Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce |
|
|
22.06.2005., 13:16
|
#21
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2004.
Lokacija: virginia
Postova: 782
|
Quote:
Magor kaže:
Hvala Bogu, vi ne shvatate psovanje Monike.
|
Pa shvatamo mi po malo, az Isten faszat, kako moja Americka Madjarica frendica kaze.
Zadnje uređivanje virgils : 22.06.2005. at 14:07.
|
|
|
22.06.2005., 13:30
|
#22
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2004.
Lokacija: virginia
Postova: 782
|
Quote:
Magor kaže:
Kaže jedan Rumunj, koji dolazi iz zemlje Vlada Tepeša.
|
Actually, I come from ex-Yugoslavia (Vojvodina), hence my interest in Slavic matters, especially the history and mythology of the Vlachs who were linguistically connected to the Romanians.
Dracula wasn't so bad.
So, he roughed up a couple of Saxon merchants from Brasso who refused to pay his taxes. They then spread nasty stories about him all the way to Bavaria.
But Romanians regard him as a national hero. He put the fear of God into the Turks by impaling 20,000 of their soldiers. The Ottomans gave his country a wide girth on their way to Hungary.
However, the great Magyar king Matias Corvinus managed to imprison Tepes and hold him for several years.
http://www.donlinke.com/drakula/vlad.htm
Zadnje uređivanje virgils : 22.06.2005. at 14:03.
|
|
|
23.06.2005., 06:08
|
#23
|
U samoizolaciji
Registracija: May 2003.
Lokacija: Ivanovčani
Postova: 6,360
|
Quote:
Magor kaže:
Ja sam preljen za to. Pored toga, ne mogu govoriti hrvatski. Mogu pisati samo s pomoću google-a i mog rječnika.
|
ide ti super
|
|
|
23.06.2005., 10:42
|
#24
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2004.
Lokacija: Agram
Postova: 260
|
Quote:
Magor kaže:
Kaže jedan Rumunj, koji dolazi iz zemlje Vlada Tepeša.
|
I jednom filmu o Drakuli Vlad Tepeš kaže za sebe da on nije Rumunj, nego Sekelji, najdivljiji od svih Mađara.
|
|
|
23.06.2005., 12:28
|
#25
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2004.
Lokacija: Ugarska
Postova: 6,106
|
Quote:
Donauschwabe kaže:
I jednom filmu o Drakuli Vlad Tepeš kaže za sebe da on nije Rumunj, nego Sekelji, najdivljiji od svih Mađara.
|
Najslavniji drakulin predstavljac svih vremena:
mađarski glumac, Béla Lugosi (č. Lugoši) /Lugos, 1882. - Hollywood, 1956./
|
|
|
24.06.2005., 01:31
|
#26
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2004.
Lokacija: virginia
Postova: 782
|
Quote:
Donauschwabe kaže:
I jednom filmu o Drakuli Vlad Tepeš kaže za sebe da on nije Rumunj, nego Sekelji, najdivljiji od svih Mađara.
|
Bram Stoker's fictional Dracula may have been a Szekler (though Stoker doesn't say that).
The historic Vlad Tepes cu signed himself as Draculea was Romanian.
There isn't much connection between the vamire and the prince, except for the name: Dracul does mean The Devil in Romanian. For that reason noone there has a name based on it. But in countries of ex-Yugoslavia, where the Vlach meaning of the name has been forgotten, Drakulic is not uncommon.
|
|
|
03.09.2005., 04:31
|
#27
|
le chat zen
Registracija: Mar 2004.
Lokacija: zemlja piva, cokolade, przenih krumpirica, i stripova
Postova: 463
|
Quote:
Magor kaže:
Danas nemamo nijednu sličnu riječ sa Fincima ili Estoncima.
|
Jednom sam sjedio na pivi s Fincem i Madjarom, i cisto za zabavu smo poceli usporedjivati kako se kazu razlicite stvari na nasa tri jezika. Vecina pojmova su bile tri, barem na prvi dojam, potpuno razlicite rijeci; ali tu i tamo bi reagirao npr. Finac na madjarsku rijec u stilu 'nasa rijec za 'vodu' je nesto sasvim drugo, ali mi imamo slicnu rijec koja znaci 'jezero' (i obratno)...
__________________
Ponekad se korisno odmoriti.
|
|
|
09.09.2005., 01:46
|
#28
|
bowling against Jesus
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Zagreb
Postova: 2,406
|
Gdje je u zg najbolje učit mađarski? Da li škole poput Sove ili Vodnikove imaju mađarske tečajeve? Znam da pučko učilište u zg ima tečaj mađarskog ali zna li tko koliko je to dobro?
|
|
|
03.05.2006., 20:00
|
#29
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2006.
Postova: 941
|
Bog narode
Meni se mađarski čini jednostavniji od francuskog. "Samo treba uči u uho."
|
|
|
03.05.2006., 23:49
|
#30
|
Slučajni turist
Registracija: Sep 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 21,898
|
Iz iskustva znam da je Japancima mađarski puno lakši od indoeuropskih jezika. Razgovarao sam o tome s nekoliko Japanaca koji žive u Mađarskoj. Za engleski im trebaju godine, a mađarski nauče u par mjeseci. Vjerojatno je stvar u sličnoj gramatičkoj strukturi. Vjerojatno je onda i Mađarima relativno lako svladati japanski.
|
|
|
04.05.2006., 12:01
|
#31
|
xxx-type
Registracija: Sep 2004.
Lokacija: No post code envy
Postova: 15,389
|
ja u slobodno vrijeme proučavam mađarski jezik. primijetio sam da jezik nije težak za naučiti, nema nekih nebuloza, gramatika je svedena na minimum. ali: koncepcija samog jezika je dosta nezgodna tako da kad bih išao spojiti nešto u rečenicu, to baš ne bi ličilo na nešto. možda je čak i srodniji hrvatskom nego engleskom po sastavljanju rečenica, ali ja kad sastavljam rečenice na stranom jeziku, uvijek se vodim za engleskim. npr, kad me netko pita "jesi li?" moj odgovor bi trebao glasiti "jesam". engleski obvezno koristi osobnu zamjenicu "i am" i iako na hrvatskom ne kažem "ja jesam", na svim ostalim jezicima ći koristiti zamjenicu, iako nije u duhu jezika. zato se mađarski jako dobro može naučiti vježbanjem u sredini s izvornim govornicima.
|
|
|
05.05.2006., 16:51
|
#32
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2004.
Lokacija: Ugarska
Postova: 6,106
|
Quote:
Emericzy kaže:
Iz iskustva znam da je Japancima mađarski puno lakši od indoeuropskih jezika. Razgovarao sam o tome s nekoliko Japanaca koji žive u Mađarskoj. Za engleski im trebaju godine, a mađarski nauče u par mjeseci. Vjerojatno je stvar u sličnoj gramatičkoj strukturi. Vjerojatno je onda i Mađarima relativno lako svladati japanski.
|
U lingvističkoj literaturi tema o srodnosti između japanskog i mađarskog jezika često se pojavljuje.
Npr.:
- Heinrich Julius Klaproth (1783-1835, njemački orijentalist): Asia polyglotta (Pariz, 1823)
Klaproth u djelu usporedi japanski jezik između ostaloga sa ugrofinskim jezicima.
npr.: japanski „fi" (vatra) => permski „bi"; japanski „čoši" (dvadeset) => mađarski „hus", ostjački „čos/čus/kos" itd.
- Heinrich Winkler (1848-1930, njemački lingvist): Der uralaltaische Sprachstamm, das Finnische und das Japanische (Berlin, 1909)
Winkler analizira finski i japanski jezik. Tvrdi da su finski i japanski jezici u srodstvu. Starofinski (ili ugrofinski) jezik ima altajsku strukturu. Iz ove strukture razvijao se japanski jezik.
Sintaktički gledano, između ugrofinskih jezika mađarski jezik je u najbližem srodstvu s japanskom, tvrdi Winkler. Npr.: „a városok nagyok" („gradovi veliki" => gradovi su veliki) = „die Städte grosse", dakle bez „sind"-a.
Slične riječi iz djela Winklera: japanski „atsu(i)" (vruć, žarki) => mađarski „ izzik" (žari se), japanski „ara" (prazan) => mađarski „arva" (usamljen, sirotan); japanski „usi" (marva, govedo) => mađarski „üsö" (junica); japanski „kuro(i)" (crn) => mađarski „korom" (čađa); japanski „tabi" (jesti) => mađarski „ taplal" (hrani); japanski „sui" (kiseo) => mađarski „šav" (kiselina); japanski „furi" (okreće) => mađarski „forog" (okreće se); japanski „voka" (brežuljak) => mađarski „boka" (članak na nozi) itd.
- Vilmos Pröhle (1871-1946, mađarski orijentalist, sveučilišni profesor, desničarski političar):
- Studien zur Vergleichung der japanischen Sprache mit den finnisch-ugrischen und ural-altaischen (Budimpešta, 1917)
- Grundriss einer vergleichenden Syntax der uralaltaischen Sprachen mit besonderer Berütksichtigung der japanischen Sprache (Budimpešta, 1943)
- dr. Lajos Kazár (1924-, mađarsko-australski sveučilišni profesor, National University u Canberri): Japanese-Uralic Language Comparison, Locating Japanese Origins with the Help of Samoyed, Finnish, Hungarian (Hamburg, 1980)
japanski „amo" (majka) => mađarski „anja" (majka); japanski „itoši" (drag, mio) => mađarski „ideš / edeš" (sladak, mio); japanski „cubo" (vrč) => mađarski „čupor" (lončić) itd.
ostale riječi iz drugih djela:
(mađarska riječ, značenje = japanska riječ, značenje)
hossu /dug/ = hisaši /dug/
idö /vrijeme/ = itoma /vrijeme/
iment /maloprije, maločas/ = ima /jučer/
ma /danas/ = mo /sad(a)/
in /tetiva/ = kin /tetiva/
inog /koleba se/, ingadozaš /kolebanje/ = injun /kolebanje/
ir /piše/ = orai(suru) /dopisuje/
isonj /užas/ = osore /strepnja/
jar /ide, hoda/ = jor /približava se/
djere /dođi!/ = dore /dođi!/
jo /dobar/ = joi /dobar/
kettö /dva/ = koto /sličan, sličnost/
köpönjeg /kabanica/ = ka(m)pu /zagrne, pokrije/
|
|
|
05.05.2006., 17:45
|
#33
|
Slučajni turist
Registracija: Sep 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 21,898
|
Quote:
Magor kaže:
U lingvističkoj literaturi tema o srodnosti između japanskog i mađarskog jezika često se pojavljuje.
|
Ajme, baš ti hvala na ovome. Nisam ni slutio da je to poznata tema.
|
|
|
16.08.2006., 00:36
|
#34
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2006.
Postova: 27
|
Quote:
houar kaže:
Magor, hvala na iscrpnom odgovoru.
Jasno je da su geni i jezik stvari koje treba promatrati odvojeno ali bas iz tog razloga sam postavio pitanje jer me zanimalo radi usporedbe kakav je omjer tj. koliko je nasljeđe slavena u jeziku.
magor kaže
„jedan od najkompliciranijih jezika" Kao hrvatski jezik za mene. Mađarski jezik nema padeža, rodova. Ima samo tri vremena (prošlo, sadašnje, buduće). Ima najveće riječničko blago u Europi (1,5 milijuna mađarskih riječi /bez varijacija/ + riječi posuđene). Jedna riječ s nastavcima ima više od 100 varijacija. Svaka varijacija ima drugo značenje. Da ne govorim o glagolima. Svaki glagol ima dva načina konjugiranja. Mađarska abeceda ima više slova od hrvatske (á, í, ó, ö, ő, ú, ü, ű). Nije lako izgovoriti ove glasove za jednog Slavena.
Imam prijatelja koji ga govori i danas cu mu platiti kavu i stisnuti ruku. Meni kao dinarcu koji govori slavenski ne bi nikako išlo sa mađarskim, garantiram 100%.
Vidim da znaš puno toga,pratim te i citam na forumu a zanima me povijest turkiskih ili mongolskih naroda pa bi mogao napisati jedan sažeti tekst o tome(ako ne tražim puno od tebe) i zanima me što misliš o ovoj stranici http://www.turkicworld.org/
pozdrav magor
|
I mene ful zanima povijest starijih indoeuropskih i srednjoazijskih naroda. Zanima me gdje se može naći kvalitetan materijal o toj temi.
|
|
|
17.08.2006., 23:23
|
#35
|
Cheesehead
Registracija: Apr 2006.
Lokacija: Na sjeveru
Postova: 1,276
|
Quote:
Magor kaže:
Jó napot kívánok! (znači: ‘želim dobar dan’)
jó = dobar; nap = dan; napot = dan (u akuzativu); kíván = želi; kívánok = želim
Što se tiče ostalog, vidjet ćemo.
|
Sad mi nije jasno, rekao si da nema padeža, a spominješ akuzativ?!
__________________
3-19, 2-58
|
|
|
18.08.2006., 00:53
|
#36
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2004.
Lokacija: virginia
Postova: 782
|
Padeza ima, kao i u svakom drugom jeziku, ali se rijeci ne mjenjaju po padezu.
|
|
|
18.08.2006., 16:03
|
#37
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2004.
Lokacija: Ugarska
Postova: 6,106
|
Quote:
Magor kaže:
Jó napot kívánok! (znači: ‘želim dobar dan’)
jó = dobar; nap = dan; napot = dan (u akuzativu); kíván = želi; kívánok = želim
|
Quote:
Thorin kaže:
Sad mi nije jasno, rekao si da nema padeža, a spominješ akuzativ?!
|
Quote:
virgils kaže:
Padeza ima, kao i u svakom drugom jeziku, ali se rijeci ne mjenjaju po padezu.
|
U akuzativu je hrvatska riječ ‘dan’, a ne mađarska riječ ‘nap’. Mađarski jezik nema padeža.
dan, sunce = nap
dan (u akuzativu po hrvatskom) = napot
Umjesto padeža postoje sufiksi (=> „agglutinating languages", npr.: mađarski, finski, turski, japanski itd.) i postpozicije.
Npr.:
ház = kuća
házak = kuće
házat = kuću
házra = na kuću, za kuću
háznak = za kuću
házért = za kuću
házba = u kuću
házból = iz kuće
házig = do kuće
háztól = od kuće
háznál = kod kuće
házzal = s kućom
házas = s kućom
házhoz = kući, za kuću
házban = u kući
házon = na kući
házról = o kući, sa kuće
...
házam = moja kuća
házad = tvoja kuća
háza = njegova/njena kuća (mađarski jezik nema roda)
házunk = naša kuća
házatok = vaša kuća
házuk = njihova kuća
...
házamat = moju kuću
házadat = tvoju kuću
házamba = u moju kuću
...
házaim = moje kuće
házaid = tvoje kuće
házaitok = vaše kuće
...
házaimat = moje kuće ( u akuzativu)
házainkig = do naših kuća
házaitokért = za vaše kuće
házainkkal = s našim kućama
... itd., itd.
Postoje milijun varijacija. Svaka riječ ima najmanje 200 formata.
Indoeuropska logika ne pomaže.
|
|
|
18.08.2006., 19:50
|
#38
|
Cheesehead
Registracija: Apr 2006.
Lokacija: Na sjeveru
Postova: 1,276
|
Sad sam skužio. Vidio sam već takav primjer s turskim, samo su riječi bile užasno duge jer su se sufiksi samo dodavali i dodavali...
__________________
3-19, 2-58
|
|
|
18.08.2006., 21:45
|
#39
|
xxx-type
Registracija: Sep 2004.
Lokacija: No post code envy
Postova: 15,389
|
ukratko, recimo da mađarski jezik nema prijedloge kao posebnu vrstu riječi, već se njihova funkcija ostvaruje nastavcima. e, onda su to mađari još malo proširili i na zamjenice uz imenice i ne znam što sve ne. rekao sam već: jezik jednostavne i jasne gramatike, ali pomalo neobičnih pravila
|
|
|
18.08.2006., 23:09
|
#40
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jun 2005.
Postova: 19
|
Zar nije veliki Jacob Grimm preporučio svima koji žele stvoriti jednostavan planski jezik da prvo nauče mađarski...
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 02:18.
|
|
|
|