Interesantne nebeske novosti

[Dragan]

Cesto procitam u novinama, ili na nekom sajtu, interesantne novosti iz astronomije i astrofizike, pa mi se cini da bi ovakva tema mogla biti interesantna (ako sam dobro video, do sada je nije bilo, ako postoji brisite).

Tamne galaksije
Na zalost na nemackom je i ne mogu sve prevoditi, ali ukratko -

jednom svajcarsko-americkom timu je uspelo po prvi put da posmatra "tamne galaksije".
Tamne galaksije su male galaksije, koje se sastoje od gasova, ali u kojima nema zvezda, te su u principu nevidljive.
Na osnovu teorije o nastanku galaksija, pretpostavljalo se njihovo postojanje, ali nije bilo direktnih posmatranja. Pretpostavlja se da su zvezdane galaksije, nastale iz tamnih galaksija.

Interesantan je nacin na koji su uspeli da ih posmatraju. Istrazujuci okolicu quazara u UV spektru, koristeci quazare kao lampe, uspeli su, uz pomoc Very Large Telescope (VLT) der ESO in Paranal in Chile, posmatrati 12 takvih galaksija.
Znanstvenici se nadaju da ce njihovim istrazivanjem, jos bolje uspeti da shvate nacin nastanka prvobitnih galaksija.

[Astrobobo]

Dobra ideja za temu!

Evo da se odmah pridružim: Hubble otkrio peti mjesec oko Plutona! Mali Pluton stvarno rastura, jedva čekam da New Horizons stigne tamo..

[Dragan]

Milky Way galaxy surrounded by gas halo

Eyes on the Solar System

[Dragan]

Star races around Milky Way's black hole

[manchild]

Astronomi su otkrili planet dvostruko veći od Zemlje, koji je uglavnom sačinjen od dijamanata, a nalazi se u orbiti oko zvijezde vidljive golim okom. Planet nazvan '55 Cancri e' kruži oko zvijezde u sazviježđu Raka, a kreće se tako brzo da mu godina traje samo 18 sati, objavio je francusko-američki istraživački tim koji ga je otkrio.

Radijus planeta dvostruko je veći od Zemljina, ali znatno je gušći pa mu je masa osam puta veća. Nevjerojatno je topao, temperatura na površini doseže 1.648 Celzijevih stupnjeva. U studiji istraživačkog tima procjenjuje se da bi najmanje trećinu mase planeta, što je ekvivalent trostruke mase Zemlje, mogli činiti dijamanti.

Dijamantni planeti otkriveni su i ranije, no to je prvi puta da je jedan otkriven u orbiti oko zvijezde nalik suncu i tako detaljno proučavan.

[Orlin1979]

Zanimljivo! Dijamanti će vrlo brzo izgorjeti kod takvih temperatura, čini mi se.

[ripperius]

Koja izmišljotina...

[ljudoliki]

Alpha Centauri has a planet

[manchild]

Dvoje harvardskih znanstvenika u novoj studiji sugeriraju da je Mjesec nekada bio dio Zemlje koji se od nje odvojio nakon gigantskog sudara s drugim nebeskim tijelom.

U studiji objavljenoj u časopisu Science, Sarah Stewart i Matija Ćuk kažu da njihova teorija objašnjava zašto Zemlja i Mjesec imaju sličan sastav. Zemljina rotacija bila je puno brža u vrijeme nastanka Mjeseca i dan je trajao samo dva-tri sata, navodi se u studiji. S tolikom brzinom vrtnje, veliki udar mogao je lansirati dovoljno Zemljina materijala da se formira Mjesec, kaže to dvoje znanstvenika.

Prema njihovoj teoriji, Zemlja je poslije postigla sadašnju brzinu rotacije zahvaljujući gravitacijskoj interakciji između njezine orbite oko Sunca i Mjesečeve orbite oko Zemlje.

Njihova teorija obrnuta je od vodeće teorije, koja kaže da je Mjesec nastao od materijala divovskog tijela koje je udarilo u Zemlju.

[Laplace]

Astrobobo kaže:

Dobra ideja za temu!

Evo da se odmah pridružim: Hubble otkrio peti mjesec oko Plutona! Mali Pluton stvarno rastura, jedva čekam da New Horizons stigne tamo..

Nije planeta, ali ima satelita više nego sve terestričke planete zajedno. Interesantno. Taj Kajperov pojas...

[manchild]

SKUPINA astronoma nedavno je po prvi put otkrili usamljeni nenastanjeni planet čak sedam puta veći od Jupitera. Udaljeni planet pod nazivom CFBDSIR2149-0403, prvi je otkriveni planet u čijoj blizini nema zvijezda, a za čiji je pronalazak odgovoran proces koji je trajao više od desetljeća, prenosi BBC.

"Iako su mnogi vjerovali u postojanje ovakve hladne i vrlo mlade planete, sve dok je nismo otkrili, to je bila samo teorija", naglasio je Etienne Artigau, astrofizičar na Sveučilištu Montreal.

Ipak, istraživači nisu potpuno sigurni radi li se ovdje o konkretnom planetu ili o nekom obliku ugasle zvijezde pod nazivom "brown dwarf" (smeđi patuljak). Vjeruju da se formirao prije 50 -120 milijuna godina, a uskoro planiraju detaljnija istraživanja kojima bi se dodatno utvrdila njegova vrsta i porijeklo.

[Amazing Pudding]

Da ne prođe nezapaženo.

It's Official! Water Ice Discovered on Mercury

[manchild]

NASA-in rover Curiosity, koji traga za kemijskim elementima i uvjetima za život mikroorganizama na Marsu, pronašao je tragove ugljika.

Sama činjenica da je negdje pronađen ugljik ne znači da on ima veze sa životom ili s pronalaskom okoliša pogodnog za razvoj života", rekao je znanstvenik John Grotzinger s Kalifornijskog instituta za Tehnologiju. Dodao je da čak i uz ugljik i vodu, životu su potrebne druge tvari kao što su sumpor, kisik, fosfor i dušik da bi nastao i razvijao se.

Istraživački robot Curiosity, koji je u kolovozu sletio u krater širine 150 kilometara u blizini Marsova ekvatora, već je pronašao dokaze da je mjesto slijetanja nekoć bilo prekriveno vodom.

Stručnjaci ne znaju jesu li čestice ugljika u tlu stigle putem kometa ili asteroida sa Zemlje ili su posljedica geoloških i bioloških aktivnosti na Marsu.

[manchild]

Američka svemirska agencija NASA otkrila je tri planeta izvan našeg Sunčeva sustava, koje su do sada najbolji kandidati za održavanje života, tvrde znanstvenici.

NASA-ina misija otkrila je dva nova planetarna sustava, koja uključuju tri super planeta veličine Zemlje koja se mogu nastaniti. Njihova površinska temperatura mogla bi biti pogodna za sadržavanje vode.

Dva nedavno otkrivena sustava poznati su kao Kepler-62 i Kepler-69. Kepler-62 ima pet planeta, a Kepler-69 ima dva. Od tih sedam planeta, dva se smatraju naseljivima, dok bi treći mogao biti za održavanje života. Oni su poznati kao Kepler-62e, Kepler-62f i Kepler-69c.

Kepler-62e je 60 posto veći od Zemlje, a kruži oko zvijezde svakih 122 dana koja je manja i hladnija od našeg Sunca. Kepler-62f je samo 40 posto veći od Zemlje, a vjerojatno je stjenovitog sastava. Kepler-69c je 70 posto veći od Zemlje i ima orbitu oko zvijezde slične našemu Suncu. Njegov sastav je nepoznat, a znanstvenici misle da bi mogao biti sličan Veneri.

Znanstvenici ne znaju postoji li život na novootkrivenim planetima, ali su sigurni da smo bliži pronalasku svijeta sličnog Zemlji.

Zemlja sve manje izgleda kao posebno mjesto, a sve je više planeta koji joj nalikuju, rekao je znanstvenik Tomas Barclay.

Dva planeta, koja su opisana u časopisu Science, udaljena su oko 1.200 svjetlosnih godina, a treći je udaljen 2.700 svjetlosnih godina.

[Rainalcar]

Oni pričaju o sastavu planeta udaljenih >1000 svjetlosnih godina, a nije se znalo kakva je Venera dok se Ruski nisu na nju spustili.

[Astrobobo]

Rainalcar kaže:

Oni pričaju o sastavu planeta udaljenih >1000 svjetlosnih godina, a nije se znalo kakva je Venera dok se Ruski nisu na nju spustili.

To uopće nije točno. Spektroskopijom je utvrđen sastav atmosfere još prije nego što je Mariner prošao pokraj Venere početko '60tih, a u priči o planetima koje je otkrio Kepler nigdje se sa sigurnošću ne tvrdi da je sastav poznat.

[El Tomo]

Rainalcar kaže:

Oni pričaju o sastavu planeta udaljenih >1000 svjetlosnih godina, a nije se znalo kakva je Venera dok se Ruski nisu na nju spustili.

Nitko ne prica o sastavu planete, odnosno sastavu atmosfere, jer spektroskopija nije tako lagana na ovako velikim udaljenostima. Ovdje se prica o polozaju planete u odnosu na maticnu zvijezdu, odnosno o habitabilnoj zoni. Tu zonu je jednostavno odrediti kao podrucje oko zvijezde u kojem je temperatura takva da voda moze postojati u tekucem stanju. Da li je to dovoljan uvjet za postojanje zivota, ne znamo. Inace, da li ce voda biti u tekucem stanju na samoj povrsini planete je drugi par rukava, jer to ce ovisiti o svojstvima, sastavu i gustoci atmosfere, no ponesto i o tome znamo ukoliko nam je poznata velicina i masa planete. Recimo, Mars je takoder u habitabilnoj zoni, ali znamo da nije pogodan za 'zivot' jer mu je masa premala i zbog toga ne moze zadrzati atmosferu.

[Bask]

‘Ne zanima me što ljudi govore. Kažem ono što mislim i ako šira javnost u tome nađe interes, što se mene tiče, to je dovoljno. Znanost nije poput politike i ne zasniva se na anketama popularnosti, naglašava prof. Abraham Loeb (56), šef katedre za astronomiju na uglednom Sveučilištu Harvard i autor jednog od najkontroverznijih prošlogodišnjih članaka u području znanosti. Njegov je znanstveni rad postao ‘hit’ zahvaljujući kontroverznoj tezi da nedavno otkriveni asteroid možda nije samo nebesko tijelo, već međuzvjezdani prijevoz posjetitelja iz svemira.

Loeb je rođen u Beit Hananu u Izraelu gdje je diplomirao fiziku. Obrazovanje je nastavio na Princetonu. Magazin Time ga je 2012. godine proglasio jednom od najutjecajnijih osoba u području znanosti. Osvojio je niz nagrada, napisao više knjiga i objavio oko 700 znanstvenih članaka u brojnim časopisima svjetskog ugleda. Prošlog je listopada sa svojim postdoktorandom Shmuelom Bialyjem objavio članak u časopisu ‘The Astrophysical Journal Letters’ u kojem su postavili ozbiljnu tezu da je još nepoznata inteligentna vrsta izvanzemaljaca na Zemlju poslala svemirski brod.

Svemirski brod koji spominju, zapravo je Oumuamua. Za njega ste možda čuli jer se radi o prvom nebeskom objektu u povijesti koje je prošlo kroz naš Sunčev sustav, a otkriveno je da porijeklo vuče iz nekog drugog, vanjskog sustava. Prvi međuzvjezdani gost stigao nam je iz smjera Vege, najveće zvijezde u sazviježđu Lire, koje je je od nas udaljeno 26 svjetlosnih godina.

Asteroid Oumuamua otkrio je kanadski astronom Robert Weryk s observatorija Haleakala na Havajima. Riječ ‘oumuamua’ na havajskom jeziku znači ‘glasnik’, odnosno ‘izviđač’. Otkriven je 19. listopada 2017. kad je, na udaljenosti od 24 milijuna kilometara, prošao pokraj Zemlje. Loeb u razgovoru za Haaretz otkriva kako je došao do svojih saznanja.

‘Članak koji smo objavili djelomice je napisan na temelju razgovora koje sam vodio s izrazito cijenjenim kolegama. I stariji znanstvenici i akademici rekli su da je objekt vrlo čudan, ali to nisu htjeli reći javno. Ne razumijem zašto. Uostalom, akademska zajednica bi trebala znanstvenicima dati slobodu riskiranja bez brige da će izgubiti posao. Nažalost, većina se ne usudi ništa reći. Kao djeca postavljamo si pitanja o svijetu, dopuštamo si preispitivati sve oko sebe. Ego se tu ne upliće. Učimo s jednom nevinošću i iskrenošću. Kao znanstvenici trebali bismo uživati u privilegiji produženog djetinjstva. Ne bismo trebali brinuti za ego, nego za otkrivanje istine’, rekao je Loeb i dodao da tim člankom možda ‘čini samoubojstvo’ ako ispadne posve netočan. S druge strane, ako se pokaže točnim, bit će to jedno od najvećih otkrića u ljudskoj povijesti.

https://www.jutarnji.hr/life/znanost...jesti/8269334/

Jedino nije objasnio zašto nisu stali da kažu bok?

[granny-smith]

It's never Aliens!

negdje od 5:40 počinje objašnjavanje:

- narator je Mat O'Dowd, brilijantni mladi astrofizičar.

[manchild]

U samo nekoliko "klikova" svatko može provjeriti kakvo je vrijeme na Crvenom planetu zahvaljujući novim znanstvenim instrumentima o kojima je NASA izvijestila.

NASA-ina svemirska sonda InSight omogućuje svakodnevne izvještaje o vremenskim prilikama na Marsu, koji se potom objavljuju na internetskim stranicama, objavila je agencija.

InSight je kratica za Interior Exploration using Seismic Investigations, Geodesy and Heat Transport. Prema posljednjim raspoloživim podacima u nedjelju je na Marsu najviša temperatura iznosila minus 17 Celzijevih stupnjeva, a najniža je bila minus 95 stupnjeva.

- Ova nam sprava daje osjećaj kao da smo u posjetu nekoj izvanzemaljskoj galaksiji - rekao je Don Banfield s njujorškog Sveučilišta Cornell, koji vodi odjel za informacije o vremenskim prilikama.

InSight je opremljen i prvim magnetometrom koji mjeri promjene u lokalnim magnetskim poljima. Rover bi trebao biti operativan još najmanje dvije godine.
Nova robotska sonda američke svemirske agencije InSight Lander na Mars je sletjela u studenome, postavši tako prva sonda američkog civilnog svemirskog programa koja je sletjela na taj planet. Trebala bi nam donijeti nove spoznaje o povijesti Crvenoga, ali i našeg planeta.