vragen (to ask) vraag (prema njemačkomu: frage, pitati)

Link

A imaju i oni promjene/problematiku što se tiče zapisivanja jezika i pravila glede toga, od 18. st. pa do 21. st. - ne samo mi:
Link

[mulligan]

FeetF1 kaže:

Meni se pak dopadaju jer ih redovito čujem (kajkavski kraj): hamer, cimerman, hoblati... Slično kao i automobilsko nazivlje: rikverc, kuplung.
Imaju jak, odlučan prizvuk, u usporedbi s milozvučnohrvatskim: spojka.

Ma dopadaju se i meni i često ih koristim, iako mi je npr. blanja puno bolja od hoblića, dok Štulić tako naziva gitaru u svojem "Jablanu". Isto tako stišćem i kuplung, no sve to spada ili u govorni jezik ili jezik majstora. To ne znači da tako mora pisati i u fakultetskim udžbenicima. Ako otvoriš hrvatsku verziju strojarskoga svetog evanđelja po Karl-Heinzu Deckeru - "Elementi strojeva", nećeš tamo vidjeti ni šaraf, ni aksu, ni lager, a bogami ni kuplung. Naći ćeš vijak, osovinu, ležaj i spojku. A ti prijevodi i nisu baš od jučer.

[mulligan]

DarkDivider kaže:

No opet, nisu takve riječi ništa novo za šreterovce, koji slijede barem jedan od triju principa. Mogu slijediti ksenofobnu školu Sande Ham, tj. po svaku cijenu žele zatrti bilo kakve tuđice da nam jezik bude "čist" kao da je opran Perwollom. Druga je mogućnost da to čine radi obećane love jer, budimo iskreni, ona također igra neku ulogu. Treća je opcija da se ljudi žele samo malo poigrati s jezikom – takvi su moralno najmanje upitni, ali budu li tvorili nimalo kreativne riječi, svejedno će se njihove tvorevine naći na stupu srama.

Zašto su tvorci novih riječi moralno upitni?

[DarkDivider]

mulligan kaže:

Zašto su tvorci novih riječi moralno upitni?

Kao prvo, kad sam govorio o tome, nisam mislio na sve "kovače", nego baš na neke među njima koji su pridonijeli tom natječaju. Možda sam upotrijebio prejak izraz, no sve već rekoh iznad: imam razloga vjerovati da jezični ludizam nije glavni razlog zašto se laćaju takva posla i da je prije riječ o... Vanjskoj motivaciji.

Doduše, vjerojatno je bilo i riječi koje su nastale iz sprdnje, ali njihove tvorce i dalje više poštujem od agresivnijih purista...

[Kroatocentrik]

DarkDivider kaže:

No opet, nisu takve riječi ništa novo za šreterovce, koji slijede barem jedan od triju principa. Mogu slijediti ksenofobnu školu Sande Ham, tj. po svaku cijenu žele zatrti bilo kakve tuđice da nam jezik bude "čist" kao da je opran Perwollom. Druga je mogućnost da to čine radi obećane love jer, budimo iskreni, ona također igra neku ulogu. Treća je opcija da se ljudi žele samo malo poigrati s jezikom – takvi su moralno najmanje upitni, ali budu li tvorili nimalo kreativne riječi, svejedno će se njihove tvorevine naći na stupu srama.

Jesu li moralno upitne posrbice koje hoće zagušiti riječotvorbu da komšije ne moraju svako malo kroatizirati svoje jezik, https://archive.org/details/kroatiza...-jezika-verz-2

[DarkDivider]

Kroatocentrik kaže:

Jesu li moralno upitne posrbice koje hoće zagušiti riječotvorbu da komšije ne moraju svako malo kroatizirati svoje jezik, https://archive.org/details/kroatiza...-jezika-verz-2

Oj, hrvatosredišnjače, malčice ti štekaju odraz jata i sročnost... Uz takvu kakografiju ne moramo se bojati srbizama.